U susret najavljenoj sjednici Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu (Odbor), Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva Odbor da organizuje \u00a0javnu raspravu primjerenu ovako va\u017enim reformskim poduhvatima, da pribavi mi\u0161ljenja za predlo\u017eena rje\u0161enja od\u00a0 relevantnih me\u0111unarodnih institucija (ODHIR, Venecijanska komisija), te da ne dozvoli da u skup\u0161tinsku proceduru u\u0111u rje\u0161enja koja su suprotna Ustavu, izbornim standardima i bazi\u010dnim demokratskim principima.<\/p>\n
Nakon godinu i po nerada na najva\u017enijem izbornom zakonu (Zakon o izboru odbornika i poslanika) done\u0161ena je politi\u010dka odluka da se izborna reforma podijeli na segmente i da se do 31.7.2025. godine pripreme i usvoje izmjene ovog zakona koje se ti\u010du organa za sprovo\u0111enje izbora, sprovo\u0111enja op\u0161tih lokalnih izbora (izbori u jednom danu) i pove\u0107anja u\u010de\u0161\u0107a manje zastupljenog pola.<\/p>\n
Odbor je radnoj grupi dao veoma ambiciozan zadatak da za mjesec rada pripremi ove va\u017ene, nimalo jednostavne i dugo \u010dekane izmjene zakona koje su trebale biti osnova za pravedniji i bolji izborni proces. I dok su izmjene pravila o radu organa za sprovo\u0111enje izbora i\u0161le pravim putem, od pove\u0107anja u\u010de\u0161\u0107a \u017eena u parlamentu se, kako sada stvari stoje, odustalo. Odustalo se, makar za sad, i od mnogih va\u017enih segmenata reforme kao \u0161to su \u010di\u0161\u0107enje bira\u010dkog spiska ili uvo\u0111enje otvorenih lista koje gra\u0111ani\/ke podr\u017eavaju u velikoj ve\u0107ini.<\/p>\n
Ipak, najve\u0107u kontroverzu predstavlja na\u010din na koji su politi\u010dki subjekti u radnoj grupi razumjeli uvo\u0111enje op\u0161tih lokalnih izbora. Oni su odlu\u010dili da, umjesto po\u0161tovanja me\u0111unarodnih standarda u slu\u010dajevima kada se ovako komplikovane reforme sprovode, prije svega po\u0161tuju svoj partijski interes i predlo\u017ee rje\u0161enja koja predstavljaju ozbiljna ugro\u017eavanja vitalnih prava gra\u0111ana i gra\u0111anki u demokratskim dru\u0161tvima.<\/p>\n
Naime, obavljanje sinhronizacije izbora putem produ\u017eavanja mandata uvijek podrazumijeva uskra\u0107ivanje prava glasa odre\u0111enom broju gra\u0111anki i gra\u0111ana na neko vrijeme, \u0161to zapravo zna\u010di limitiranje osnovnog politi\u010dkog prava da biraju i da budu birani.<\/p>\n
Venecijanska komisija upu\u0107uje da je produ\u017eenje mandata mogu\u0107e u slu\u010dajevima rata, vanrednog stanja, prirodnih katastrofa ili institucionalnih blokada. Tako\u0111e, u par navrata, se ono de\u0161avalo u sli\u010dnim (ne i identi\u010dnim) situacijama (Sjeverna Rajna-Vestfalija, Kirgistan, Estonija, Sjeverna Makedonija, Albanija) kada su se doga\u0111ale reforme su u javnom interesu. U svakom od njih morala su biti ispunjena tri uslova: da je reforma zakonski utemeljena, da je neophodna i legitimna, odnosno da kod produ\u017eenja privremenog uskra\u0107ivanja prava glasa, mora biti razumno i jasno dokazano za\u0161to je ta opcija bolja u odnosu na druge opcije koje postoje.<\/p>\n
Drugim rije\u010dima, da odabrano rje\u0161enje mora praviti najmanju \u0161tetu krucijalnim demokratskim principima, odnosno uskra\u0107ivanju prava glasa kroz produ\u017eetak mandata op\u0161tinama.<\/p>\n
I umjesto da se vodilo ra\u010duna o minimalnoj \u0161teti za demokratiju ura\u0111eno je upravo suprotno – \u00a0predlo\u017eena su rje\u0161enja koja predstavljaju ozbiljan udar na demokratski poredak.<\/p>\n
Prije svega, rje\u0161enja u nacrtu zakona da na se na period od dvije i po godine zabrane izborni procesi na lokalnom nivou, odnosno da se prijevremeni lokalni izbori ne mogu raspisati ni odr\u017eati u periodu od stupanja na snagu zakona do odr\u017eavanja prvih op\u0161tih lokalnih izbora predstavlja opasnu ideju bez presedana, udar na Ustav Crne Gore i osnovno demokratsko pravo gra\u0111ana da biraju i budu birani. Nametanje moratorijuma na odr\u017eavanje izbora, \u010dak i u slu\u010daju prestanka mandata lokalnih vlasti, nije u skladu s principima vladavine prava. Zapanjuje \u010dinjenica da se ovakvo rje\u0161enje uop\u0161te razmatra u okviru izborne reforme, \u010dija bi svrha trebalo da bude unapre\u0111enje, a ne ograni\u010davanje izbornih prava.<\/p>\n
Drugo, predlaganje datuma za op\u0161te izbore prvo u prolje\u0107e, a onda u jesen 2027. zapravo zna\u010di da su partije izabrale masovnu suspenziju bira\u010dkog prava. Ona bi se odnosila na oko 234.000 gra\u0111ana i gra\u0111anki i ticala bi se 16 op\u0161tina. Ovdje nemamo samo problem produ\u017eetka mandata odbornicima nego i predsjednicima op\u0161tina, op\u0161tinskim funkcionerima koji, ako se pa\u017eljivo ne pripreme kroz izmjene drugih zakona, mogu prouzrokovati milionske \u0161tete za bud\u017eete op\u0161tina.<\/p>\n
Ilustracije radi, ukoliko bi se izbori odr\u017eali u jesen 2026, produ\u017eenjem mandata bi se suspendovala prava za 47.000 gra\u0111ana i gra\u0111anki u \u010detiri op\u0161tine.<\/p>\n
Tako\u0111e, ideja za eventualno spajanje lokalnih i parlamentarnih izbora predstavljala bi jo\u0161 jedno kr\u0161enje me\u0111unarodnih standarda i suprotno je mi\u0161ljenjima ODIHR-a, Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta. Njime bi se izbori u op\u0161tinama i lokalne politike svele na drugorazredan \u010din u sjenci doga\u0111anja u centrali.<\/p>\n
Dodatno, razmatraju se i opcije koje su spominjane prije par mjeseci, da se ti izbori spoje sa parlamentarnim u jesen 2027. godine, \u0161to bi prestavljalo jo\u0161 jedan nevjerovatan presedan produ\u017eetka mandata i dr\u017eavnom parlamentu bez ikakvog prihvatljivog obja\u0161njenja.<\/p>\n
U generalnom komentaru \u010dlana 25 Me\u0111unarodnog pakta o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima (u\u010de\u0161\u0107e u javnim poslovima i bira\u010dko pravo) obaveza odr\u017eavanja povremenih izbora se tuma\u010di na na\u010din da se izbori moraju odr\u017eavati u intervalima koji nijesu neopravdano dugi, i koji osiguravaju da autoritet vlast i dalje po\u010diva na slobodno izra\u017eenoj volji bira\u010da.<\/p>\n
Dakle, jasno je da za odre\u0111ivanje datuma op\u0161tih izbora prvi kriterijum nije bio javni interes ve\u0107 partijske kalkulacije kad \u0107e ostvariti \u017eeljeni izborni rezultat. Partikularni politi\u010dki interesi ne smiju biti va\u017eniji od ustavnih prava gra\u0111ana i me\u0111unarodnih standarda. Sveobuhvatna izborna reforma ne smije se pretvoriti u segmentirani izborni in\u017eenjering.<\/p>\n
Na kraju, ali ne i manje va\u017eno, rje\u0161enja koja su predlo\u017eena zahtijevaju dodatno tehni\u010dko sre\u0111ivanje, testove izvodljivosti i pripremu prate\u0107ih zakona koji su neophodni da ova reforma bude uspje\u0161na.<\/p>\n
Zato smatramo da je o ovim, u najmanju ruku kontroverznim idejama i predlozima, potrebno imati ozbiljnu unutra\u0161nju debatu i neophodno i neizostavno mi\u0161ljenje me\u0111unarodnih institucija.<\/p>\n
Usvajanjem na\u0161eg predloga, izmjene izbornog zakona bi bile usvojene krajem septembra ili po\u010detkom oktobra, \u0161to bi zna\u010dilo prije roka za raspisivanje izbora u Cetinju, Petnjici i Mojkovcu. Dakle, on ne bi nanio nikakvu \u0161tetu procesu ve\u0107 upravo suprotno – rje\u0161enja bi bila donesena u demokratskoj proceduri, bila bi zna\u010dajno vi\u0161e prihva\u0107ena u javnosti i ne bi bila osporavana pred doma\u0107im i me\u0111unarodnim sudovima.<\/p>\n
Na kraju, posebno se obra\u0107amo parlamentarnoj opoziciji – podsje\u0107amo vas da Ustav u \u010dlanu 2 stav 3 ka\u017ee da se ne mo\u017ee uspostaviti niti priznati vlast koja ne proisti\u010de iz slobodno izra\u017eene volje gra\u0111ana, podsje\u0107amo vas na va\u0161u svakodnevnu borbu za transparentan zakonodavni proces i zalaganja za po\u0161tovanje me\u0111unarodnih demokratskih standarda i inkluzivnost. Prihvatanjem ovakvog procesa bi se stvorili presedani koji bi imali nesagledive negativne posljedice za sve budu\u0107e procese.<\/p>\n
Dragan Koprivica, izvr\u0161ni direktor CDT-a<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Umjesto da se vodilo ra\u010duna o minimalnoj \u0161teti za demokratiju ura\u0111eno je upravo suprotno – \u00a0predlo\u017eena su rje\u0161enja koja predstavljaju ozbiljan udar na demokratski poredak<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":320873,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-435543","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435543","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=435543"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435543\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":435546,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435543\/revisions\/435546"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/320873"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=435543"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=435543"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=435543"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}