\u017dene i djevojke s invaliditetom u Crnoj Gori suo\u010davaju se sa vi\u0161estrukom diskriminacijom i gotovo potpunom isklju\u010deno\u0161\u0107u iz svih segmenata dru\u0161tvenog \u017eivota, pokazuje najnovije\u00a0istra\u017eivanje koje je sprozvela nevladina organizacija Udru\u017eenje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG). Istra\u017eivanjem je obuhva\u0107eno 87 \u017eena s invaliditetom, a rezultati ukazuju na duboko ukorijenjene prepreke u obrazovanju, zapo\u0161ljavanju, politi\u010dkom u\u010de\u0161\u0107u i pristupu institucionalnoj podr\u0161ci.<\/p>\n
Iako ve\u0107ina ispitanica ima zavr\u0161enu srednju \u0161kolu ili fakultet, gotovo polovina (42,5 odsto) nije zaposlena. Me\u0111u zaposlenima, njihova zastupljenost je pribli\u017eno jednaka u privatnom, javnom i nevladinom sektoru, dok je broj samozaposlenih gotovo simboli\u010dan (1,4 odsto). Materijalna nesigurnost je dominantna: vi\u0161e od 90% njih navodi da njihovi prihodi ne pokrivaju osnovne \u017eivotne tro\u0161kove, a 13,7 odsto ima mjese\u010dne prihode ni\u017ee od 250 eura.<\/p>\n
Kao klju\u010dne prepreke zapo\u0161ljavanju \u017eene s invaliditetom navode stereotipe o njihovim sposobnostima, nepristupa\u010dnost radnih prostora, nefleksibilne uslove rada, nedovoljnu podr\u0161ku institucija, ali i vlastiti nedostatak samopouzdanja. Iako zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo\u0161ljavanju lica sa invaliditetom postoji, njegova primjena je, prema njihovom iskustvu, posebno slaba u javnim institucijama.<\/p>\n
U politi\u010dkom \u017eivotu, njihovo u\u010de\u0161\u0107e gotovo da ne postoji. Dok ve\u0107ina redovno glasa, aktivniji oblici u\u010de\u0161\u0107a \u2013 \u010dlanstvo u politi\u010dkim partijama, kandidature ili volonterski anga\u017eman \u2013 izuzetno su rijetki. Uzrok tome le\u017ei u tradicionalnim stavovima o ulozi \u017eena, nevidljivosti \u017eena s invaliditetom u politi\u010dkom prostoru, te nedostatku podr\u0161ke i informacija.<\/p>\n
UMHCG nagla\u0161ava da iako institucionalni okvir za rodnu ravnopravnost postoji, on \u017eene tretira kao homogenu grupu i ne prepoznaje specifi\u010dne izazove s kojima se \u017eene s invaliditetom suo\u010davaju. Posljedi\u010dno, ni u strategijama ni u javnim politikama gotovo da nema konkretnih mjera koje adresiraju njihove potrebe.<\/p>\n
Ispitanice su istakle neophodnost preciznijeg zakonodavnog okvira, uklju\u010duju\u0107i afirmativne mjere, fleksibilne uslove rada, subvencije za zapo\u0161ljavanje, podr\u0161ku roditeljstvu, kvotni sistem za zapo\u0161ljavanje u javnom sektoru, te ve\u0107u institucionalnu zastupljenost \u017eena s invaliditetom. Tako\u0111e su ukazale na potrebu za ve\u0107om medijskom prisutno\u0161\u0107u, edukacijama, kampanjama i javnim doga\u0111ajima koji bi doprinijeli podizanju svijesti o njihovim pravima, potencijalu i potrebama.<\/p>\n
UMHCG zaklju\u010duje da bez sveobuhvatnog i intersekcionalnog pristupa koji objedinjuje rodna i pitanja invaliditeta, \u017eene i djevojke s invaliditetom \u0107e i dalje ostati nevidljive i isklju\u010dene iz javnog, politi\u010dkog, ekonomskog i dru\u0161tvenog \u017eivota. Neophodne su sistemske promjene koje \u0107e ih uklju\u010diti u stvarnost u kojoj su prepoznate, ravnopravne i vidljive.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u017dene i djevojke s invaliditetom u Crnoj Gori suo\u010davaju se sa vi\u0161estrukom diskriminacijom i gotovo potpunom isklju\u010deno\u0161\u0107u iz svih segmenata dru\u0161tvenog \u017eivota, pokazuje najnovije\u00a0istra\u017eivanje koje je sprozvela nevladina organizacija Udru\u017eenje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":314461,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-435466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=435466"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435466\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":435469,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435466\/revisions\/435469"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/314461"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=435466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=435466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=435466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}