{"id":435944,"date":"2025-07-25T09:37:36","date_gmt":"2025-07-25T07:37:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=435944"},"modified":"2025-07-25T09:37:36","modified_gmt":"2025-07-25T07:37:36","slug":"pariz-danas-otvaranje-spomen-obiljezja-zrtvama-genocida-u-srebrenici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/07\/25\/pariz-danas-otvaranje-spomen-obiljezja-zrtvama-genocida-u-srebrenici\/","title":{"rendered":"Pariz: Danas otvaranje spomen-obilje\u017eja \u017ertvama genocida u Srebrenici"},"content":{"rendered":"<p>Otvaranje spomen-obilje\u017eja \u017ertvama genocida u Srebrenici bi\u0107e odr\u017eano danas, s po\u010detkom u 10:30 sati, u Memorijalnom kompleksu P\u00e8re-Lachaise u Parizu.<\/p>\n<p>Doga\u0111aju \u0107e prisustvovati pre\u017eivjeli i \u010dlanovi porodica \u017ertava, \u010dlan Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine Denis Be\u0107irovi\u0107, gradona\u010delnica Pariza Anne Hidalgo i veliki broj zvani\u010dnika Francuske, saop\u0161teno je iz Udru\u017eenja Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France), prenosi Fena.<\/p>\n<p>Navode da je zbog simbolike, uprkos logisti\u010dkim izazovima, inicijator projekta udru\u017eenje Solidarit\u00e9 Internationale Bosnie-Herz\u00e9govine-France (SIBH-France) odlu\u010dilo da spomen-kamen bude dopremljen iz Bosne i Hercegovine. Kamen od sivog granita u obliku monolita poti\u010de iz Travnika. Na spomen-obilje\u017elju se nalazi mapa Bosne i Hercegovine i natpis: &#8220;U julu 1995. godine, 8.372 Bo\u0161njaka bili su \u017ertve genocida u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Ne\u0107emo ih zaboraviti.&#8221;<\/p>\n<p>Mapa Bosne i Hercegovine predstavlja i simboli\u010dnu poruku negatorima me\u0111unarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine.<\/p>\n<p>Spomen-obilje\u017eje, koje je izgra\u0111eno u junu ove godine u Kladnju, djelo je vajara Ademira Ade Halilovi\u0107a. Halilovi\u0107 je poznat po radu na brojnim spomen-obilje\u017ejima. Do sada je napravio preko 5.000 nadgrobnih spomenika i ni\u0161ana za \u0161ehide, umrle branitelje i njihove roditelje \u0161irom Bosne i Hercegovine, kao i u dijaspori.<\/p>\n<p>Spomen-obilje\u017eje \u017ertvama genocida u Srebrenici postavljen je u aleji memorijalnih spomenika, neposredno pored spomenika posve\u0107enog \u017ertvama genocida nad Tutsima u Ruandi (1994.), kao i spomenika francuskim vojnicima poginulim u Drugom svjetskom ratu.<\/p>\n<p>Spomen-obilje\u017eje ima za cilj da oda po\u010dast \u017etvama zlo\u010dina koje su po\u010dinile srpske snage nad Bo\u0161njacima u julu 1995., te da postane simboli\u010dno mjesto sje\u0107anja na sve civilne \u017ertve rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine \u2013 vi\u0161e od 100.000 ubijenih i dva miliona raseljenih.<\/p>\n<p>Od perioda Fran\u00e7ois Mitterranda, uloga Francuske tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i danas izaziva bolna sje\u0107anja, kada je francuska politika odbijala osuditi velikosrpsku ratnu strategiju i politiku Slobodana Milo\u0161evi\u0107a.<\/p>\n<p>Poricanje genocida prisutno je u Francuskoj. U Parizu je 2020. godine vandalski oskrnavljena ulica Srebrenica, dok francuska krajnja desnica otvoreno podr\u017eava obilje\u017eavanje 9. januara u Republici Srpskoj, datuma koji me\u0111unarodni sudovi povezuju s diskriminacijom i negiranjem dr\u017eave Bosne i Hercegovine &#8211; podsje\u0107aju iz Udru\u017eenja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Otvaranje spomen-obilje\u017eja \u017ertvama genocida u Srebrenici bi\u0107e odr\u017eano danas, s po\u010detkom u 10:30 sati, u Memorijalnom kompleksu P\u00e8re-Lachaise u Parizu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":435947,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-435944","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435944","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=435944"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435944\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":435948,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435944\/revisions\/435948"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/435947"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=435944"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=435944"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=435944"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}