{"id":436591,"date":"2025-08-02T16:20:58","date_gmt":"2025-08-02T14:20:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=436591"},"modified":"2025-08-02T16:20:58","modified_gmt":"2025-08-02T14:20:58","slug":"otkrivena-misterija-ljepljive-mase-iz-rimskih-posuda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/08\/02\/otkrivena-misterija-ljepljive-mase-iz-rimskih-posuda\/","title":{"rendered":"Otkrivena misterija ljepljive mase iz rimskih posuda"},"content":{"rendered":"<header class=\"\"><\/header>\n<div class=\"row\">\n<div class=\"col-lg-10\">\n<div class=\"vijestTijelo clearfix\">\n<p>Tim hemi\u010dara i arheologa je koristio najsavremenije analiti\u010dke tehnike da ispita pastolike ostatke. Zaklju\u010dili su da su tegle, koje su prona\u0111ene u gradu Pestumu iz \u0161estog vijeka prije nove ere, prvobitno sadr\u017eale sa\u0107e sa medom.<\/p>\n<p>\u201eOno \u0161to mi je zanimljivo jeste da su anti\u010dki Grci vjerovali da je med superhrana\u201c, rekla je vode\u0107a autorka studije Lusijana da Kosta Karvaljo, hemi\u010darka sa Univerziteta Oksford. Istra\u017eivanje je objavljeno u srijedu, 30. jula, u Journal of the American Chemical Society, prenosi <a href=\"https:\/\/www.rts.rs\/lat\/magazin\/nauka\/5761546\/rimske-posude-misterija-lepljiva-masa-med.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">RTS<\/a>.<\/p>\n<p>Med i p\u010dele bili su va\u017eni u anti\u010dkoj gr\u010dkoj i rimskoj medicini, ritualima, kozmetici i ishrani. Zato su arheolozi, kada su 1954. godine prona\u0161li osam bronzanih tegli u podzemnom svetili\u0161tu, pretpostavili da su one sadr\u017eale med kao simbol besmrtnosti. Ipak, uprkos najmanje \u010detiri poku\u0161aja tokom posljednjih sedam decenija da se doka\u017ee prisustvo ove slatke, ljepljive supstance, nikada nisu prona\u0111eni dokazi o \u0161e\u0107erima.<\/p>\n<p>Ali Karvaljo i njene kolege odlu\u010dili su da iskoriste najnovija dostignu\u0107a u hemijskoj analizi i ponovo pokrenu pitanje porijekla ove ljepljive materije.<\/p>\n<p>Upotrebom masene spektrometrije \u2013 tehnike koja omogu\u0107ava identifikaciju razli\u010ditih molekula i jedinjenja \u2013 nau\u010dnici su prvi put u ostacima iz drevnih tegli otkrili netaknute heksozne \u0161e\u0107ere.<\/p>\n<p>Savremeni med se sastoji od oko 79 odsto heksoznih \u0161e\u0107era, pri \u010demu je fruktoza najzastupljenija, napisali su istra\u017eiva\u010di u studiji.<\/p>\n<p>Analiza proteina u uzorku otkrila je prisustvo mati\u010dnog mlije\u010da, izlu\u010devine koju proizvode radilice. Istra\u017eiva\u010di su tako\u0111e identifikovali peptide \u2013 kratke lance amino-kiselina \u2013 karakteristi\u010dne za jednu vrstu p\u010dele \u2013 evropsku medonosnu p\u010delu (apis mellifera).<\/p>\n<div class=\"google-auto-placed ap_container\"><ins class=\"adsbygoogle adsbygoogle-noablate\" data-ad-format=\"auto\" data-ad-client=\"ca-pub-3228146556205469\" data-adsbygoogle-status=\"done\" data-ad-status=\"filled\"><\/p>\n<div id=\"aswift_4_host\">Sabiraju\u0107i sve rezultate, istra\u017eiva\u010di su zaklju\u010dili da studija pru\u017ea prvi direktan molekularni dokaz o prisustvu meda, najvjerovatnije u obliku sa\u0107a.<\/div>\n<p><\/ins><\/div>\n<p>\u201eKoli\u010dina \u0161e\u0107era u drevnom ostatku je veoma mala u pore\u0111enju sa savremenim medom. Mislim da ostatak ima ukus ispranog sa\u0107a, ali malo kiselkastiji\u201c, rekla je Karvaljo u imejlu za Lajv sajens (Live Science).<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su tako\u0111e identifikovali prisustvo jona bakra u me\u0161avini s medom. Po\u0161to su ovi joni biocidni, \u0161to zna\u010di da ubijaju mikroorganizme, \u201enjihovo prisustvo je verovatno doprinijelo o\u010duvanju \u0161e\u0107era na povr\u0161ini ostataka\u201c, objasnila je Karvalo, \u0161to bi moglo da objasni kako je med pre\u017eivio hiljadama godina.<\/p>\n<p>Analiza ove mase mo\u017ee pomo\u0107i arheolozima da bolje razumiju drevne rituale i svetili\u0161ta. Tegle su prona\u0111ene u podzemnom svetili\u0161tu, takozvanom heronu, u Pestumu. U svetili\u0161tu se tako\u0111e nalazio veliki drveni sto sa gvozdenim \u0161ipkama umotanim u vunu, postavljenim na vrh.<\/p>\n<p>\u017drtva je mo\u017eda bila ponu\u0111ena Is od Helike, mitskoj osniva\u010dici drevnog gr\u010dkog grada Sibarisa, koji se nalazio u oblasti dana\u0161njeg luka \u201eitalijanske \u010dizme\u201c. Kada je Sibaris uni\u0161ten u \u0161estom vijeku prije nove ere, njegovi stanovnici su pobjegli i osnovali grad pod imenom Posejdonija. Kasnije, u tre\u0107em vijeku prije nove ere, Rimljani su ga preuzeli i preimenovali u Pestum.<\/p>\n<p>Novo istra\u017eivanje pokazuje da \u201eima smisla ponovo analizirati muzejske kolekcije jer se analiti\u010dke tehnike stalno razvijaju\u201c, zaklju\u010dila je Karvaljo.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tim hemi\u010dara i arheologa je koristio najsavremenije analiti\u010dke tehnike da ispita pastolike ostatke. Zaklju\u010dili su da su tegle, koje su prona\u0111ene u gradu Pestumu iz \u0161estog vijeka prije nove ere, prvobitno sadr\u017eale sa\u0107e sa medom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-436591","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436591","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=436591"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436591\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":436595,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436591\/revisions\/436595"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=436591"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=436591"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=436591"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}