Gr\u010dka ekonomija je mala, ali bi talas šokova koji bi proistekao iz bankrota te \u010dlanice zone eura mogao biti poja\u010dan kao posljedica povezanosti sa globalnim finansijskim sistemom.<\/p>\n
To bi moglo pogoditi vrijednosti akcija, bankarski sektor i cjelokupnu ekonomiju daleko od epicentra potresa u Atini, prenijela je agencija AP, pozivaju\u0107i se na mišljenja analiti\u010dara.<\/p>\n
Banke u Gr\u010dkoj bi mogle propasti jer vlada ne bi bila u mogu\u0107nosti da ih spase, pri \u010demu bi banke u Francuskoj, Njema\u010dkoj i drugim \u010dlanicama eurozone pretrpjele ozbiljne gubitke.<\/p>\n
Ta\u010dne razmjere posljedica gr\u010dkog bankrota po dugu teško je predvidjeti, djelimi\u010dno zbog toga što niko ne zna koliko velike gubitke bi pretrpjeli vlasnici gr\u010dkih obveznica koji su prvi u domino efektu.<\/p>\n
Sem neposredne štete po banke, najviše se strahuje od prenošenja "zaraze", odnosno, teško predvidive lan\u010dane reakcije koja bi mogla poljuljati tr\u017eišta i ote\u017eati drugim prezadu\u017eenim zemljama u zoni eura da se izbore s vlastitim dugovima.<\/p>\n
To bi, kao rezultat, pove\u0107alo troškove pozajmljivanja za 17 \u010dlanica te monetarne unije, upozorili su analiti\u010dari.<\/p>\n
Pojedini od njih ukazuju da bi, kao krajnji ishod, jedna ili nekoliko najslabijih \u010dlanica eurozone, kao što je Gr\u010dka, mogle napustiti zajedni\u010dku valutu, mada je za sada politi\u010dka volja za sprije\u010davanje takvog scenarija i dalje jaka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Gr\u010dka ekonomija je mala, ali bi talas šokova koji bi proistekao iz bankrota te \u010dlanice zone eura mogao biti poja\u010dan kao posljedica povezanosti sa globalnim finansijskim sistemom. To bi moglo pogoditi vrijednosti akcija, bankarski sektor i cjelokupnu ekonomiju daleko od epicentra potresa u Atini, prenijela je agencija AP, pozivaju\u0107i se na mišljenja analiti\u010dara. Banke u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-43634","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43634","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=43634"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/43634\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=43634"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=43634"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=43634"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}