{"id":435676,"date":"2025-07-22T07:29:02","date_gmt":"2025-07-22T05:29:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=435676"},"modified":"2025-07-22T09:12:46","modified_gmt":"2025-07-22T07:12:46","slug":"kada-je-najbolje-uzimati-ljekove-za-pritisak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/07\/22\/kada-je-najbolje-uzimati-ljekove-za-pritisak\/","title":{"rendered":"Kada je najbolje uzimati ljekove za pritisak?"},"content":{"rendered":"<p>Da li vreme kad pijete lek za pritisak mo\u017ee da uti\u010de na njegovu efikasnost? Mo\u017eda \u0107e vas iznenaditi, ali odgovor bi mogao biti \u2013 da. Nova nau\u010dna studija ukazuje na to da ista tableta za pritisak mo\u017ee imati ja\u010di efekat ako se uzme pred spavanje, a ne ujutru, kako se to naj\u010de\u0161\u0107e savetuje<\/p>\n<p>Iako zvu\u010di kao mala promena rutine, nova studija pokazuje da bi vreme uzimanja leka za hipertenziju, moglo zna\u010dajno doprineti boljoj za\u0161titi krvnih sudova i smanjenju rizika od ozbiljnih kardiovaskularnih doga\u0111aja. Za\u0161to no\u0107 donosi prednost i da li ovo va\u017ei za sve lekove?<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Ve\u010de mo\u017eda donosi bolju kontrolu pritiska<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>Za osobe koje imaju povi\u0161en krvni pritisak, uzimanje lekova u ve\u010dernjim satima mo\u017ee pru\u017eiti bolju kontrolu nad krvnim pritiskom tokom no\u0107i, pokazuje nova studija objavljena u presti\u017enom \u010dasopisu JAMA Network Open. Istra\u017eiva\u010di su otkrili da su ispitanici koji su terapiju uzimali pred spavanje imali u proseku za 3 mmHg ni\u017ei no\u0107ni sistolni pritisak, u pore\u0111enju sa onima koji su lek pili ujutru.<\/p>\n<p>Iako deluje kao mala razlika, to mo\u017ee imati veliki zna\u010daj. Prema re\u010dima kardiologa dr Xiaopinga Chena iz Zapadnokineske bolnice Univerziteta Sichuan, smanjenje sistolnog pritiska od samo 2 do 5 mmHg mo\u017ee smanjiti rizik od sr\u010danog udara ili \u0161loga i do 10 odsto.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>\u0160ta je hipertenzija i za\u0161to je va\u017eno uzimati terapiju<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>Hipertenzija, odnosno visok krvni pritisak, nastaje kada je sila kojom krv pritiska zidove arterija suvi\u0161e visoka. To stvara dodatni pritisak na srce i krvne sudove i pove\u0107ava rizik od sr\u010danih bolesti. Cilj terapije jeste da se sistolni pritisak (gornja vrednost) dovede u preporu\u010deni opseg kako bi se spre\u010dile ozbiljne komplikacije.<\/p>\n<p>\u2013 Smanjenjem krvnog pritiska, smanjuje se optere\u0107enje na srce i krvne sudove \u2013 ka\u017ee dr Nishant Shah sa Univerziteta Djuk, koji nije u\u010destvovao u studiji i dodao:<\/p>\n<p>\u2013 Visok pritisak vremenom o\u0161te\u0107uje krvne sudove i doprinosi nastanku naslaga koje mogu blokirati protok krvi ka srcu i mozgu.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Da li vreme uzimanja leka ima uticaj na vrednosti krvnog pritiska<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>Iako su rezultati studija podeljeni, sve je vi\u0161e dokaza da vreme uzimanja leka \u2013 ujutru ili uve\u010de \u2013 mo\u017ee uticati na efikasnost terapije. Tokom sna, kod zdravih ljudi pritisak prirodno opada za 10 do 20 procenata, u skladu sa tzv. cirkadijalnim ritmom. Ova prirodna oscilacija u pritisku navela je nau\u010dnike da istra\u017ee da li ve\u0107a kontrola no\u0107nog pritiska mo\u017ee bolje za\u0161tititi srce.<\/p>\n<p>\u2013 Klju\u010dno pitanje je da li je korisnije sni\u017eavati pritisak no\u0107u, nego danju. Za sada ne postoji kona\u010dan odgovor, ali rezultati su ohrabruju\u0107i \u2013 ka\u017ee dr Florian Rader, kardiolog iz Cedars-Sinai centra u Kaliforniji.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Kako je studija sprovedena<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>U istra\u017eivanju je u\u010destvovalo preko 700 osoba sa povi\u0161enim pritiskom iz 15 bolnica u Kini. Polovina je terapiju uzimala ujutru, druga polovina uve\u010de. Posle 12 nedelja, grupa koja je lek uzimala pred spavanje imala je bolje rezultate \u2013 ni\u017ei no\u0107ni pritisak i stabilniji ritam oscilacija tokom dana i no\u0107i.<\/p>\n<p>Svi u\u010desnici uzimali su kombinovani lek koji sadr\u017ei olmesartan (20 mg) i amlodipin (5 mg). Ova kombinacija opu\u0161ta krvne sudove i olak\u0161ava protok krvi. Re\u010d je o lekovima koji deluju 24 sata, pa ih \u010desto preporu\u010duju lekari \u0161irom sveta.<\/p>\n<p>\u2013 Ova kombinacija va\u017ei za jednu od efikasnijih u terapiji hipertenzije \u2013 isti\u010de dr Omar Al Dhaybi iz Mount Sinai bolnice u Njujorku.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Va\u017eno: Nikada ne menjajte terapiju na svoju ruku!<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>Smernice za le\u010denje hipertenzije trenutno ne odre\u0111uju ta\u010dno vreme kada lek treba piti \u2013 jer terapija mora biti prilago\u0111ena svakom pacijentu pojedina\u010dno. Neki lekovi bolje deluju ujutru, dok se drugi lak\u0161e podnose ako se uzimaju uve\u010de.<\/p>\n<p>\u2013 Vreme uzimanja leka mo\u017ee zavisiti i od drugih lekova koje uzimate, pa je veoma va\u017eno da se sve dogovara sa lekarom \u2013 ka\u017ee dr Shawna Nesbitt iz Ameri\u010dkog udru\u017eenja za srce.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Ograni\u010denja i budu\u0107i pravci istra\u017eivanja<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>Autori studije napominju da rezultati va\u017ee samo za osobe bez ve\u0107 prisutnih sr\u010danih bolesti, i da su svi ispitanici bili kineskog porekla. To zna\u010di da su potrebna dodatna istra\u017eivanja koja uklju\u010duju \u0161iru populaciju i du\u017ei vremenski period pra\u0107enja.<\/p>\n<p>Osim toga, u\u010desnici su sami prijavljivali koliko se pridr\u017eavaju terapije, \u0161to ostavlja mogu\u0107nost gre\u0161ke. U budu\u0107nosti bi se mogla raditi preciznija merenja, kako bi se bolje utvrdio stvarni uticaj uzimanja terapije no\u0107u na zdravlje srca.(Izvor:eKlinika)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da li vreme kad pijete lek za pritisak mo\u017ee da uti\u010de na njegovu efikasnost? Mo\u017eda \u0107e vas iznenaditi, ali odgovor bi mogao biti \u2013 da<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":276487,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-435676","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435676","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=435676"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435676\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":435687,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435676\/revisions\/435687"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/276487"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=435676"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=435676"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=435676"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}