{"id":434667,"date":"2025-07-08T13:07:29","date_gmt":"2025-07-08T11:07:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=434667"},"modified":"2025-07-08T13:08:47","modified_gmt":"2025-07-08T11:08:47","slug":"polovina-gradjana-nezadovoljna-stanjem-u-drustvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/07\/08\/polovina-gradjana-nezadovoljna-stanjem-u-drustvu\/","title":{"rendered":"Polovina gra\u0111ana nezadovoljna stanjem u dru\u0161tvu"},"content":{"rendered":"

Javlja: Milena Gvozdenovi\u0107*<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Crnogorsko dru\u0161tvo karakteri\u0161e izra\u017eeno nezadovoljstvo i duboke politi\u010dke podjele, pokazuje istra\u017eivanje koje je za CDT sproveo Institut Damar. Vi\u0161e od tre\u0107ine gra\u0111ana\/ki (36,3%) saglasno je sa izjavama koje imaju sna\u017eno polarizuju\u0107i karakter, \u0161to jasno ukazuje na ukorijenjene podjele i ranjivost na ekstremne narative.<\/p>\n

Podaci istra\u017eivanja pokazuju da ne\u0161to manje od polovine gra\u0111ana\/ki (45,4%) smatra da dru\u0161tveno stanje u zemlji nije zadovoljavaju\u0107e, dok je svega 22,2% onih koji su zadovoljni. \u010cak 53,7% gra\u0111ana smatra da je Crna Gora \u201eduboko podijeljena zemlja\u201c, dok samo 20,9% ne dijeli to mi\u0161ljenje. S druge strane, svaki peti gra\u0111anin\/ka vjeruje da Crnoj Gori prijeti nestanak, dok polovina gra\u0111ana\/ki (52%) sa tim nije saglasna.<\/p>\n

Posebnu zabrinutost izaziva nalaz da 45,7% ispitanika\/ca smatra da se protiv trenutne dru\u0161tveno-politi\u010dke situacije treba boriti \u201esvim sredstvima\u201c, \u0161to implicira prihvatanje \u0161irokog spektra potencijalno i nedemokratskih metoda djelovanja.<\/p>\n

Istovremeno, 40,7% gra\u0111ana\/ki dijeli uvjerenje da politi\u010dke elite doprinose radikalizaciji javnog mnjenja, naspram 21,4% koji su protiv takve ocjene.<\/p>\n

Dok 39,3% ispitanika\/ca navodi da se pla\u0161i za sopstvenu i budu\u0107nost svojih bli\u017enjih u na\u0161oj dr\u017eavi, 32,2% ne dijeli tu zabrinutost.<\/p>\n

Starije generacije pokazuju vi\u0161i stepen nezadovoljstva stanjem u Crnoj Gori, \u0161to mo\u017ee ukazivati na akumulirano razo\u010daranje. Manjinske zajednice, posebno Bo\u0161njaci i Albanci, izra\u017eavaju ve\u0107u zabrinutost u odnosu na ve\u0107inske etni\u010dke grupe \u2013 vi\u0161e od dvije tre\u0107ine njih smatra da dru\u0161tveno stanje nije na zadovoljavaju\u0107em nivou.<\/p>\n

Ovi nalazi ne ukazuju nu\u017eno na prisustvo politi\u010dkog ekstremizma, ali sna\u017eno govore o op\u0161tem dru\u0161tvenom nezadovoljstvu i ranjivosti javnosti na populisti\u010dku retoriku i polarizuju\u0107e narative, odnosno o stanju koje se po potrebi mo\u017ee instrumentalizovati. Takvi uvidi su posebno va\u017eni u kontekstu demokratskog razvoja Crne Gore, jer ukazuju na potrebu za odgovornim politi\u010dkim djelovanjem, otvorenim dijalogom i ja\u010danjem povjerenja u institucije.<\/p>\n

\n

Politi\u010dki identitet va\u017eniji od sadr\u017eaja poruke<\/h4>\n<\/blockquote>\n

U okviru istra\u017eivanja sproveden je eksperiment u kojem su politi\u010dke izjave namjerno pogre\u0161no pripisivane akterima iz suprotnih politi\u010dkih tabora, kako bi se testirala otpornost gra\u0111ana\/ki na manipulaciju izvorom informacije. Rezultati pokazuju da gra\u0111ani u velikoj mjeri vrednuju politi\u010dke poruke na osnovu identiteta govornika, a ne na osnovu sadr\u017eaja same izjave.<\/p>\n

Umjesto da ocjenjuju poruke prema argumentima koje nose, ispitanici ih prihvataju ili odbacuju u skladu sa svojim politi\u010dkim i etnonacionalnim opredjeljenjima. \u00a0Na primjer, de\u0161ava se da izjavu politi\u010dara iz DPS-a glasa\u010di te partije odbacuju ukoliko se ona predstavi kao izjava politi\u010dara iz koalicije Za budu\u0107nost Crne Gore, i obrnuto.<\/p>\n

To upozorava na ranjivost javnog prostora u Crnoj Gori na manipulacije, ali i na duboku politi\u010dku i etni\u010dku polarizaciju koja uslovljava \u010dak i osnovno rasu\u0111ivanje o datoj informaciji. Nalazi istra\u017eivanja podsje\u0107aju na neophodnost razvoja medijske i digitalne pismenosti, ali i zajedni\u010dke odgovornosti u izgradnji kulture dijaloga i odgovorne politi\u010dke komunikacije.<\/p>\n

Istra\u017eivanje je ura\u0111eno u periodu od 16-24. maja, na uzorku od 1000 ispitanika.<\/p>\n

*Milena Gvozdenovi\u0107 je zamjenica izvr\u0161nog direktora CDT-a<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Istra\u017eivanje je dio projekta \u201cJa\u010danje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija\u201d koji podr\u017eava ambasada Kraljevine Holandije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Crnogorsko dru\u0161tvo karakteri\u0161e izra\u017eeno nezadovoljstvo i duboke politi\u010dke podjele, pokazuje istra\u017eivanje koje je za CDT sproveo Institut Damar. Vi\u0161e od tre\u0107ine gra\u0111ana\/ki (36,3%) saglasno je sa izjavama koje imaju sna\u017eno polarizuju\u0107i karakter, \u0161to jasno ukazuje na ukorijenjene podjele i ranjivost na ekstremne narative<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":285625,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-434667","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/434667","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=434667"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/434667\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":434670,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/434667\/revisions\/434670"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/285625"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=434667"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=434667"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=434667"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}