{"id":435744,"date":"2025-07-23T05:48:44","date_gmt":"2025-07-23T03:48:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=435744"},"modified":"2025-07-23T05:48:44","modified_gmt":"2025-07-23T03:48:44","slug":"ubuntu-ja-jesam-jer-mi-jesmo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/07\/23\/ubuntu-ja-jesam-jer-mi-jesmo\/","title":{"rendered":"Ubuntu \u2013 Ja jesam jer mi jesmo"},"content":{"rendered":"

Autorka: Manjula Nanavati<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Dana\u0161nje poimanje vlastitog identiteta najvjerojatnije vu\u010de korijenje od najpoznatije maksime Renea Descartesa, filozofa iz 17. stolje\u0107a: Cogito ergo sum ili Mislim, dakle jesam. Na taj na\u010din, iako to mo\u017eda uop\u0107e nije bila Descartesova namjera, uvjetovani smo davanjem prednosti osobnom interesu, uzdi\u017eemo potragu za vlastitom sre\u0107om i promi\u010demo osobne slobode zasnovane na vlastitom moralu. Dana\u0161nje dru\u0161tvo do\u017eivljavamo kao skup autonomnih ljudskih bi\u0107a, odvojenih od okru\u017eenja i na mnoge na\u010dine neovisnih od zajednice, gdje opstaju samo najja\u010di, \u0161to vodi nadmetanju i sukobu u poku\u0161aju da se uspjeh ostvari za\u0161titom sebe i svega svoga.<\/p>\n

Me\u0111utim, pa\u017eljiviji osvrt na kriminal, rodnu nejednakost, siroma\u0161tvo, rasizam i nasilje \u0161irom svijeta navodi nas da se zapitamo \u2013 postoji li mo\u017eda druga\u010diji pristup kako bismo izgradili bolju i svjetliju budu\u0107nost za na\u0161u djecu? Postoji li mogu\u0107nost za pravedno dru\u0161tvo, \u010dija su osnova empatija, suosje\u0107anje i velikodu\u0161nost, gdje po\u0161tujemo dostojanstvo drugih kao i vlastito, gdje bogatstvo nije poistovje\u0107eno s vrijedno\u0161\u0107u, i gdje su jedinstvo i ono \u0161to nas spaja kao jedno \u010dovje\u010danstvo temelj na\u0161ih odnosa i \u017eivota.<\/p>\n

Upravo su to neke od karakteristika onoga \u0161to se naziva ubuntu \u2013 slo\u017eeni skup vrijednosti, stavova i kodeksa pona\u0161anja, koje sam nastojala prepoznati i rastuma\u010diti kroz svoje istra\u017eivanje.<\/p>\n

Rije\u010d \u201cubuntu\u201d potje\u010de iz zulu jezika, no sli\u010dan izraz postoji u gotovo svim afri\u010dkim jezicima i mo\u017ee se pribli\u017eno prevesti kao \u201c\u010dovjek je \u010dovjek kroz druge ljude\u201d ili \u201cja jesam jer mi jesmo\u201d. Obje fraze izra\u017eavaju ideju o univerzalnoj niti koja povezuje cijelo \u010dovje\u010danstvo, kao i to da nas zajednica, odnosno bratstvo, \u010dini ljudima, a ne individualnost.<\/p>\n

Ova dragocjena mudrost drevne Afrike isti\u010de ideju da je na\u0161 identitet odre\u0111en osje\u0107ajem pripadnosti ne\u010demu ve\u0107em od nas samih, i da samo onda kada cjelina napreduje, svaki njen dio mo\u017ee ostvariti svoj puni potencijal. Ubuntu filozofija odbacuje ideju samoostvarenog \u010dovjeka, \u010dovjeka koji je stekao bogatstvo, uspjeh ili dru\u0161tveni polo\u017eaj vlastitim naporima, nagla\u0161avaju\u0107i da sve na\u0161e me\u0111usobne interakcije i iskustva su\u0161tinski doprinose na\u0161em razvoju i onome \u0161to danas jesmo. Na\u0161i roditelji i skrbnici hranili su na\u0161a tijela i duh dok smo bili bespomo\u0107ni. U\u010ditelji su nas nau\u010dili \u010ditati i pisati. Od mentora i kolega nau\u010dili smo kako raditi, a od prijatelja i partnera kako graditi emocionalne veze. Tehnologija i alati kojima pobolj\u0161avamo vlastitu efikasnost rezultat su rada i kreativnosti drugih ljudi. Zato tu veliku ostav\u0161tinu moramo uva\u017eavati sa zahvalno\u0161\u0107u, isto kao i neizmjernu vrijed\u00adnost svake osobe \u010diji se \u017eivot ukrstio s na\u0161im.<\/p>\n

Ako ubuntu zvu\u010di kao naivan i pojednostavljen plemenski koncept neprikladan za suvremeno dru\u00ad\u0161tvo, dovoljno je pogledati rad nadbiskupa Desmonda Tutua koji je predvodio Komisiju za istinu i pomirenje u Ju\u017enoj Africi ustanovljenu nakon pada aparthejda. Predsjedao je saslu\u0161anjima po\u010dinitelja zlo\u010dina s obje strane te duboke podjele koja je razarala zemlju. Ta su\u0111enja su preno\u0161ena u\u017eivo kako bi cijela zemlja mogla svjedo\u010diti razmjerima zlo\u010dina, kako onih koji su podr\u017eavali aparthejd, tako i onih koji su se protiv njega borili. Saslu\u0161avanje cjelovitih pri\u010da o lancu doga\u0111aja koji su doveli do opre\u010dnih uvjerenja \u2013 koliko god bila pogre\u0161na \u2013 rezultiralo je presedanom: dok je svijet zapanjeno gledao, Ju\u017ena Afrika je u proces pravde unijela empatiju, suosje\u0107anje i oprost, i time omogu\u0107ila ne samo kaznenu pravdu i zaslu\u017eene kazne, ve\u0107 i obnoviteljsku i iscjeliteljsku pravdu \u2013 va\u017ean korak ka jedinstvu.<\/p>\n

To je ubuntu.<\/p>\n

Kada se potpuno stavimo u tu\u0111e cipele, napustimo vlastitu to\u010dku gledi\u0161ta, napravimo odmak i promijenimo kut gledanja da bismo stvari sagledali iz perspektive drugoga \u2013 mo\u017eda bismo mogli do\u0107i do bolnog zaklju\u010dka da bismo u istim okolnostima i sami mogli postupiti na sli\u010dan na\u010din.<\/p>\n

Desmond Tutu je su\u0161tinu ubuntua opisao rije\u010dima: \u201cMoja ljudskost je zahva\u0107ena tvojom i neraskidivo povezana s njom.\u201d Nelson Mandela je to savr\u0161eno pokazao primjerom kada je na svoju ina\u00aduguraciju pozvao \u010dak i svog zatvorskog \u010duvara, Christa Branda. Kako prona\u0107i u sebi tu izvanrednu razinu velikodu\u0161nosti duha da i u neprijatelju prije svega prepoznamo ljudsko bi\u0107e? Mo\u017eda tako \u0161to \u0107emo uvidjeti da nepravda koja nam je nanesena nije nu\u017eno bila osobni napad. Ljudi se dr\u017ee starih uvjerenja i iskustava usa\u0111enih u djetinjstvu, koja su ukorijenjena i utvr\u0111ena ustaljenim na\u010dinima \u017eivota. Ako poku\u0161amo shvatiti razloge njihovih postupaka, mo\u017eda \u0107emo po\u010deti gledati svoje protivnike u potpuno druga\u010dijem svjetlu.<\/p>\n

Me\u0111utim, to zahtijeva duboke promjene u nama samima.<\/p>\n

Ubuntu traga za dobrim u svakome, vjeruju\u0107i da ono zaista postoji. Neprestano tra\u017eiti dobro oko sebe, unato\u010d socioekonomskim izazovima na\u0161eg vremena, te\u017eak je zadatak. Jo\u0161 je te\u017ee neprestano nastojati iznijeti na vidjelo sposobnost za tu dobrotu koja le\u017ei u nama samima. Ipak, iz mog osobnog iskustva, vjerujem da ljudi imaju nutarnji moralni kompas, eti\u010dki okvir koji nas mo\u017ee nepogre\u0161ivo voditi ka Istini \u2013 kad se aktivira. Svi smo mi spoj snage i slabosti, svjetlosti i tame, vrlina i mana. Ali veli\u010dina ljudskog stanja le\u017ei u spoznaji toga, uz neprestano nastojanje da te\u017eimo svjetlosti.<\/p>\n

To je ubuntu.<\/p>\n

Bryan Stevenson, odvjetnik i borac za gra\u0111anska prava, osniva\u010d organizacije Equal Justice Initiative (Inicijativa za jednaku pravdu), u svojoj potresnoj knjizi Just Mercy (\u201cSamo milost\u201c) ka\u017ee: \u201cMi nismo najgora stvar koju smo u \u017eivotu uradili. Svi smo mi vi\u0161e od toga. Oduvijek sam vjerovao da, ako netko sla\u017ee, nije samo la\u017eov; ako ne\u0161to ukrade, nije samo lopov; pa \u010dak i ako ubije \u2013 ne vjerujem da je samo ubojica.\u201d<\/p>\n

Ubuntu tra\u017ei prihva\u0107anje i svega onoga drugoga \u0161to mi jesmo. I u\u010di da je mogu\u0107e suo\u010diti se s vlastitom tamom i iza\u0107i na svjetlost.<\/p>\n

Ubuntu je dosljedan i sna\u017ean koncept. Tako\u0111er se ogleda u univerzalnim principima koji upravljaju prirodom. Me\u0111usobno povezana.<\/p>\n

Jednom kada spoznamo da zaista me\u0111usobno oblikujemo jedni druge, postaje neosporno da imamo du\u017enost podr\u017eavati jedni druge. Na\u0161a ljudskost je kvaliteta koju dugujemo jedni drugima, \u010dovje\u010danstvu i svoj prirodi. Kroz ovu prizmu, mo\u017eda \u0107emo shvatiti da neobuzdani materijalizam koji iscrpljuje na\u0161 planet, na\u0161 dom, naru\u0161ava tu univerzalnu istinu i umanjuje na\u0161u ljudskost.<\/p>\n

Ubuntu u\u010di da je svatko od nas ponaosob poput dijela slagalice. Ali tek kada svaki od nas odigra svoju ulogu \u2013 pripadaju\u0107u, podr\u017eavaju\u0107u i pravu \u2013 mo\u017eemo postati skladan, jedinstven i veli\u010danstven mozaik. Zato je svaki pojedinac pozvan razmi\u0161ljati o \u0161iroj slici, priznaju\u0107i da svako od nas ima dragocjenu ulogu. \u0160tovi\u0161e, klju\u010dno je da svojim djelima inspiriramo i druge da u\u010dine isto \u2013 kako bismo zajedno izgradili novi i bolji svijet za budu\u0107e generacije.<\/p>\n

Na istom tragu je i Steve Biko, borac protiv aparthejda, kada ka\u017ee: \u201cVjerujemo da \u0107e na duge staze poseban doprinos Afrike svijetu biti u podru\u010dju me\u0111uljudskih odnosa. Mo\u0107ne svjetske sile su napravile \u010duda s industrijom i vojskom, ali najve\u0107i dar \u010dovje\u010danstvu tek treba do\u0107i iz Afrike \u2013 dati svijetu ljudsko lice.\u201d<\/p>\n

To je ubuntu \u2013 uzdizanje harmonije i duha solidarnosti u moralnu du\u017enost, \u0161to \u0107e neizbje\u017eno voditi prema bogatijem, skladnijem i humanijem svijetu.<\/p>\n

S engleskog prevela: Ma\u0161a Jovanovi\u0107<\/p>\n

Ubuntu – Ja jesam jer mi jesmo<\/a><\/p><\/blockquote>\n