Crna Gora se suo\u010dava sa ozbiljnim porastom radikalizacije i normalizacije ekstremizma, dok institucije ostaju pasivne, neefikasne ili nedosljedne u svom odgovoru \u2013 pokazuje novi izvje\u0161taj Centra za demokratsku tranziciju (CDT) \u201eDru\u0161tvo bez \u0161tita: Normalizacija ekstremizma i slabosti institucionalnog odgovora\u201c.<\/p>\n
U ambijentu duboke politi\u010dke i etni\u010dke polarizacije, ekstremisti\u010dki narativi vi\u0161e nijesu rezervisani za margine \u2013 oni postaju sastavni dio politi\u010dkog diskursa, vjerskih poruka, pa \u010dak i institucija. Govor mr\u017enje se toleri\u0161e, istorijski revizionizam se institucionalizuje, a dezinformacije oblikuju javno mnjenje. Umjesto strate\u0161kog odgovora, dr\u017eava reaguje sporadi\u010dno i deklarativno, prepu\u0161taju\u0107i borbu protiv radikalizacije nevladinom sektoru i me\u0111unarodnim donatorima.<\/p>\n
Vlada Crne Gore je\u00a0 2020. godine usvojila Strategiju za prevenciju i suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma 2020-2024, sa Akcionim planom za 2020, ali njena primjena je izostala jer u naredne \u010detiri godine nije usvojen nijedan novi akcioni plan. Iako je u ljeto 2024. formirana radna grupa za izradu nove strategije za period 2025\u20132030, njen rad jo\u0161 uvijek nije dao nikakve rezultate, a prema va\u017ee\u0107im planovima, usvajanje se o\u010dekuje tek u posljednjem kvartalu 2025. godine. To zna\u010di da \u0107e cijela 2025. godina prote\u0107i bez va\u017ee\u0107eg strate\u0161kog okvira.<\/p>\n
Nacionalni operativni tim – tijelo koje je trebalo da obezbijedi me\u0111uresornu koordinaciju – bio je u produ\u017eenom trajanju nefunkcionalan, a funkciju nacionalnog koordinatora u tom periodu obavljale su \u010dak \u010detiri razli\u010dite osobe. Rezultat je potpuni prekid kontinuiteta u radu, gubitak institucionalne memorije sa svakom promjenom vlasti i obesmi\u0161ljavanje mehanizama koji bi trebalo da \u0161tite dru\u0161tvo od radikalizacije.<\/p>\n
Rezultati dva istra\u017eivanja javnog mnjenja koja je CDT sproveo tokom novembra 2024. i maja 2025. godine pokazuju duboko ukorijenjene etni\u010dke podjele, nisko povjerenje u institucije, visoku izlo\u017eenost govoru mr\u017enje i zabrinjavaju\u0107u podlo\u017enost dezinformacijama. Gra\u0111ani dominantno identifikuju dru\u0161tvene mre\u017ee i internet portale kao glavne izvore govora mr\u017enje, dok gotovo polovina smatra da policija ne reaguje efikasno, a 60% izra\u017eava nepovjerenje u tu\u017eila\u0161tvo. Oko 16% ispitanika vjeruje da same institucije aktivno doprinose \u0161irenju vjerske i etni\u010dke mr\u017enje. Gotovo tre\u0107ina gra\u0111ana vjeruje da je lojalnost sopstvenoj grupi va\u017enija od lojalnosti dr\u017eavi, a polovina se osje\u0107a prijatnije me\u0111u pripadnicima iste etni\u010dke zajednice. Posebnu zabrinutost izaziva nalaz da 45,7% ispitanika\/ca smatra da se protiv trenutne dru\u0161tveno-politi\u010dke situacije treba boriti \u201esvim sredstvima\u201c, \u0161to otvara prostor za prihvatanje ekstremisti\u010dkih ideja.<\/p>\n
Gra\u0111ani jasno identifikuju politi\u010dke aktere u zemlji kao klju\u010dne pokreta\u010de etni\u010dkih tenzija. Dezinformacije, istorijski revizionizam i hu\u0161ka\u010dki narativi dolaze iz vrha politike, iz vjerskih struktura pod sna\u017enim politi\u010dkim uticajem, i sa portala koji operi\u0161u u regionalnoj mre\u017ei propagande i dezinformacija. Takve poruke se naj\u010de\u0161\u0107e plasiraju neka\u017enjeno, uz pre\u0107utnu ili otvorenu podr\u0161ku institucija. Time se ne samo podgrijavaju podjele, ve\u0107 se sistemski podriva dru\u0161tvena kohezija, uru\u0161ava povjerenje u institucije i normalizuje osje\u0107aj stalne nesigurnosti.<\/p>\n
Izvje\u0161taj sadr\u017ei i pet detaljno obra\u0111enih studija slu\u010daja koje pokazuju kako se ekstremisti\u010dki narativi, govor mr\u017enje i dezinformacije koriste za politi\u010dku mobilizaciju i produbljivanje dru\u0161tvenih podjela. Analizirani su slu\u010dajevi instrumentalizacije tragedije na Cetinju, \u0161irenje la\u017enih tvrdnji o navodnom vjerskom ekstremizmu nakon ubistava kod Bijelog Polja, poku\u0161aji rehabilitacije \u010detni\u010dkog pokreta kroz izjave vjerskih lidera, politi\u010dka za\u0161tita govora mr\u017enje u slu\u010daju predsjednika op\u0161tine Nik\u0161i\u0107, kao i kampanje dezinformisanja tokom usvajanja rezolucija o Srebrenici i Jasenovcu. Ove studije slu\u010daja dodatno osvjetljavaju dubinu problema i nagla\u0161avaju potrebu za strate\u0161kim i odlu\u010dnim institucionalnim odgovorom.<\/p>\n
CDT poziva na ozbiljnu i dugoro\u010dnu promjenu pristupa borbi protiv radikalizacije u Crnoj Gori. Umjesto ad hoc mjera i deklarativnih osuda, neophodno je razviti institucionalno utemeljenu, sadr\u017eajnu i primjenjivu strategiju koja \u0107e se baviti uzrocima, a ne samo posljedicama. To podrazumijeva dosljednu primjenu zakona, jasno distanciranje institucija od ekstremisti\u010dkih narativa i ulaganje u obrazovanje, medijsku pismenost i dru\u0161tvenu koheziju. U suprotnom, radikalni diskurs \u0107e nastaviti da dobija prostor u javnosti, a izostanak odgovora institucija samo \u0107e u\u010dvrstiti uvjerenje da su netrpeljivost i manipulacija legitimna sredstva politi\u010dkog djelovanja.<\/p>\n