Marfijev zakon je op\u0161teprihva\u0107eno sarkasti\u010dno razmi\u0161ljanje koje sa\u017eima niz izjava proisteklih iz nepogre\u0161ivih iskustava o ljudskim gre\u0161kama i pogre\u0161kama u slo\u017eenim sistemima.<\/p>\n
Da li vam se ikada desilo da se autobus koji \u010dekate pojavi ba\u0161 u trenutku kada zapalite cigaretu? Da li je ki\u0161a po\u010dela onog dana kada ste oprali automobil, ili prestala \u010dim ste kupili ki\u0161obran? Mo\u017eda ste tada osjetili da iza svega stoji neki univerzalni princip koji samo \u010deka da ga imenujete\u2026<\/p>\n
Istorijat<\/strong><\/p>\n Pri\u010da o Marfijevom zakonu po\u010dinje 1949. godine u vazduhoplovnoj bazi Edvards u Kaliforniji, tokom eksperimenata vezanih za sigurnost u letenju.<\/p>\n Zakon je dobio ime po kapetanu Edvardu A. Marfiju, razvojnom in\u017eenjeru u laboratoriji Wright Field Aircraft. Frustriran jer mjerni ure\u0111aji nisu ispravno radili zbog gre\u0161ke tehni\u010dara, Marfi je izgovorio re\u010denicu:<\/p>\n \u201eAko postoji bilo kakav na\u010din da se ne\u0161to uradi pogre\u0161no, oni \u0107e ga na\u0107i.\u201d<\/p>\n Pukovnik D\u017eon Pol Stap, koji je u\u010destvovao u eksperimentu kao ljudski volonter, kasnije je koristio ovu izreku na konferenciji za medije i prvi upotrijebio izraz \u201eMarfijev zakon\u201c.<\/p>\n Stap je kasnije dodao i svoj aforizam:<\/p>\n \u201eUniverzalna sposobnost za nesposobnost \u010dini da svako ljudsko dostignu\u0107e smatramo nevjerovatnim \u010dudom.\u201c<\/p>\n Ve\u0107 u narednim mjesecima, zahvaljuju\u0107i medijima i reklamnim kampanjama, Marfijev zakon postao je globalno prepoznatljiv fenomen.<\/p>\n Najpoznatiji Marfijevi zakoni<\/strong><\/p>\n Ako ne\u0161to mo\u017ee po\u0107i naopako, po\u0107i \u0107e naopako.<\/p>\n Ni\u0161ta nije tako lako kao \u0161to izgleda.<\/p>\n Sve zahtijeva vi\u0161e vremena nego \u0161to misli\u0161.<\/p>\n Ako vi\u0161e stvari mo\u017ee po\u0107i naopako, po\u0107i \u0107e ona koja nanosi najve\u0107u \u0161tetu.<\/p>\n Ako izbjegne\u0161 \u010detiri mogu\u0107a problema \u2013 pojavi\u0107e se peti.<\/p>\n Prepu\u0161tene same sebi, stvari imaju tendenciju da idu od lo\u0161eg ka gorem.<\/p>\n Kad god krene\u0161 ne\u0161to da radi\u0161, prvo mora\u0161 uraditi ne\u0161to drugo.<\/p>\n Svako rje\u0161enje ra\u0111a nove probleme.<\/p>\n Nemogu\u0107e je napraviti ne\u0161to potpuno otporno na budale \u2013 budale su previ\u0161e domi\u0161ljate.<\/p>\n Priroda je uvijek na strani skrivenih gre\u0161aka.<\/p>\n Majka Priroda je ku\u010dka.<\/p>\n Smij se… sutra \u0107e biti gore.<\/p>\n \u0160teta na materiji bi\u0107e srazmjerna njenoj vrijednosti.<\/p>\n Sve ide naopako \u2013 odjednom.<\/p>\n Dodatni zakoni i komentari<\/p>\n Hillovi komentari<\/p>\n Ako nema\u0161 \u0161ta da izgubi\u0161 promjenom \u2013 opusti se.<\/p>\n Ako promjenom mo\u017ee\u0161 sve da dobije\u0161 \u2013 opusti se.<\/p>\n O\u2019Tooleov komentar<\/p>\n Marfi je bio optimista.<\/p>\n Bolingov postulat<\/p>\n Ako se osje\u0107a\u0161 dobro \u2013 ne brini, pro\u0107i \u0107e te.<\/p>\n Ilesov zakon<\/p>\n Uvijek postoji lak\u0161i na\u010din da se ne\u0161to uradi.<\/p>\n Chisholmov drugi zakon<\/p>\n Kada stvari idu dobro \u2013 ne\u0161to \u0107e po\u0107i lo\u0161e.<\/p>\n Scottovi zakoni<\/p>\n Bez obzira \u0161ta po\u0111e naopako, izgleda\u0107e kao da je ispravno.<\/p>\n Kada se gre\u0161ka ispravi \u2013 ispostavi\u0107e se da je sve bilo ta\u010dno.<\/p>\n Finagleovi zakoni<\/p>\n Ako eksperiment uspije \u2013 ne\u0161to je po\u0161lo naopako.<\/p>\n Bez obzira na rezultat, neko \u0107e ga: a) pogre\u0161no interpretirati, b) prisvojiti, c) koristiti da potvrdi svoju teoriju.<\/p>\n Najvjerovatnija gre\u0161ka je ona koja djeluje ispravno.<\/p>\n Poku\u0161aji popravke uglavnom pogor\u0161aju stvar.<\/p>\n Finagleova pravila<\/p>\n Ako ne\u0161to zvu\u010di sumnjivo \u2013 potrudi se da zvu\u010di uvjerljivo.<\/p>\n Eksperimenti treba da budu ponovljivi \u2013 i da svi propadnu na isti na\u010din.<\/p>\n Ne vjeruj u \u010duda \u2013 osloni se na njih.<\/p>\n Dodatni aforizmi i zakoni<\/p>\n Vingov aksiom<\/p>\n Svi Finagleovi zakoni mogu se zaobi\u0107i ako nau\u010di\u0161 da radi\u0161 bez razmi\u0161ljanja.<\/p>\n Gumpersonov zakon<\/p>\n Vjerovatno\u0107a da se ne\u0161to dogodi obrnuto je proporcionalna tvojoj \u017eelji da se to dogodi.<\/p>\n Isavijevi zakoni napretka<\/p>\n Ve\u0107ina stvari ide nagore.<\/p>\n Pre\u010dica je najdu\u017ei put izme\u0111u dvije ta\u010dke.<\/p>\n Izravna akcija izaziva izravnu reakciju.<\/p>\n Dru\u0161tvo je mazga \u2013 ako ga previ\u0161e tjera\u0161, zbaci\u0107e te.<\/p>\n Sodovi zakoni<\/p>\n Kada neko ne\u0161to poku\u0161ava da uradi \u2013 neko (ili ne\u0161to) \u0107e ga ometati.<\/p>\n Ponekad se stvari zavr\u0161e samo zato \u0161to i ometa\u010d ima svoj problem.<\/p>\n Prije ili kasnije \u2013 dogodi\u0107e se najgori mogu\u0107i splet okolnosti.<\/p>\n Simonov zakon<\/p>\n Sve \u0161to sastavi\u0161 \u2013 prije ili kasnije \u0107e se raspasti.<\/p>\n Rudinov zakon<\/p>\n U kriznim situacijama ve\u0107ina ljudi izabere najgoru opciju.<\/p>\n Ehrmanov komentar<\/p>\n Stvari \u0107e se pogor\u0161ati prije nego \u0161to se pobolj\u0161aju.<\/p>\n Ko ka\u017ee da \u0107e se pobolj\u0161ati?<\/p>\n Pudderov zakon<\/p>\n Sve \u0161to po\u010dne dobro \u2013 zavr\u0161i lo\u0161e.<\/p>\n Sve \u0161to po\u010dne lo\u0161e \u2013 zavr\u0161i jo\u0161 gore.<\/p>\n Hoveov zakon<\/p>\n Svi imaju plan \u2013 koji ne funkcioni\u0161e.<\/p>\n Sturgeonov zakon<\/p>\n 90% svega je s.anje.<\/p>\n Beifeldovo na\u010delo<\/p>\n \u0160ansa da mladi\u0107 sretne idealnu djevojku raste ako je ve\u0107 u dru\u0161tvu sa:<\/p>\n svojom djevojkom,<\/p>\n svojom \u017eenom,<\/p>\n najzgodnijim i najbogatijim mu\u0161kim prijateljem. (Izvor:pixelizam.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Marfijev zakon je op\u0161teprihva\u0107eno sarkasti\u010dno razmi\u0161ljanje koje sa\u017eima niz izjava proisteklih iz nepogre\u0161ivih iskustava o ljudskim gre\u0161kama i pogre\u0161kama u slo\u017eenim sistemima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":434454,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-434451","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/434451","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=434451"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/434451\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":434455,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/434451\/revisions\/434455"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/434454"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=434451"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=434451"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=434451"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}