{"id":435832,"date":"2025-07-24T05:58:30","date_gmt":"2025-07-24T03:58:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=435832"},"modified":"2025-07-24T05:58:30","modified_gmt":"2025-07-24T03:58:30","slug":"jedanaesti-stadijum-genocida-srebrenice-se-sjecamo-jednom-godisnje-poricanje-se-desava-svaki-dan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/07\/24\/jedanaesti-stadijum-genocida-srebrenice-se-sjecamo-jednom-godisnje-poricanje-se-desava-svaki-dan\/","title":{"rendered":"Jedanaesti stadijum genocida: Srebrenice se sje\u0107amo jednom godi\u0161nje, poricanje se de\u0161ava svaki dan"},"content":{"rendered":"

Autor: Samir Behari\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kada je ameri\u010dki stru\u010dnjak za genocid Gregory H. Stanton 1996. godine predstavio svoj rad \u201eOsam stadijuma genocida<\/a>\u201c, genocid u Srebrenici \u2013 koji je izvr\u0161ila Vojske Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladi\u0107a \u2013 ve\u0107 se dogodio godinu ranije u srcu Evrope.<\/p>\n

Genocid u Srebrenici 1995. godine, sada prepoznat kao jedini pravno utvr\u0111eni genocid u Evropi od Holokausta, ubrzo je testirao Stantonov model, potvr\u0111uju\u0107i njegovu trajnu relevantnost.<\/p>\n

Godine 2012, Stanton je revidirao svoj rad i dodao dva nova stadijuma, predstaviv\u0161i deset stadijuma genocida<\/a>: od klasifikacije, simbolizacije, diskriminacije, dehumanizacije, organizacije, polarizacije, pripreme, do progona, istrebljenja i poricanja.<\/p>\n

Ovaj akademski okvir kori\u0161\u0107en je ne samo za obja\u0161njenje kako genocidi nastaju, ve\u0107 i za omogu\u0107avanje zajednici da prepozna odre\u0111eni stadijum i sprije\u010di genocid prije nego \u0161to se dogodi.<\/p>\n

U decenijama nakon presuda Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (ICTY) i Me\u0111unarodnog suda pravde (ICJ), politi\u010dko rukovodstvo entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini i susjedne Srbije uporno pori\u010de genocid u Srebrenici, uprkos njegovom pravnom priznanju. To se de\u0161ava i danas. Dok svijet jednom godi\u0161nje, 11. jula, zastane da se sjeti bo\u0161nja\u010dkih mu\u0161karaca i dje\u010daka ubijenih ljeta 1995, poricatelji genocida svakodnevno pominju Srebrenicu \u2013 ne da odaju po\u010dast \u017ertvama, ve\u0107 da negiraju zlo\u010dine koje je po\u010dinila Vojske Republike Srpske.<\/p>\n

Ovo poricanje produbljuje etni\u010dke podjele, ometa pomirenje, ugro\u017eava izglede za trajni mir i ugro\u017eava aspiracije za \u010dlanstvo u EU kako Bosne i Hercegovine, tako i Srbije.<\/p>\n

\n

Bez istine nema \u010dlanstva u EU<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Od ranih 2000-ih, Evropski parlament i brojne \u010dlanice EU usvojile su nekoliko rezolucija kojima osu\u0111uju poricanje genocida i relativizaciju genocida u Srebrenici. Godine 2020, njema\u010dki ministar vanjskih poslova Heiko Maas<\/a> jasno je rekao da \u201eu zemlji koja \u017eeli da se pridru\u017ei EU nema mjesta za nacionalisti\u010dko podsticanje, poricanje ratnih zlo\u010dina ili veli\u010danje ratnih zlo\u010dinaca.\u201c<\/p>\n

U julu 2021, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, me\u0111unarodni zvani\u010dnik zadu\u017een za nadzor civilne implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma, uveo je zabranu poricanja genocida i veli\u010danja ratnih zlo\u010dinaca<\/a> kroz amandmane na Krivi\u010dni zakon Bosne i Hercegovine. Zabrana poricanja genocida dovela je do smanjenja<\/a> dokumentovanih slu\u010dajeva poricanja, ali poricanje ostaje uporan i nerije\u0161en problem.<\/p>\n

Godine 2024, Generalna skup\u0161tina UN-a usvojila je rezoluciju kojom se 11. juli progla\u0161ava Me\u0111unarodnim danom sje\u0107anja i obilje\u017eavanja genocida u Srebrenici 1995. godine, uz osudu \u201ebez rezerve svakog poricanja genocida u Srebrenici kao istorijskog doga\u0111aja\u201c.<\/p>\n

Ipak, uprkos ovim sna\u017enim deklarativnim i pravnim stavovima, mnogi me\u0111unarodni akteri odabrali su da umiruju<\/a> srpske nacionaliste i poricatelje genocida poput Milorada Dodika i Aleksandra Vu\u010di\u0107a. Ova nevoljkost da se suo\u010de s poricanjem poslala je opasnu poruku: da ne postoje stvarne posljedice za revizionizam, govor mr\u017enje ili poni\u017eavanje pre\u017eivjelih genocida.<\/p>\n

\n

Kako je poricanje genocida postalo na\u010din vladanja<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Ova neka\u017enjivost je o\u010digledna \u010dak i u samom gradu Srebrenici. Milan Gruji\u010di\u0107,<\/a> srpski gradona\u010delnik Srebrenice i \u010dlan vladaju\u0107e SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata), dosljedno pori\u010de genocid, umanjuje broj bo\u0161nja\u010dkih \u017ertava i promovi\u0161e teorije zavjere. Njegova izjava da \u0107e priznati genocid \u201eako to doka\u017eu \u010dinjenice i istorija<\/a>\u201c odra\u017eava \u0161iri poricateljski stav politi\u010dke elite Republike Srpske.<\/p>\n

Opozicioni lideri ne nude stvarnu alternativu. Gradona\u010delnik Banje Luke i predsjednik PDP-a (Partija demokratskog progresa) Dra\u0161ko Stanivukovi\u0107 vi\u0161e puta je poricao genocid, najnovije u online intervjuu<\/a> 2024. godine, \u0161to je dovelo do pravnih mjera<\/a>. Jelena Trivi\u0107, biv\u0161a \u010dlanica PDP-a, sli\u010dno je tvrdila da genocid \u201enikada nije dogodio<\/a>\u201c. Ovi primjeri pokazuju da je u Republici Srpskoj poricanje dio glavnog politi\u010dkog toka.<\/p>\n

Decenijama, kako vladaju\u0107e, tako i opozicione stranke u entitetu Republika Srpska bave se poricanjem genocida i veli\u010danjem ratnih zlo\u010dinaca. Daleko od toga da nudi ideolo\u0161ku alternativu, srpska opozicija \u010desto odra\u017eava nacionalisti\u010dku retoriku Dodikove SNSD. Ono \u0161to postoji nije prava ideolo\u0161ka opozicija, ve\u0107 fragmentirana grupa poslanika koji se nadme\u0107u s Dodikom u promovisanju srpskog nacionalizma, poricanju genocida u Srebrenici i kultivisanju proruskih sentimenata u trci za nacionalisti\u010dke glasove.<\/p>\n

Obim i upornost ovog poricanja dobro su dokumentovani. Memorijalni centar Srebrenica objavljuje godi\u0161nji Izvje\u0161taj o poricanju genocida, prate\u0107i trendove i obrasce poricanja u Bosni i Hercegovini i \u0161irem regionu.<\/p>\n

\u0160esto izdanje<\/a> Izvje\u0161taja, objavljeno ove godine na 30. godi\u0161njicu genocida, zabilje\u017eilo je 99 slu\u010dajeva poricanja izme\u0111u juna 2024. i maja 2025, \u0161to je zna\u010dajan pad u odnosu na 305 slu\u010dajeva prethodne godine, mo\u017eda odra\u017eavaju\u0107i uticaj pravnog i dru\u0161tvenog pritiska. Ipak, Srbija ostaje primarni izvor poricanja, pra\u0107ena entitetom Republika Srpska, a u manjoj mjeri i Crna Gora.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107i oblici uklju\u010divali su 76 slu\u010dajeva aktivnog poricanja i 21 slu\u010daj relativizacije zlo\u010dina, uz izolovane slu\u010dajeve podr\u0161ke po\u010diniocima, priznavanja zlo\u010dina bez nazivanja genocidom i trijumfalisti\u010dke retorike.<\/p>\n

\n

Jedanaesti stadijum genocida: Trijumfalizam u praksi<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Od kraja rata u Bosni, stru\u010dnjaci za genocid prou\u010davali su uzroke i dugoro\u010dne posljedice genocida u Srebrenici. Ono \u0161to se dogodilo neposredno prije, tokom i nakon Srebrenice je ud\u017ebeni\u010dki primjer koji se uklapa u deset stadijuma genocida Gregoryja H. Stantona, pri \u010demu je poricanje posljednji stadijum.<\/p>\n

Dok Stantonov model zavr\u0161ava s poricanjem, on ne obuhvata u potpunosti evoluiraju\u0107e postgenocidne dinamike u Bosni i Hercegovini. Nadogra\u0111uju\u0107i Stantonovo istra\u017eivanje, bosansko-australijski stru\u010dnjak za genocid Hariz Halilovi\u0107 nadogradio je model dodavanjem jedanaestog stadijuma genocida<\/a>, koji je nazvao \u201etrijumfalizam\u201c.<\/p>\n

Prema Halilovi\u0107u, u ovom stadijumu po\u010dinioci, njihovi podr\u017eavaoci i politi\u010dke elite ne skrivaju niti pori\u010du ubistva, ve\u0107 ih otvoreno slave, javno poni\u017eavaju pre\u017eivjele i podi\u017eu spomenike u \u010dast osu\u0111enim ratnim zlo\u010dincima.<\/p>\n

Neki od primjera koji potvr\u0111uju Halilovi\u0107evu teoriju uklju\u010duju murale i spomenike u \u010dast ratnim zlo\u010dincima \u0161irom Srbije i entiteta Republika Srpska, kao i kampanje mr\u017enje protiv bo\u0161nja\u010dkih povratnika u Republici Srpskoj.<\/p>\n

Ovaj stadijum trijumfalizma nije teorijski. On se odvija u realnom vremenu. Milorad Dodik, kao najistaknutiji poricatelj genocida na Balkanu danas, oli\u010dava ovu fazu kroz retoriku i konkretne akcije.<\/p>\n

\n

Koliko daleko je previ\u0161e?<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Milorad Dodik mora biti zaustavljen prije nego \u0161to Bosna i Hercegovina dostigne ta\u010dku bez povratka. Uz podr\u0161ku Aleksandra Vu\u010di\u0107a i ohrabren godinama neka\u017enjivosti, Dodik nije samo prijetio secesijom; on je polako sprovodi. Od uspostavljanja paralelnih institucija i podrivanja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, do unapre\u0111enja ponovnog stvaranja Vojske Republike Srpske i uskla\u0111ivanja s Kremljom, ovo nisu samo upozorenja, ve\u0107 elementi procesa demontiranja koji je ve\u0107 u toku.<\/p>\n

Dr\u017eavne institucije Bosne i Hercegovine, uklju\u010duju\u0107i njeno pravosu\u0111e, zajedno s me\u0111unarodnom zajednicom, moraju djelovati odlu\u010dno: provoditi zabranu poricanja genocida, sankcionisati one koji veli\u010daju ratne zlo\u010dince i usloviti svaku politi\u010dku ili finansijsku saradnju sa Srbijom i Republikom Srpskom punim po\u0161tovanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma i me\u0111unarodnih presuda.<\/p>\n

Bosna i Hercegovina ne mo\u017ee priu\u0161titi jo\u0161 jedan ciklus me\u0111unarodne neaktivnosti. Poricanje, ako se ne ospori, ne blijedi. Ono evoluira. Me\u0111unarodna zajednica mora se suo\u010diti ne samo s onim \u0161to se dogodilo u pro\u0161losti, ve\u0107 i s onim \u0161to se de\u0161ava sada. Kao \u0161to je Stanton upozorio, poricanje samo po sebi nije kraj. Ono je \u201eme\u0111u najsigurnijim pokazateljima daljih genocidnih masakara.\u201c<\/p>\n

Prevod je uradio PCNEN<\/em><\/p>\n

Link na\u00a0 verziju teksta na engleskom jeziku.<\/a><\/p>\n

\"\"NAPOMENA:\u00a0<\/em>Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa\u00a0European fund for the Balkans \u2013 predstavni\u0161tvo Network of European Foundations<\/a><\/p>\n

Stavovi izne\u0161eni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, \u0161to ne zna\u010di, nu\u017eno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredni\u0161tvo PCNEN-a zadr\u017eava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama Facebook i Twitter.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bosna i Hercegovina ne mo\u017ee priu\u0161titi jo\u0161 jedan ciklus me\u0111unarodne neaktivnosti. Poricanje, ako se ne ospori, ne blijedi. Ono evoluira. Me\u0111unarodna zajednica mora se suo\u010diti ne samo s onim \u0161to se dogodilo u pro\u0161losti, ve\u0107 i s onim \u0161to se de\u0161ava sada<\/p>\n","protected":false},"author":3316,"featured_media":435835,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-435832","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3316"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=435832"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435832\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":435838,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435832\/revisions\/435838"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/435835"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=435832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=435832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=435832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}