Ogovaranje je pona\u0161anje koje se primjec\u0301uje u skoro svim kulturama, od u\u017eurbanih gradova do udaljenih seoskih zajednica, ali za\u0161to nas toliko privla\u010di?<\/p>\n
Tra\u010d mo\u017ee da vam uni\u0161ti ugled. Mo\u017ee da opravda va\u0161e pona\u0161anje. Zabavan je. I, za mnoge, on je “grijeh”.<\/p>\n
Tra\u010danje je pona\u0161anje koje su antropolozi prepoznali u ve\u0107ini kultura, od urbanih do zabitih, ruralnih okru\u017eenja.<\/p>\n
“Svi tra\u010daju u svakoj kulturi, u pravim okolnostima”, ka\u017ee doktorica Nikol Hagen Hes, docentkinja evolucione antropologije na Va\u0161ingtonskom dr\u017eavnom univerzitetu.<\/p>\n
Kada pomislimo na tra\u010danje, mogli bismo da zamislimo ogovaranje iza ne\u010dijih le\u0111a sa zlobnim namjerama.<\/p>\n
Ali doktorica Hes nudi \u0161iri pogled na ovu temu.<\/p>\n
Tra\u010danje, ka\u017ee ona, je razmjena “informacija va\u017enih za ugled”.<\/p>\n
To bi moglo da zna\u010di ono \u0161to prijatelji, porodica, kolege ili \u010dak rivali govore o nama, ali obuhvata i ono \u0161to se govori u novinskim izvje\u0161tajima ili \u010dak rezultatima sportskih doga\u0111aja, ka\u017ee ona.<\/p>\n
“Prema mojoj definiciji, ne morate da imate odsutnu tre\u0107u stranu o kojoj tra\u010date – oni bi mogli da stoje direktno pred vama. Ako govorite o njima, \u0161ta mislite o njihovoj odje\u0107i, ili \u0161ta su radili, ja bih to ra\u010dunala u tra\u010d”, obja\u0161njava ona.<\/p>\n
Ali za\u0161to su se ljudi razvili tako da u\u010destvuju u ovakvom pona\u0161anju pitanje je sa kojim se istra\u017eiva\u010di mu\u010de jo\u0161 i dan-danas.<\/p>\n
Evo nekoliko klju\u010dnih teorija:<\/p>\n
Zbli\u017eavanje<\/strong><\/p>\n Ideju da bi tra\u010d mogao da igra pozitivnu ulogu u dru\u0161tvu popularisao je profesor Robin Danbar, evolucioni antropolog.<\/p>\n Prema njegovoj teoriji, kod primata je trebljenje dru\u0161tveno pona\u0161anje jednako kao i higijensko.<\/p>\n Pored zbli\u017eavanja, mo\u017ee da se iskoristi i za pomirenje poslije tu\u010da, za smanjenje tenzije, i da se utvrdi mjesto svakog primata u dru\u0161tvenoj hijerarhiji.<\/p>\n Ovaj proces je poznat kao alogruming.<\/p>\n Ali zato \u0161to ljudi nemaju krzno, tra\u010devi i \u0107askanje bi mogli biti savremeni ljudski ekvivalent alogruminga – slu\u017ee\u0107i sli\u010dnoj svrsi u gra\u0111enju odnosa, utvr\u0111ivanju ne\u010dijeg mjesta u hijerarhiji sebi ravnih i razmjene dru\u0161tvenih informacija kao \u0161to su kome vjerovati, a kome ne.<\/p>\n \u0160to se Danbara ti\u010de, jezik se \u010dak razvio da bi omogu\u0107io ljudima da tra\u010daju.<\/p>\n U studiji iz 2021. godine sa Univerziteta u Dartmutu, u SAD, istra\u017eiva\u010di su otkrili da ljudi koji su tra\u010dali zajedno ne samo da su uticali na mi\u0161ljenje jedan drugog ve\u0107 su se i zbli\u017eili tokom tog procesa.<\/p>\n “Mi spekuli\u0161emo da su u\u010desnici ostvarili osje\u0107aj zajedni\u0161tva jedni sa drugima, stvoriv\u0161i ‘zajedni\u010dku realnost’ koja je slu\u017eila za uticanje na pona\u0161anje i perspektive jedni drugih istovremeno zadovoljavaju\u0107i uro\u0111enu \u017eelju za dru\u0161tvenim povezivanjem”, napisali su istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n Oni su otkrili i da su tra\u010devi pomogli u promovisanju saradnje u grupnom okru\u017eenju, primjetiv\u0161i da su u\u010desnici bili voljni da doprinesu sa vi\u0161e novca grupnoj igri kad su imali priliku tra\u010dati zajedno.<\/p>\n “Tra\u010d nije monolitni konstrukt i slo\u017eeniji je od uske definicije neosnovanog opanjkavanja koji odra\u017eavaju na\u0161e narodne intuicije”, zaklju\u010dili su istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n Kelsi Mekini, osniva\u010dica i voditeljka podkasta “Normalno ogovaranje”, gdje obi\u010dni ljudi dijele tra\u010deve, zna vrlo dobro koliko so\u010dna anegdota mo\u017ee da zbli\u017ei nepoznate ljude.<\/p>\n Za vrijeme pandemije kada su ljudi bili prisiljeni na karantin, potreba za pri\u010dama postala je jo\u0161 ve\u0107a.<\/p>\n “Shvatila sam da smo bili izgladnjeli. \u017divoti ve\u0107ine nas i na\u010din na koji do\u017eivljavamo svijet odvija se preko narativa koje pri\u010damo samima sebi, a tra\u010d je taj narativ. Govorimo jedni drugima o sebi, i zato tu postoji opasnost, ali ima i mnogo dobra”, ka\u017ee ona.<\/p>\n Opstanak<\/strong><\/p>\n Ljudi su se razvijali milionima godina da bi nau\u010dili kako najbolje da za\u0161tite sebe i one oko sebe od potencijalne opasnosti.<\/p>\n Za neke \u017eene, tra\u010d je vitalna alatka u toj strategiji opstanka, naro\u010dito kad se izbjegavaju prijetnje kao rizi\u010dne situacije izlazaka.<\/p>\n “\u017dene su u fizi\u010dki mnogo nepovoljnijem polo\u017eaju kad je u pitanju odbrana od mu\u0161karca. To su va\u017ene informacije koje posebno \u017eelite da podijelite sa \u017eenskim srodnicima i va\u0161im bliskim saveznicama”, ka\u017ee doktorka Nikol Hagen Hes.<\/p>\n Opstanak i na\u0161e mjesto u dru\u0161tvu tako\u0111e izuzetno zavise od ugleda.<\/p>\n Biti na lo\u0161em glasu mo\u017ee da bude katastrofalno, obja\u0161njava Hesova.<\/p>\n Mo\u017ee da naudi va\u0161em dru\u0161tvenom polo\u017eaju, ograni\u010di ekonomske prilike i \u010dak uti\u010de na pristup resursima kao \u0161to je hrana.<\/p>\n “Dakle, kad ljudi tra\u010daju negativno o vama, to zaista zna da nanese zna\u010dajnu \u0161tetu”, ka\u017ee ona.<\/p>\n Hesova tvrdi da je tra\u010d tako\u0111e oblik dru\u0161tvene kontrole koji se koristi da bi se odr\u017eao ili popravio vlastiti polo\u017eaj u dru\u0161tvenoj hijerarhiji.<\/p>\n Ljudi poku\u0161avaju da upravljaju time kako se do\u017eivljavaju u vlastitim dru\u0161tvenim mre\u017eama, tako da kontroli\u0161u jedni druge preko tra\u010da, ka\u017ee ona i dodaje da tako\u0111e koriste tra\u010d da bi za\u0161titili svoju reputaciju i, ponekad, podrili rivale.<\/p>\n “Ljudi su uro\u0111eno kompetitivni sa drugim \u010dlanovima vlastite vrste i sukob nije ne\u0161to \u010dega \u0107emo se rije\u0161iti”, smatra Hesova.<\/p>\n Zabava<\/strong><\/p>\n Za ve\u0107inu ljudi, tra\u010d bi mogao da djeluje kao bezazlena zabava.<\/p>\n “To je ona vrsta tra\u010da za koji sam se specijalizovala”, ka\u017ee podkasterka Mekini.<\/p>\n Njena fasciniranost njime – i njena strast prema pri\u010danju pri\u010da – poti\u010de od odrastanja u religioznom doma\u0107instvu gdje su je u\u010dili da je tra\u010d grijeh.<\/p>\n “Sjajan tra\u010d je ne\u0161to \u0161to odmah izlazi iz va\u0161ih usta za nekoga drugog”, ka\u017ee ona.<\/p>\n A svijet bez njega?<\/p>\n “Oh, moj Bo\u017ee. Bio bi dosadan”, smije se ona.<\/p>\n Bilo da je zabava, opstanak ili dru\u0161tveno povezivanje, tra\u010d je postao stalno obilje\u017eje na\u0161ih \u017eivota – “ljudska konstanta” koju ne treba olako odbacivati, ka\u017ee Hesova.<\/p>\n “Tra\u010d ima posljedice u stvarnom svijetu. Kada bi to bio samo nasumi\u010dni, neistiniti, neformalni razgovor, onda ne bi uticao na to kako ljudi odlu\u010duju da dodjeljuju prednost drugim pripadnicima njihovih zajednica”, obja\u0161njava Hesova.(Izvor:BBC)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ogovaranje je pona\u0161anje koje se primjec\u0301uje u skoro svim kulturama, od u\u017eurbanih gradova do udaljenih seoskih zajednica, ali za\u0161to nas toliko privla\u010di?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":305407,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-436222","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436222","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=436222"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436222\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":436225,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/436222\/revisions\/436225"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/305407"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=436222"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=436222"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=436222"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}