Nacionalna advokatska komora i sve organizacije s ljevice danas se suo\u010davaju sa vjerovatno najve\u0107im izazovom jo\u0161 od McCarthyijeve ere pro\u0161log stolje\u0107a. Zato je pravo vrijeme da istaknemo velikog advokata Arthura Kinoya, nepokolebljivog protivnika makartizma.<\/p>\n
U Kinoyevo vrijeme, Nacionalna advokatska komora bila je\u00a0jedina\u00a0nacionalna grupa za gra\u0111anska prava ili advokatska komora koja je odbila zahtijevati polaganje \u201czakletve odanosti\u201d od svojih \u010dlanova. Prvo radno iskustvo stekao je predstavljaju\u0107i Juliusa i Ethela Rosenberga, radnike United Electricala sa crne liste, te ljude izvedene pred zloglasni Odbor za antiameri\u010dke aktivnosti Predstavni\u010dkog doma. Ove su ga borbe o\u010deli\u010dile za kasniju odbranu aktivista Pokreta za gra\u0111anska prava, Studenata za demokratsko dru\u0161tvo, ACLU-a (Ameri\u010dke udruge za slobode gra\u0111ana), kao i za njegovo preispitivanje prislu\u0161kivanja od strane predsjednika Nixona.<\/p>\n
Mnoge su paralele izme\u0111u starih i novih era makartizma, ali postoji jedna klju\u010dna razlika o kojoj \u0107u raspravljati na kraju. Bilo bi dobro kada bi aktivisti i advokati danas prou\u010dili prvo razdoblje makartizma kako bi se pripremili za ono \u0161to dolazi.<\/p>\n
U novoj eri makartizma, ba\u0161 kao i u staroj, svjedo\u010dimo besramnim i ilegalnim hap\u0161enjima i deportacijama, la\u017enim optu\u017ebama bez postojanja dokaza, uni\u0161tavanju profesionalnih karijera – koje ovog puta mnogostruko uve\u0107avaju dru\u0161tvene mre\u017ee pod korporativnom kontrolom. Ljudi se suo\u010davaju sa zlo\u010dinima mi\u0161ljenja zbog toga \u0161to osu\u0111uju izraelsko ubijanje Palestinaca, \u0161to podr\u017eavaju pokret za Razli\u010ditost, jednakost i inkluziju (eng. Diversity, Equity, and Inclusion, tj. DEI), ili prosto zato \u0161to se suprotstavljaju Trumpu. Navodno neprobojne ustavne norme, poput\u00a0habeas corpusa,\u00a0otvoreno se kr\u0161e.<\/p>\n
Jedna od paralela izme\u0111u dvije ere je ta da su obje pogre\u0161no nazvane. Dana\u0161nja era makartizma \u010desto se naziva \u201cTrumpovom agendom\u201d. Ovi pogre\u0161ni nazivi nisu slu\u010dajnost. Oba slu\u017ee istoj politi\u010dkoj namjeni –\u00a0da utabaju put ka vlasti istim onim ljudima koji su utabali put McCarhtyija i Trumpa ka vlasti!\u00a0Semantika ovdje igra veliku ulogu.<\/p>\n
Za vrijeme stare ere makartizma, ve\u0107ina u\u017easnih mjera po kojima je ta era nazvana, prethodile su dolasku nekada nepoznatog senatora iz Wisconsina na dr\u017eavnu scenu. \u0160tavi\u0161e, mnoge mjere za koje je on bio simbol, trajale su do kraja 1960-ih i do po\u010detka 1970-ih, dugo nakon \u0161to je svrgnut s vlasti. Iako je pulen iz te ere davno oti\u0161ao s vlasti, J. Edgar Hoover i lokalne policijske snage nastavile su ilegalno napadati svoje neprijatelje sa COINTELPRO-om, programom ilegalnog nadgledanja, infiltracije i naru\u0161avanja aktivnosti iz Prvog Amandmana. Krajnji rezultat bilo je ubistvo vo\u0111a Black Pantera od strane policije, ovdje u Chicagu i u nekoliko drugih gradova.<\/p>\n
Trumanova zakletva odanosti iz 1947. godine, nastala je mnogo prije nego \u0161to \u0107e Joe McCarthy ikada izustiti rije\u010di \u201cDa li si sada ili jesi li ikada bio\u2026?\u201d Masovno hap\u0161enje Amerikanaca japanskog porijekla bilo je rezultat izvr\u0161ne naredbe liberalne ikone, Franklina D. Roosevelta, iz februara 1942. godine. Smithov zakon, prema kojem je \u010dlanstvo u Komunisti\u010dkoj partiji i Socijalisti\u010dkoj radni\u010dkoj partiji zlo\u010din, bio je proizvod FDR-a iz 1940. godine. McCarranov zakon, koji je, me\u0111u ostalim stvarima, odobrio registriranje i uzimanje otisaka svih \u201csubverzivnih elemenata\u201d u Sjedinjenim Dr\u017eavama, usvojen je 1950. godine za vrijeme Trumanove administracije.<\/p>\n
Takozvana McCarthyijeva era ro\u0111ena je za vrijeme Roosevelta i Trumana i \u0161irila se jo\u0161 dugo nakon \u0161to je Senator umro i bio sahranjen. Nazivaju\u0107i eru po kratkotrajnoj va\u017enosti jednog zlog politi\u010dara, dopu\u0161tamo da se svi ostali zlotvori, prije i poslije njega, oslobode odgovornosti. Ono \u0161to nazivamo \u201cmakartizmom\u201d nije bio samo jedan \u010dovjek ili jedna stranka, ve\u0107 dvostrana\u010dki konsenzus na\u0161ih vo\u0111a.<\/p>\n
Opet nagla\u0161avam, ovdje nije rije\u010d samo o semantici. Ovo izravno utje\u010de na to kako se suo\u010davamo s represijom i gradimo svijet koji se nakon toga znatno promijenio.<\/p>\n
U novije vrijeme, prisjetimo se kako su liberali jedva do\u010dekali da ameri\u010dku invaziju na Irak iz 2003. godine nazovu \u201cBushovim ratom\u201d, iako su liberalni politi\u010dari i mediji, predvo\u0111eni\u00a0New York Times-om, la\u017eirali dokaze, \u0161irili poluistine i o\u010digledne la\u017ei, te glasali\u00a0za\u00a0invaziju. Kada je rat u Iraku prestao biti popularan, prozvali su ga \u201cBushovim ratom\u201d \u010dime su utrli put za dolazak na vlast Demokratske stranke, iako je jednako bila odgovorna za taj rat. Demokrate su nakon toga pro\u0161irile mnoge od tih istih \u201cBushovih\u201d politika: pokrenuli su ratne \u201cudare\u201d na Irak i Afganistan, dramati\u010dno ubrzali bombardiranje dronovima, uveli ilegalnu \u201clistu za ubijanje utorkom\u201d, te nisu procesuirale otmi\u010dare i mu\u010ditelje iz CIA-e. Da ne spominjemo da Bush, Cheney i Rumsfeld nikada nisu krivi\u010dno gonjeni za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene u invazijama koje su traumatizirale kompletne nacije.<\/p>\n
Jo\u0161 jedna paralela izme\u0111u dvije ere makartizma je ta, da su najve\u0107i zagovornici onoga \u0161to se zove makartizam bili liberali koji su tvrdili da su na\u0161i \u201cprijatelji\u201d.<\/p>\n
Ve\u0107 sam spomenuo ulogu FDR-a. Ovo su jo\u0161 neki od istaknutih \u201cprijatelja\u201d:<\/p>\n
Bobby Kennedy, budu\u0107i dr\u017eavni tu\u017eitelj i miljenik liberala zato \u0161to je navodno bio predsjedni\u010dki kandidat 1968. koji se protivio ratu. Bobby Kennedy stekao je prvo radno iskustvo kao \u010dlan osoblja Joea McCarthyja, i naravno kasnije je nastavio sa taktikama McCarthyja kao dr\u017eavni tu\u017eitelj ilegalno \u0161pijuniraju\u0107i Martina Luthera Kinga, Jr. i druge vo\u0111e pokreta za gra\u0111anska prava.<\/p>\n
Liberalni heroj John F. Kennedy. JFK bio je jedan od dva pokrovitelja amandmana na McCarranov zakona iz 1950., kojim se odobrila izgradnja koncentracijskih logora za one koji su smatrani nedovoljno odanim. Kasnije je poja\u010dao antikomunisti\u010dku paniku tog doba, vode\u0107i kampanju desnije od administracije Eisenhowera\/Nixona, koja je bila utemeljena na la\u017enim tvrdnjama o ameri\u010dkom “raketnom jazu” sa Sovjetskim Savezom.<\/p>\n
Demokratski senator Hubert Humphrey, budu\u0107i potpredsjednik za vrijeme predsjedavanja Johnsona i predsjedni\u010dki kandidat 1968. godine. Humphrey je bio autor \u201cZakona o kontroli komunista\u201d iz 1954. godine. Ovaj zakon zabranio je Komunisti\u010dku partiju, \u010dime je \u010dlanstvo u njoj ili svakoj drugoj navodnoj \u201ckomunisti\u010dkoj\u201d organizaciji, moglo biti ka\u017enjeno sa do pet godina zatvora. Humphreyev zakon jednoglasno je pro\u0161ao u Senatu. Danas smo svjedoci istog tog licemjerja od strane liberalnih vo\u0111a koji tvrde da se protive \u201cTrumpovoj agendi\u201d.<\/p>\n
Udru\u017eeni sa Republikancima sa ekstremne desnice, sve glavne Demokrate iz DC-a pro\u0161log prolje\u0107a su izradile najokrutniji anti-imigrantski zakon u posljednjim desetlje\u0107ima.<\/p>\n
U oba svoja mandata, Predsjednici Obama i Biden deportovali su mnogo vi\u0161e ljudi nego \u0161to je Trump uradio u toku jednog mandata.<\/p>\n
Dana\u0161njim \u010distkama glavnih inspektora prethodili su Obamini nezaustavljivi napadi na vi\u0161e zvizda\u010da nego \u0161to su to \u010dinili svi prethodni predsjednici zajedno.<\/p>\n
Ameri\u010dko sponzoriranje palestinskog genocida, bjanko \u010dek za izraelsku kra\u0111u zemlje, i podr\u0161ka otmicama na hiljade Palestinaca koji su zatvoreni bez podignutih optu\u017enica, tj. koji su \u201czarobljenici\u201d, je ne\u0161to \u0161to su obje stranke u potpunosti podr\u017eale. Liberali vole da koriste termin TACO (eng. Trump Always Chickens Out, prev. Trump se uvijek kukavi\u010dki povu\u010de), ali suo\u010deni s izraelskom brutalno\u0161\u0107u, oni sami se kukavi\u010dki povla\u010de i to ve\u0107 traje od jedne do druge administracije.<\/p>\n
Nesposobnost liberala jasno se mogla vidjeti tokom zadnje predsjedni\u010dke kampanje. Kao odgovor na Trumpovo i Vanceovo stalno bla\u0107enje imigranata i trans osoba, da li se kampanja Kamale Harris makar\u00a0jednom\u00a0zalo\u017eila za \u010dovje\u010danstvo, a kamoli suo\u010dila sa bilo kojom od bezbroj la\u017ei koje su ovi ljigavci govorili o nama? A onda, nakon \u0161to su izgubili, imali su obraza da\u00a0nas\u00a0krive \u0161to nisu uspjeli ostati u Bijeloj ku\u0107i!<\/p>\n
Da rezimiramo, ako je stara era makartizma ikakav pokazatelj, ve\u0107ina dana\u0161njih vode\u0107ih politi\u010dara koji govore protiv \u201cTrumpove agende\u201d na\u010delno nisu protiv njenih pojedinosti. Oni su sau\u010desnici u njegovim zlo\u010dinima. Njima je jedino na\u010din na koji on provodi politike koje oni ve\u0107 godinama podr\u017eavaju malo krut. Ukoliko se uz na\u0161u podr\u0161ku vrate na vlast, samo \u0107e je iskoristiti kako bi neutralizirali i umanjili opseg dana\u0161njeg makartizma, ba\u0161 kao \u0161to su to u\u010dinili njihovi prethodnici nakon pada McCarthyja.<\/p>\n
Postoje va\u017ene lekcije iz nastavka genocida u Gazi koje svi mi aktivisti, bez obzira na to iz koje oblasti dolazili, moramo nau\u010diti:<\/p>\n
1. Ni jedna od glavnih stranaka nije protiv potpomaganja ubistva onih koji ugro\u017eavaju njihovu mo\u0107 i bogatstvo. Ukoliko osjete potrebu, \u017ertvovat \u0107e bilo koga ili sve nas – crnce i obojene ljude, queer osobe, imigrante, radnike, osobe sa invaliditetima, ljude iz radni\u010dke klase svih pozadina. Imaju\u0107i u vidu da podr\u017eavaju genocid u Gazi, mislite li da bi imali imalo gri\u017enje savjesti kada bi po\u010dinili daleko manje zlo\u010dine?<\/p>\n
2. Demokrate \u0107e biti \u201cslatkorje\u010dive\u201d dok nas unaza\u0111uju rekordnim deportacijama, rezanjem usluga, i eskaliranjem ratova, tako da im moramo suditi po onome \u0161to\u00a0rade,\u00a0a ne po onome \u0161to govore. Ide im od ruke performativna politika – preimenovanje ulica i druge simboli\u010dne geste, dok se stvarnih nejednakosti uop\u0107e ne doti\u010du.<\/p>\n
3. Politi\u010dari iz obje stranke su zadnji ljudi kojima bismo trebali vjerovati da \u0107e napraviti temeljite promjene kakve su nam hitno potrebne, posebno u svijetu u kojem isti\u010de vrijeme da se izborimo sa nepovratnim klimatskim promjenama.<\/p>\n
4. Moramo se boriti protiv Trumpove administracije i onih koji joj se povinuju, ali i svjesno se suprotstaviti svim poku\u0161ajima rehabilitacije onih iz Demokratske stranke koji sve ovo omogu\u0107avaju. Ne postoji pre\u010dica preko koje \u0107emo natjerati politi\u010dare da naprave promjene koje su nam potrebne. Mi sami to moramo u\u010diniti.<\/p>\n
Kako se zavr\u0161ila posljednja era makartizma, i \u0161ta nam to govori o onome \u0161to bismo trebali u\u010diniti danas?<\/p>\n
Uprkos djelovanju u u\u017easno nepovoljnom polo\u017eaju, Pokret za gra\u0111anska prava u dubokom Jugu bio je prvi koji je napravio odre\u0111ene promjene. Odluka Vrhovnog suda iz 1954., Brown protiv Odbora za obrazovanje Topeka, bila je mrtvo slovo na papiru sve dok pokret s dna, sa\u010dinjen od crnaca i bijelaca koji su bili njihovi saveznici, nije po\u010deo da vr\u0161i pritisak za pravljenje promjena.<\/p>\n
\u010cak i najskromniji pokreti crna\u010dkog stanovni\u0161tva iz tog doba odmah su osu\u0111ivani kao \u201ckomunisti\u010dki\u201d ili \u201cinspirisani komunizmom\u201d. Bez obzira na to, pokret je nastavio rasti. Rasizam je uvijek \u010dinio klju\u010dnu ulogu u makartizmu, i bio je potreban gra\u0111anski pokret \u2013 ne sudovi ili politi\u010dari \u2013 kako bi se po\u010deo uspje\u0161no preispitivati.<\/p>\n
Ba\u0161 kao \u0161to je tada svaka inicijativa koja je bila za crnce osu\u0111ivana kao \u201ckomunisti\u010dka\u201d, svaki pro-palestinski slobodni govor danas se osu\u0111uje kao \u201cantisemitski\u201d \u2013 sve to dolazi iz Bijele ku\u0107e koja se dru\u017ei sa sieg-heilerima i negatorima Holokausta. Gdje je ADL da osudi ove kripto-naciste od \u010dijih la\u017ei ljudi opasno postaju neosjetljivi na stvarni antisemitizam?<\/p>\n
Uprkos hrabrim naporima Pokreta za gra\u0111anska prava tokom 1950-ih i 1960-ih, stara era makartizma nastavila se sve do kasnih 1960-ih i ranih 1970-ih godina. Tada je na pokretima Crna\u010dke mo\u0107i i antiratnom pokretu \u2013 udru\u017eenim s hrabrim advokatima \u2013 bilo da kona\u010dno razotkriju zlo\u010dine nadziranja J. Edgara Hoovera i drugih koji su potpomagali policijsko nasilje \u0161irom dr\u017eave. A onda je, ko drugi do Richard Nixon, ukinuo odredbu iz McCarrenovog zakona o koncentracijskim logorima iz 1971. godine.<\/p>\n
Zavr\u0161it \u0107u tako \u0161to \u0107u naglasiti klju\u010dne razlike izme\u0111u pro\u0161le ere makartizma i ove dana\u0161nje. Sre\u0107om, imamo ogromnu prednost u odnosu na na\u0161e prethodnike.<\/p>\n
Iako je \u201cWashingtonski koncenzus\u201d danas manje relevantan nego ikad, radni\u010dka klasa nije tako masivno udru\u017eena protiv ljevice kao \u0161to su bili od kasnih 1940-ih pa sve do ranih 1960-ih godina. Tokom tog perioda, Komunisti\u010dka partija je bila daleko najdominantnija organizacija na ameri\u010dkoj ljevici. Ali odbili su sve potencijalne saveznike opetovano i slijepo slijede\u0107i sve promjene u vanjskoj politici Josifa Staljina.<\/p>\n
Iako je Komunisti\u010dka partija i dalje uspjevala mobilizirati na hiljade ljudi na proteste kasnih 1940-tih godina, sekta\u0161tvom i izdajom solidarnosti radni\u010dke klase izolirali su se od drugih dijelova ljevice. Zahvaljuju\u0107i tome, postali su laka meta makartisti\u010dkim progonima iz sindikata, univerziteta i gra\u0111anskih organizacija svih vrsta.<\/p>\n
Na vrhuncu makartizma, Komunisti\u010dka partija je s pravom osu\u0111ivala makartisti\u010dka iscenirana su\u0111enja i ameri\u010dka imperijalna djelovanja u Latinskoj Americi, Bliskom istoku i Jugoisto\u010dnoj Aziji. No, kada se uzme u obzir da je Komunisti\u010dka partija odobravala Staljinova iscenirana su\u0111enja, \u010desto i brutalno nasilje protiv isto\u010dnoeuropskih i neruskih naroda u Sovjetskom Savezu, razumljivo je da se suprotstavljanje Komunisti\u010dke partije ameri\u010dkom nasilni\u0161tvu u dr\u017eavi i u inostranstvu \u010dinilo licemjernim.<\/p>\n
U usporedbi sa rasprostranjenim hladnoratovskim koncenzusom protiv Komunisti\u010dke partije kasnih 1940-ih i 1950-ih godina, ljevica je danas mnogo vi\u0161e povezana sa ljudima van njihove najbli\u017ee orbite nego \u0161to je to bila Komunisti\u010dka partija. Po brojnim pitanjima, od reproduktivnih prava i cjenovno pristupa\u010dnog stanovanja do nejednakosti u raspodjeli bogatstva, ljevica ima mnogo toga zajedni\u010dkog sa milionima ljudi.<\/p>\n
Trump i Republikanska i Demokratska stranka nisu ni pribli\u017eno hegemonske kao \u0161to su te dvije glavne stranke bile tokom stare ere makartizma.<\/p>\n
Ako pa\u017eljivo sagledamo posljednje izbore vidjet \u0107emo da, iako je Trump osvojio glasove bira\u010da, bio je svjetlosnim godinama daleko od osvajanja mandata ve\u0107ine odraslih Amerikanaca. Samo 24% odraslih Amerikanaca glasalo je za njega. Harris je osvojila 23%, a ogromnih 53% u su\u0161tini nije podr\u017eavalo \u201cnikog od njih dvoje\u201d. Oni su ili smatrali da kandidati glavnih stranaka nisu vrijedni izlaska na izbore, ili su glasali za tre\u0107u stranku. Popularnost Trumpa od tada je pala u anketama i tako je postao najomra\u017eeniji predsjednik u modernoj historiji na obilje\u017eavanju stotog dana mandata. Ipak \u201cindolentne\u201d demokrate \u010dak su jo\u0161 manje popularne od Trumpa. Dok popularnost Trumpa opada, oni nisu ostvarili nikakvu dobit.<\/p>\n
Glavnu ulogu u ovome igra ve\u0107inska podr\u0161ka politi\u010dara genocidu u Gazi. Ve\u0107 u martu pro\u0161le godine, ve\u0107ina Amerikanaca protivila se izraelskom napadu na Gazu. Od maja pro\u0161le godine, mladi u Americi podr\u017eavali su Palestinu u odnosu na Izrael u omjeru od gotovo 3 naprema 1.<\/p>\n
\n\u0160ta nam je onda \u010diniti?<\/h3>\n<\/blockquote>\n
Prije svega, kako mnogi od vas advokata imate rije\u010d tokom procesa zapo\u0161ljavanja u va\u0161im firmama, prvo i najva\u017enije je da RAZBIJETE CRNU LISTU! Zaposlite mlade koji su se nedavno zalagali za Palestinu i koje ve\u0107ina korporativnih firmi odbija da zaposli, da li zato \u0161to se boje prijetnji Trumpove administracije ili zato \u0161to proaktivno podr\u017eavaju cenzuru i marginalizaciju pro-palestinskih glasova.<\/p>\n
Drugo, podr\u017eite pokrete i uli\u010dne proteste u va\u0161em\u00a0pro bono\u00a0radu posebno one koji nisu povezani sa nevladinim organizacijama korporativnog stila koje obi\u010dno finansiraju iste one tvrtke koje su bez imalo oklijevanja odbacile DEI.<\/p>\n
Tre\u0107e, u profesionalnim i privatnim \u017eivotima favorizirajte one aktivisti\u010dke grupe koje nisu pod okriljem Demokratske stranke koja se o\u010dajni\u010dki poku\u0161ava o\u017eivjeti kroz vje\u0161ta\u010dki lobisti\u010dki masovni pokret od vrha do dna.<\/p>\n
Na kraju, velike krize sa kojima se suo\u010davamo, sve ve\u0107a klimatska kriza i masovne migracije koje ju prate, sve ve\u0107i jaz izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih, ponovni rast rasizma, seksizma i anti-LGBTQ netrpeljivosti, zahtijevaju da ne ponavljamo gre\u0161ke iz pro\u0161losti.<\/p>\n
Ne mo\u017eemo se opet suprotstaviti jednoj u\u017easnoj stranci samo da bismo podr\u017eali drugu koja je jednako u\u017easna kako bi zauzela mjesto prve. Ako je genocid u Gazi pokazao i\u0161ta drugo, onda je to da su obje pokvarene, da se ne mogu reformirati i da u skladu s tim moramo djelovati.<\/p>\n
Andy Thayer, Counterpunch.org<\/p>\n