{"id":436553,"date":"2025-08-02T06:39:12","date_gmt":"2025-08-02T04:39:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=436553"},"modified":"2025-08-02T06:39:12","modified_gmt":"2025-08-02T04:39:12","slug":"zasto-toliki-ljudi-vjeruju-u-teorije-zavjere","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/08\/02\/zasto-toliki-ljudi-vjeruju-u-teorije-zavjere\/","title":{"rendered":"Za\u0161to toliki ljudi vjeruju u teorije zavjere?"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Nicky Woolf<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Na \u0161to mislimo kada govorimo o teorijama zavjere? Ne radi se samo o ideji da postoje zlokobne, tajne sile koje rade neke sumnjive stvari. Od Edwarda Snowdena i otkri\u0107a o programu\u00a0Prism\u00a0koji je NSA\u00a0koristila za\u00a0hakiranje telefona, sve do prikrivanja dosjea koji su doveli do rata u Iraku, samo po sebi nije pogre\u0161no vjerovati u mogu\u0107nost da osobe\u00a0na vlasti nisu iskrene.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, od 2017. vi\u0161e od polovine Amerikanaca vjeruje da je u atent na Kennedyja bio umije\u0161an jo\u0161 jedan\u00a0napada\u010d. Vi\u0161e od tre\u0107ine smatra da je globalno zatopljenje prevara. Od 2021. godine, 30% vjeruje da je covid namjerno stvoren, a 10% da je slijetanje na mjesec la\u017eirano -\u0161to je\u00a0gotovo dvostruko vi\u0161e nego 1995.,\u00a0prema radu iz 2022. u \u010dasopisu PLOS One.<\/p>\n<p>Ova vrsta konspiracizma\u00a0nije problem \u010dinjenica. Kao \u0161to pokazuje pri\u010da o Jeffrey Epsteinu, to je problem mre\u017enog efekta: pri\u010da poprima vlastiti \u017eivot, a potom je \u010desto u ne\u010dijem interesu kontrolirati je, radi politi\u010dke ili financijske koristi. Pri\u010de imaju mo\u0107, a to je \u010desto pogodna teren\u00a0za iskori\u0161tavanje.<\/p>\n<p>Zavjereni\u010dki stav postaje alarmantan\u00a0kada prestane biti skepti\u010dna interakcija s pojedina\u010dnim idejama i pretvori se u sveobuhvatni na\u010din razmi\u0161ljanja, u\u00a0sustav vjerovanja \u2013 skoro u religiju. Nakon \u0161to netko upadne u ze\u010dju rupu\u00a0(rabbit hole, op.prev.) teorija zavjere, sve postaje dokaz koji potvr\u0111uje taj sustav vjerovanja, posebno u okru\u017eenju dru\u0161tvenih medija koji su stvoreni za stvaranje algoritamskih ze\u010djih rupa i podgrijavanje potvrdne pristranosti. Zavjereni\u010dki stav nastaje kada sve \u0161to vidite postane gorivo za sveobuhvatni pogled na svijet.<\/p>\n<p>Kao novinar, godinama sam istra\u017eivao teorije zavjere, posebno \u0161iroko rasprostranjeni ekosustav poznat kao QAnon, i vidio sam kako se sve ovo redovito doga\u0111a. Za onoga koji vjeruje, svaka informacija bila je dokaz u prilog\u00a0teorije \u2013 \u010dak i kontradiktorni dokazi, jer to je ono \u0161to\u00a0\u201coni\u201d\u00a0\u017eele da mislite. Temeljno uvjerenje QAnona je da svijetom upravlja klika pedofila koji se bave trgovinom ljudima: nezgodan problem s Epsteinovim slu\u010dajem je da je doista postojao elitni pedofilski krug.<\/p>\n<p>Ali sama teorija zavjere, ba\u0161 kao i u slu\u010daju QAnona, sekundarna je u odnosu na prilagodljivost svjetonazora da uklju\u010di svaku novu informaciju kako bi ljude zadr\u017eao unutar svoje zatvorene paranoi\u010dne petlje. To \u010desto mo\u017ee biti potpuno organski: nakon \u0161to netko upadne u ovaj ekosustav izlazak mo\u017ee biti izuzetno te\u017eak, a vjerovanje u jednu teoriju zavjere uvelike pove\u0107ava vjerojatnost da \u0107e se vjerovati i u druge.<\/p>\n<p>Evolucijski, mozak je programiran da pronalazi obrasce u svijetu oko sebe kako bi ga razumio i pre\u017eivio. Studija iz 2017. u European Journal of Social Psychology\u00a0otkrila je da \u0107e oni koji vjeruju u teoriju zavjere \u010de\u0161\u0107e tra\u017eiti i prona\u0107i uzorke u apstraktnim umjetni\u010dkim djelima. Druga\u00a0studija u \u010dasopisu Heliyon\u00a0otkrila je da je vjerovanje u teoriju zavjere povezano s fizi\u010dkim razlikama u dijelovima mozga povezanim s kategorizacijom podra\u017eaja.<\/p>\n<p>Kada\u00a0netko upadne u ze\u010dju rupu teorija zavjere to je zato \u0161to je\u00a0instinkt za prepoznavanje obrazaca otet. Ponekad postoji i aktivan anga\u017eman\u00a0da se promovira ovaj fenomen. U QAnonu\u00a0se\u00a0stvorila grupa\u00a0prevaranata kako bi iskoristila one koji su pali pod utjecaj\u00a0ove teorije zavjere.<\/p>\n<p>Lakovjernost je oduvijek dovodila do profita za one koji prodaju besmislene teorije. U Njema\u010dkoj 1930-ih ra\u0161ireni ekosustav teorija zavjere koji je \u017didove prikazivao kao zlokobnu kabalu koja kontrolira svijet omogu\u0107io je Holokaust. Nacisti su vidjeli jednostavan na\u010din da iskoriste \u017ertvenog jarca za vlastitu korist, a to im je pomoglo da do\u0111u na vlast. (Ovi stereotipi, naravno, traju sve do danas.)<\/p>\n<p>Ali ponekad se radikalizacija mo\u017ee dogoditi potpuno organski, posebno u doba kada je internet ubrzao puteve za \u0161irenje dezinformacija. Teorija zavjere mo\u017ee se eksponencijalno \u0161iriti na platformama poput Facebooka, a umjetna inteligencija \u0107e vjerojatno jo\u0161 vi\u0161e olak\u0161ati ljudima da budu uvu\u010deni u ove zatvorene sustave. Ni\u0161ta ne razlikuje istinu od fikcije, pa provjera \u010dinjenica postaje nebitna.<\/p>\n<p>Ljudi s kojima sam razgovarao a koji su upali u QAnon, redovito su zapo\u010dinjali s osje\u0107ajem nemo\u0107i u vlastitim\u00a0\u017eivotima. Pandemija je doprinijela jednom od najmo\u0107nijih pokreta\u010da zavjere: strahu. Zavjereni\u010dki svjetonazor pru\u017ea svojevrsnu sigurnost: sveobuhvatno obja\u0161njenje da je strah valjan,\u00a0da postoji netko koga treba kriviti. Uokviravanje svijeta u termine dobrih \u201cnas\u201d i zlih \u201cnjih\u201d je utje\u0161no.<\/p>\n<p>Ono se \u010dini sigurnije nego istina: da je svijet kaoti\u010dno mjesto, da ljudi poput Epsteina mogu djelovati s prividnom neka\u017enjivo\u0161\u0107u ne zato \u0161to su dio svjetske vladaju\u0107e klike, ve\u0107 zato \u0161to osje\u0107aj reda\u00a0i obja\u0161njenje za\u00a0\u017eivot,\u00a0za kojim\u00a0ljudi \u017eude,\u00a0naprosto ne postoji.<\/p>\n<p>To, u kona\u010dnici, ljude u\u017easava vi\u0161e od bilo koje zavjere.<\/p>\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"1ZeGP0MIGN\"><p><a href=\"https:\/\/digitalnademokracija.com\/2025\/07\/27\/zasto-toliki-ljudi-vjeruju-u-teorije-zavjere\/\">Za\u0161to toliki ljudi vjeruju u teorije&nbsp;zavjere?<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Za\u0161to toliki ljudi vjeruju u teorije&nbsp;zavjere?&#8221; &#8212; \" src=\"https:\/\/digitalnademokracija.com\/2025\/07\/27\/zasto-toliki-ljudi-vjeruju-u-teorije-zavjere\/embed\/#?secret=FNDb6rDhUx#?secret=1ZeGP0MIGN\" data-secret=\"1ZeGP0MIGN\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Od Edwarda Snowdena i otkri\u0107a o programu\u00a0Prism\u00a0koji je NSA\u00a0koristila za\u00a0hakiranje telefona, sve do prikrivanja dosjea koji su doveli do rata u Iraku, samo po sebi nije pogre\u0161no vjerovati u mogu\u0107nost da osobe\u00a0na vlasti nisu iskrene<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":288194,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-436553","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436553","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=436553"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436553\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":436556,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436553\/revisions\/436556"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288194"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=436553"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=436553"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=436553"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}