Ustavni sud Crne Gore odbio je da CDT-u dostavi kopije inicijativa i predloga za ocjenu ustavnosti zakona i drugih propisa koji se nalaze u njegovom radu, a o kojima do kraja 2024. godine nije odlu\u010deno, \u010dime je jo\u0161 jednom potvrdio duboku institucionalnu zatvorenost i ignorisanje obaveza prema javnosti.<\/p>\n
Rije\u010d je o dokumentima od nesporne va\u017enosti za demokratski nadzor nad radom institucija, koji su godinama zatrpani u fiokama \u2013 bez obrazlo\u017eenja, roka ili plana rje\u0161avanja.<\/p>\n
Ovaj zahtjev smo podnijeli u namjeri da doprinesemo transparentnosti rada institucije i omogu\u0107imo javnosti uvid u inicijative koje, nerijetko godinama, \u010dekaju na odlu\u010divanje.<\/p>\n
Ustavni sud je prvobitno donio rje\u0161enje kojim formalno usvaja zahtjev CDT-a, ali nam je umjesto tra\u017eenih dokumenata dostavio spisak iz kog se mogu vidjeti jedino poslovna oznaka predmeta i naziv akta koji se osporava. Prema podacima koje smo dobili, na odluku Ustavnog suda na kraju 2024. godine \u010dekalo je \u010dak 345 predmeta iz oblasti apstraktne pravne kontrole \u2013 165 zakona i 180 propisa i drugih op\u0161tih akata. Najstariji od ovih predmeta su iz davne 2016. godine, a \u010dak 155 predmeta je starije od tri godine.<\/p>\n
Iz dostavljenog spiska – koji, uzgred, nijesmo ni tra\u017eili – ne mo\u017ee se razaznati kakva to \u201cslo\u017eena\u201d pravna pitanja Ustavni sud nije uspio da rije\u0161i za devet dugih godina. Ne mo\u017ee se sagledati koliko je inicijativa i predloga obesmi\u0161ljeno vi\u0161egodi\u0161njim \u010dekanjem. Niti se mo\u017ee utvrditi da li je i koliko puta javni interes bio ozbiljno povrije\u0111en upornim \u0107utanjem i institucionalnom pasivno\u0161\u0107u suda.<\/p>\n
CDT se na ovakvu odluku Ustavnog suda \u017ealio Agencija za za\u0161titu li\u010dnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), koja je usvojila na\u0161u \u017ealbu i nalo\u017eila Sudu da odlu\u010di u skladu sa zakonom. U ponovljenom postupku, Ustavni sud je na\u0161 zahtjev odbio, pozivaju\u0107i se na sprovedeni test \u0161tetnosti i navode\u0107i da bi objavljivanje inicijativa moglo ugroziti vr\u0161enje slu\u017ebene du\u017enosti i rad kolegijalnog organa.<\/p>\n
Ovakva argumentacija nema upori\u0161te u zakonu. Rije\u010d je o inicijativama koje se odnose isklju\u010divo na ocjenu op\u0161tih pravnih akata, bez osjetljivih podataka iz konkretnih postupaka, i koje sadr\u017ee pravnu argumentaciju od zna\u010daja za demokratsku kontrolu zakonodavne i izvr\u0161ne vlasti.<\/p>\n
Ustavni sud, koji u postupcima apstraktne kontrole ima ulogu tzv. \u201enegativnog zakonodavca\u201c, poku\u0161ava da javnosti uskrati pristup inicijativama na osnovu kojih odlu\u010duje o propisima koji va\u017ee za sve gra\u0111ane. Takva praksa je suprotna demokratskim standardima transparentnosti i odgovornosti u vr\u0161enju javne vlasti, a nema upori\u0161te ni u va\u017ee\u0107em pravnom okviru. Kao \u0161to su predlozi zakona i amandmani javno dostupni na sajtu Skup\u0161tine – koja je tako\u0111e kolegijalni organ – tako mora biti i sa inicijativama za ocjenu ustavnosti. Jer ako bismo slijedili logiku Ustavnog suda, ni Skup\u0161tina vi\u0161e ne bi smjela da objavljuje obrazlo\u017eenja zakona kako \u201egra\u0111ani ne bi uticali na njen rad i odlu\u010divanje\u201c.<\/p>\n
Zabrinjava nas poruka koju Sud \u0161alje: da bi znanje javnosti o sadr\u017eaju inicijativa moglo da ugrozi nezavisnost i pravno rasu\u0111ivanje ustavnih sudija. Ako se mi\u0161ljenja i argumenti gra\u0111ana i stru\u010dne javnosti percipiraju kao prijetnja, a ne kao doprinos javnom dijalogu \u2013 onda se ozbiljno postavlja pitanje smisla i uloge Ustavnog suda u demokratskom poretku. Jer ako sudije strijepe od pravnog mi\u0161ljenja javnosti, kako se uop\u0161te nose sa politi\u010dkim pritiscima i interesima mo\u0107nih aktera u konkretnim predmetima?<\/p>\n
Posebno zabrinjava \u010dinjenica da je Ustavni sud u brojnim prethodnim slu\u010dajevima, po istovjetnim zahtjevima, omogu\u0107io pristup istim vrstama dokumenata. Odbijanjem da postupi na isti na\u010din u ovom predmetu, Sud odstupa od sopstvene prakse i dodatno uru\u0161ava pravnu sigurnost.<\/p>\n
CDT je i ranije upozoravao da je nedostatak transparentnosti u radu Ustavnog suda jedan od ozbiljnih sistemskih problema. Institucija koja bi trebalo da bude garant ustavnosti i zakonitosti djeluje poput \u201ccrne rupe\u201d \u2013 inicijative nestaju bez traga, a gra\u0111ani ostaju uskra\u0107eni za informacije o njihovoj sudbini, obrazlo\u017eenjima ili vremenskom okviru odlu\u010divanja.<\/p>\n
Zatvorenost Ustavnog suda je ve\u0107 godinama predmet kritika me\u0111unarodnih organizacija, naro\u010dito u kontekstu postupanja po izbornim \u017ealbama. OSCE\/ODIHR u vi\u0161e izvje\u0161taja insistira na potrebi da Sud objavljuje sve izborne \u017ealbe i odluke na svojoj internet stranici, da omogu\u0107i javne rasprave i uspostavi javno dostupnu evidenciju predmeta.<\/p>\n
U tom kontekstu, dodatno zabrinjava \u0161to Ustavni sud ne dozvoljava ni uvid u inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Umjesto da sam proaktivno objavljuje ove informacije, redovno a\u017eurira spisak predmeta i predstavi plan rje\u0161avanja vi\u0161egodi\u0161njih zaostataka u apstraktnoj normativnoj kontroli, Sud bira pristup potpune zatvorenosti, bez jasnog pravnog ili demokratskog upori\u0161ta.<\/p>\n
Zbog svega navedenog, CDT je Agenciji za za\u0161titu podataka i slobodan pristup informacijama podnio novu \u017ealbu, u cilju za\u0161tite prava javnosti da zna.<\/p>\n
Nastavi\u0107emo da tra\u017eimo da se javnosti omogu\u0107i uvid u dokumenta koja otkrivaju \u0161ta Ustavni sud ignori\u0161e i za\u0161to \u0107uti.<\/p>\n
Milica Kova\u010devi\u0107, programska direktorica CDT-a<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ustavni sud Crne Gore odbio je da CDT-u dostavi kopije inicijativa i predloga za ocjenu ustavnosti zakona i drugih propisa koji se nalaze u njegovom radu, a o kojima do kraja 2024. godine nije odlu\u010deno, \u010dime je jo\u0161 jednom potvrdio duboku institucionalnu zatvorenost i ignorisanje obaveza prema javnosti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":415545,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-435065","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435065","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=435065"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435065\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":435068,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/435065\/revisions\/435068"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/415545"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=435065"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=435065"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=435065"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}