{"id":435498,"date":"2025-07-20T07:08:20","date_gmt":"2025-07-20T05:08:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=435498"},"modified":"2025-07-20T07:08:20","modified_gmt":"2025-07-20T05:08:20","slug":"kako-su-nesvrstani-stvarali-mostove-a-ne-zidove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/07\/20\/kako-su-nesvrstani-stvarali-mostove-a-ne-zidove\/","title":{"rendered":"Kako su Nesvrstani stvarali mostove, a ne zidove"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Lucija Fura\u010d<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

U svjetlu \u2013 ili upravo u mraku \u2013 sve brojnijih prijetnji nuklearnim ratom, aktivacije novih svjetskih kriznih \u017eari\u0161ta i militarizirane popularne kulture i javnog diskursa, vrijedi prisjetiti se da se istim izazovima u druga\u010dijim politi\u010dkim konstelacijama moglo dosko\u010diti i druga\u010dije. Naime, drugu polovicu pro\u0161log stolje\u0107a obilje\u017eila je blokovska podjela svijeta, u kojoj nadmetanje izme\u0111u NATO saveza predvo\u0111enog SAD-om i Var\u0161avskog pakta na \u010delu sa SSSR-om ipak nikad nije rezultiralo sustavnim oru\u017eanim sukobom. Ipak, rat je vo\u0111en drugim sredstvima \u2013 propagandom i kontrapropagandom, trgovinskim ograni\u010denjima, \u0161pijuna\u017eom, tehnolo\u0161kim, znanstvenim i drugim nadmetanjem. Brojne od tih metoda ne izostaju ni u suvremenom kontekstu.<\/p>\n

Suprotno polo\u017eaju koji ima danas, u spomenutim se odnosima Hrvatska kao dio biv\u0161e dr\u017eave mogla podi\u010diti ve\u0107om geopoliti\u010dkom relevantno\u0161\u0107u. Iako to iskustvo ne se\u017ee daleko u pro\u0161lost, u hrvatskom javnom diskursu \u010dini se zaboravljenim. \u0160tovi\u0161e, jugoslavensko “NE” Staljinu 1948. godine postalo je minorna epizoda poglavlja povijesti koje se op\u0107enito nastoji potisnuti. O politici nesvrstanosti u \u0161kolama se tek simboli\u010dno govori, zbog \u010dega ne treba ni o\u010dekivati da se o njenim izravnim posljedicama na dru\u0161tvenu stvarnost govori uop\u0107e.<\/p>\n

Nara\u0161tajima stasalim devedesetih i nakon njih uvelike ostaje nepoznata, recimo, Bandu\u0161ka konferencija odr\u017eana 1955. godine u Indoneziji, na njoj iskomunicirana potreba za dokidanjem kolonijalizma, rasnih podjela i bipolarnosti u svijetu, sastanak jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nasera te indijskog premijera Jawaharlala Nehrua na Brijunima, a jednako tako i Prva konferencija predstavnika ukupno 25 nesvrstanih dr\u017eava odr\u017eana u Beogradu 1961. godine. Do danas, Pokret nesvrstanih i drugdje je u svijetu izgubio na zna\u010daju, no Hrvatska i dalje zadr\u017eava status zemlje promatra\u010dice.<\/p>\n

Nesvrstanost nije bila pitanje samo vanjske politike, nego i kulturne, ekonomske i trgovinske diplomacije. Ovdje je va\u017enu ulogu odigrala razmjena ljudi \u2013 jugoslavenska radna snaga i tehnologija sustavno je slana u zemlje Pokreta nesvrstanih, a iz njih su zauzvrat dolazili strani studenti. Upravo studentsko naslje\u0111e doktrine nesvrstanosti kustosica, umjetnica i aktivistica Petra Mati\u0107 intenzivno prou\u010dava jo\u0161 od 2019. godine, o \u010demu je prije dvije godine organizirala izlo\u017ebu u zagreba\u010dkoj Galeriji VN, \u201eNesvrstani Zagreb\u201c. U me\u0111uvremenu je njeno istra\u017eivanje o Me\u0111unarodnom studentskom klubu prijateljstva (MSKP) koji su 1962. godine bili formirali studenti iz zemalja Pokreta nesvrstanih preraslo u virtualni Arhiv Nesvrstanih, projekt Kulturne udruge Jutro s rastu\u0107om dokumentacijom o me\u0111ukulturnim aktivnostima kluba.<\/p>\n

Arhiv po\u010diva na na\u010delu digitalizacije gra\u0111e i njenog vra\u0107anja vlasnicima. Pohranjeni predmeti i znanje vezano uz njih tako postaje dostupno svima, a niz aktivnosti udruge u svibnju ove godine pridonio je vidljivosti inicijative i dijela povijesti koju ona mapira. Me\u0111u sadr\u017eajima arhiva mogu\u0107e je pogledati fotografije svakodnevnog \u017eivota studenata iz nesvrstanih zemalja u Jugoslaviji, reprodukcije umjetni\u010dkih radova interkulturnih umjetnika, dokumente Hrvatsko-latinoameri\u010dkog i iberskog centra HLAIO te spomenutog MSKP-a, kao i brojeve biltena Solidarnost koji je klub izdavao od 1966. godine. Koliko je poznato iz ranijih intervjua koje je Mati\u0107 davala medijima, Solidarnost je bila jedina stalna publikacija kluba takvog tipa te budu\u0107i prvi hrvatski \u010dasopis o me\u0111unarodnim odnosima.<\/p>\n

Po\u010detkom svibnja u prostorijama Srpskog kulturnog centra odr\u017eane su projekcije filmova \u201eSlovenec po izbiri\u201c (2019) Ale\u0161a Verbi\u010da i \u201eBlaq Tito\u201c (2022) Christiana Guerematchija. Dok Verbi\u010dev dokumentarac predstavlja \u017eivotni put nekoliko biv\u0161ih afri\u010dkih, azijskih i ameri\u010dkih studenata koji su sedamdesetih i osamdesetih do\u0161li u Sloveniju te ondje ostali do danas, Guerematchi, ro\u0111eni Maribor\u010danin srednjoafri\u010dkih korijena, uprizoruje hipotetski dolazak “crnog Tita” koji se odvija negdje izme\u0111u jave i sna ili figuracije i apstrakcije idejnog.<\/p>\n

Nakon projekcije, o tekovinama kulturne razmjene izme\u0111u Jugoslavije i drugih nesvrstanih zemalja razgovarali su Mohamed Al Younis, Jordanac koji je na studij u Hrvatsku stigao 1971. godine, te Rea Drvar, kulturna antropologinja i muzeologinja mla\u0111e generacije i jednim dijelom latinoameri\u010dkog podrijetla. Perspektive su ispreplele op\u0107enitu povijest kulturne razmjene nesvrstanih zemalja i osobne pri\u010de sugovornika na koje se ona izravno odrazila. Kako je Al Younis istaknuo, Jugoslavija je do\u017eivjela znatnu liberalizaciju nakon smjene Aleksandra Rankovi\u0107a sa svih du\u017enosti. Ovo je zna\u010dilo i otvaranje zemlje sve ve\u0107em broju arapskih studenata, potpomognutih vladama zemalja iz kojih su potjecali. Drvar je primijetila da se latinoameri\u010dke studente u lokalnoj sredini do\u017eivljavalo manje egzoti\u010dnima kroz to \u0161to ih se uspore\u0111ivalo s Talijanima ili \u010dak s njima poistovje\u0107ivalo.<\/p>\n

U kona\u010dnici, uklju\u010duju\u0107i i na temelju filmskog materijala, mogu\u0107e je zaklju\u010diti da je Slovenija izniman primjer kontinuiteta vrlo dobre integracije doseljeni\u010dke populacije, dok se u Hrvatskoj razli\u010ditost i dalje percipira sa skepsom, \u010dak i kad je rije\u010d o manjinama koje su dru\u0161tvu svojstvene mnogo dulje, poput Roma. \u010cak i za studente danas, mnogo godina nakon sveu\u010dili\u0161nih veza koje su omogu\u0107avale diplomatske veze izme\u0111u nesvrstanih zemalja, znatno je lak\u0161e do\u0107i u Srbiju ili Sloveniju. Hrvatska u tom smislu ostaje vrlo nepristupa\u010dna, optere\u0107ena izrazitom birokracijom u podru\u010dju visokog obrazovanja.<\/p>\n

U razmaku od nekoliko dana, Mati\u0107 je odr\u017eala i video konferenciju s afri\u010dkim kolegicama koje se bave arhivima i o\u010duvanjem kulturnog naslje\u0111a. U razgovoru \u010dija je snimka\u00a0dostupna\u00a0sudjelovali su sudanska arhitektica i kustosica Zainab Gaafar (Safeguarding Sudan's Living Heritage), voditeljica digitalne zbirke African Digital Heritage Mutanu Kyany\u2019a te predstavnik ganske institucije Library of Africa and the African Diaspora Seth Avusuglo. Ovo istovremeno virtualno otvaranje Arhiva Nesvrstanih poslu\u017eilo je kao razmjena iskustava profesionalnije prirode, unutar koje je svaki sugovornik objasnio i perspektivu rada na o\u010duvanju i, \u010dak i va\u017enije, kontekstualizaciji uobi\u010dajeno globalno marginaliziranog kulturnog naslje\u0111a.<\/p>\n

Jedno od zbivanja u svibnju koje je Udruga Jutro inicirala bilo je i zajedni\u010dko \u010ditanje tekstova u zagreba\u010dkom Multimedijalnom Institutu s britanskim sociologom Paulom Stubbom, koji od 1990-ih godina \u017eivi i radi u Zagrebu. Ovdje vrijedi istaknuti Titovo tuma\u010denje politike nesvrstanosti i samih temelja jugoslavenske dr\u017eavnosti nakon Drugog svjetskog rata u govoru pred indijskim parlamentom 1954. godine. Uz o\u010dekivano utvr\u0111ivanje narativa o kapitalizmu kao fazi ekonomskog razvoja koju je bilo potrebno nadi\u0107i i okrenuti se “demokratskom socijalizmu”, Tito ovdje detaljnije obja\u0161njava slu\u017ebeni stav o ulozi i odgovornosti Ujedinjenih naroda u odr\u017eanju svjetskog mira te kako nesvrstane zemlje mogu dopuniti njihovo djelovanje. Drugim rije\u010dima,\u00a0politika nesvrstanosti je poduprta obja\u0161njenjima da omogu\u0107uje dr\u017eavama nezavisnost, prevenira daljnju blokovsku podjelu koja lako vodi u sukobe te \u010duva manje nacije od gutanja ve\u0107ih. Ovakav vanjskopoliti\u010dki plan i program sagledan je iz povijesno i prostorno udaljenije perspektive u tekstu iz 1987. godine \u201eThe Black Community and the Non-Aligned Movement\u201c, u kojem autorica Barbara Lee obja\u0161njava \u0161to je nesvrstanost zna\u010dila za afro-ameri\u010dku zajednicu u SAD-u.<\/p>\n

Dio programa s prevoditeljem, vodi\u010dem i doktorandom lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Nawarom Ghanimom Muradom omogu\u0107io je aktualizaciju pitanja hrvatske otvorenosti sredinama s kojima zemlja danas vi\u0161e ne odr\u017eava kulturne i druge veze. Murad je iz rodnog Iraka u Hrvatsku do\u0161ao 2011. godine. U usporedbi s mladim ljudima koji su sli\u010dan put prelazili 1960-ih, 1970-ih ili 1980-ih, on nije nai\u0161ao na strukturalnu podr\u0161ku u integraciji. Da je bio student tih godina, mo\u017eda bi bio jedan od primatelja rijetke izda\u0161ne ira\u010dke stipendije koja je mogla prema\u0161ivati tada\u0161njih 1.500 ameri\u010dkih dolara, ili bar minimalne mjese\u010dne pomo\u0107i od oko 300 dolara. U svakom slu\u010daju, nesvrstane zemlje koje su slale svoje studente u Jugoslaviju podupirale su ih barem simboli\u010dnim iznosima, a ovi su zauzvrat bili budu\u0107a diplomacija u stranoj zemlji i time \u017eivi zalog za budu\u0107nost. Kako je objasnio Murad, i Jugoslavija je potro\u0161ila znatna sredstva na pou\u010davanje novih studenata jugoslavenskom povijesnom i politi\u010dkom iskustvu s kojim su se u nekom trenutku mogli vratiti dru\u0161tvima iz kojih su inicijalno do\u0161li ili u svakom slu\u010daju \u0161iriti \u017eeljenu predod\u017ebu o Jugoslaviji.<\/p>\n

Najrecentnija aktivnost vezana za Arhiv Nesvrstanih jest \u0161etnja nesvrstanim Zagrebom koju je vodio Murad, a koja je obuhvatila neko\u0107 va\u017ene to\u010dke grada za studentsku populaciju iz nesvrstanih zemalja. Glavni kolodvor, glavna zgrada po\u0161te, prostor dana\u0161nje Galerije Importanne, park Tomislavac, hotel Esplanada s nekada\u0161njim barom Zlatni lavovi, a kasnije Dijamant, Dr\u017eavni arhiv u \u010dijoj je zgradi nekad bila smje\u0161tena glavna gradska knji\u017enica, Botani\u010dki vrt i druge lokacije ovime su o\u017eivljene kao va\u017ena stajali\u0161ta svakodnevne rute mladih koji su obogatili i zadu\u017eili hrvatsko dru\u0161tvo. MSKP-ovo sjedi\u0161te bilo je u Tvrtkovoj ulici 5, odakle je 1975. godine privremeno premje\u0161teno u N paviljon Studentskog centra, no ondje je i trajno prestao djelovati 1990-ih, kad su prostorije zapaljene, a zbirke oduzete. Postojala je inicijativa da se klubu nakon rata dodjeli Francuski paviljon, koji tada nije bio ure\u0111en i bio je neadekvatan za takvu funkciju. S obzirom da su studenti zahtijevali bolji prostor, naposljetku su dobili tek dio zgrade, no ni on danas vi\u0161e ne postoji u tom obliku.<\/p>\n

U zlatnim danima, aktivnosti MSKP-a bile su doista brojne. Strani studenti su samoinicijativno organizirali te\u010dajeve arapskog i drugih jezika, filmske programe, predstavljali nacionalne plesove i druge oblike nematerijalne kulture, donirali su krv … Novim \u010dlanovima pomagali su oko dobivanja soba u studentskom domu, a preko kluba je bilo mogu\u0107e nabaviti i karte za kazali\u0161te, prisustvovati proslavama praznika i raznih obljetnica stranih dr\u017eava te op\u0107enito postati njihovim predstavnicima u institucijama i industrijskom sektoru. Svojom ukupnom djelatno\u0161\u0107u, klub je usmjeravao budu\u0107e stru\u010dnjake unutar sustava \u010diji su dio imali potencijal postati, \u0161to je u velikoj ve\u0107ini slu\u010dajeva u sna\u017enom kontrastu s dana\u0161njim iskustvom studija i probijanja u ranoj fazi karijere \u010dak i doma\u0107ih studenata. Vi\u0161e tisu\u0107a stranih studenata na ovaj je na\u010din pro\u0161lo samo kroz Zagreb, mnogi su u Hrvatskoj i ostali, a istovremeno je samo u Irak oti\u0161lo oko 14.000 hrvatskih radnika, me\u0111u kojima su mnogi zara\u0111enim novcem podizali \u010ditave ku\u0107e i hranili obitelji.<\/p>\n

Op\u0161iran, kustoski kreativan program Jutra koncentriran oko uspostave Arhiva Nesvrstanih jedan je od interaktivnih na\u010dina kako obnoviti sje\u0107anje na pozitivne primjere me\u0111unarodnih suradnji i njegovati znati\u017eelju za druge i druga\u010dije od kojih je mogu\u0107e ne\u0161to nau\u010diti. Vrijedi ga kontekstualizirati upravo tako, usprkos pritisku trendova prevrednovanja povijesti koje 20. stolje\u0107e pretvara isklju\u010divo, pojednostavljeno i nekriti\u010dki u epizodu neslobode i opresije. Uvidom u individualne pri\u010de koje otvara Arhiv Nesvrstanih, postaje jasno da kulturni \u017eivot Zagreba, kao i onaj svih drugih ve\u0107ih gradova biv\u0161e dr\u017eave u kojima su sli\u010dni studentski klubovi postojali, iza sebe ima mnogo bogatiju povijest nego \u0161to se tipi\u010dno mo\u017ee zaklju\u010diti iz suvremenih narativa o lokalnom razvoju identiteta, kao i da je hrvatsko dru\u0161tvo bilo sposobno za strukturalnu podr\u0161ku \u010diji je kona\u010dan, ostvaren cilj bio konkretan boljitak zajednice.<\/p>\n

Ponovno, u ovo geopoliti\u010dki vrlo dinami\u010dno vrijeme, doprinos ovakvih i sli\u010dnih inicijativa jest u podsje\u0107anju da je sliku svijeta i vlastiti polo\u017eaj u njemu mogu\u0107e zamisliti i druga\u010dije, da alternative datim kategorijama postoje i postojale su, a ponekad su zaista i prostor za kolektivan otpor stvarima koje nam se mogu i ne svi\u0111ati.<\/p>\n

Lupiga.Com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U svjetlu \u2013 ili upravo u mraku \u2013 sve brojnijih prijetnji nuklearnim ratom, aktivacije novih svjetskih kriznih \u017eari\u0161ta i militarizirane popularne kulture i javnog diskursa, vrijedi prisjetiti se da se istim izazovima u druga\u010dijim politi\u010dkim konstelacijama moglo dosko\u010diti i druga\u010dije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":435501,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-435498","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435498","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=435498"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435498\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":435502,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435498\/revisions\/435502"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/435501"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=435498"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=435498"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=435498"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}