{"id":434123,"date":"2025-07-02T07:26:10","date_gmt":"2025-07-02T05:26:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=434123"},"modified":"2025-07-02T07:26:46","modified_gmt":"2025-07-02T05:26:46","slug":"mikelandjelove-tajne-poruke-na-plafonu-sikstinske-kapele","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/07\/02\/mikelandjelove-tajne-poruke-na-plafonu-sikstinske-kapele\/","title":{"rendered":"Mikelan\u0111elove tajne poruke na plafonu Sikstinske kapele"},"content":{"rendered":"<p>Posetioci se dive plafonu Sikstinske kapele u Vatikanu ve\u0107 vi\u0161e od pet stotina godina. Ona privla\u010di milione turista godi\u0161nje i zauzima posebno mesto u hi\u0161\u0107anstvu.<\/p>\n<p>Pored toga \u0161to slu\u017ei kao privatna kapela pape, to je i mesto gde se odr\u017eava papska enklava, u slu\u010daju da papa premine i da se uka\u017ee potreba za izborom novog.<\/p>\n<p>Mikelan\u0111elo Buonaroti je imao 33 godine kada je zapo\u010deo ovaj projekat. Bilo je to 1508. godine.<\/p>\n<p>Nije bilo lako. Slikao je uglavnom stoje\u0107i, a ne na le\u0111ima kako se pri\u010dalo. Izvijanje vrata tokom dugih sati izazivalo mu je stra\u0161ne glavobolje i gr\u010deve u mi\u0161i\u0107ima. Bu\u0111 ga je naterala da odbaci prvi nacrt. Ostrugao je ceo plafon i po\u010deo ispo\u010detka, pi\u0161e ThinkBig. Veliki majstor je \u010dak morao da napravi sistem skela i platformi kako bi mogao da zavr\u0161i posao.<\/p>\n<p>Mikelan\u0111elo je ve\u0107 bio poznati vajar, \u010diji su dela isklesana u mermeru, David i Pijeta, izazvala talase odu\u0161evljenja \u0161irom Evrope. Ta slava mu je i donela narud\u017ebinu pape Julija Drugog da oslika Siksinsku kapelu.<\/p>\n<p>Kako je sebe video kao vajara i nije ozbiljno shvatao slikarstvo, smatrao je da je ponuda zavera koju su napravili njegovi rivali, uklju\u010duju\u0107i i Rafaela.<\/p>\n<p>Iako je bio bez po\u010detnog plana o tome kako da rasporedi detalje, \u0161irina i zamr\u0161eni detalji kona\u010dnog dela, nisu zbog toga ni\u0161ta manje spektakularni.<\/p>\n<p>Pozadina u obliku mozga<\/p>\n<p>Na povr\u0161ini od 1.100 m\u00b2, kompozicija uklju\u010duje devet scena iz Starog zaveta i vi\u0161e od 300 realisti\u010dnih figura, a njihovi prikazi i prirodna anatomija inspirisali su generacije umetnika i nau\u010dnika.<\/p>\n<p>Panel \u201eStvaranje Adama\u201d, gde se Bo\u017eji i Adamovi prsti skoro dodiruju, jedno je od najprepoznatljivijih i najreprodukovanijih umetni\u010dkih dela u ljudskoj istoriji.<\/p>\n<p>Iako je to bilo doba renesanse, crkva je bila izuzetno stroga, a sukob sa vlastima pokazao se opasnim po \u017eivot i slobodu.<\/p>\n<p>Zato je fascinantno i pomisliti da se jedan od najve\u0107ih umetnika u istoriji drznuo da sakrije tajne slike u svom najpoznatijem delu. Zvu\u010di kao ne\u0161to iz romana Dena Brauna.<\/p>\n<p>Godine 1990, lekar Frenk Lin Me\u0161berger otkrio je mozak skriven u Bo\u017ejoj figuri, gde se prepli\u0107u odore an\u0111ela koji ga okru\u017euju. Veruje se da to ozna\u010dava Bo\u017eje zave\u0161tanje inteligencije \u010dove\u010danstvu.<\/p>\n<p>Za oblak iza Boga se, tako\u0111e, ka\u017ee da je u obliku mozga. To nije ni pribli\u017eno sve. Jedno od an\u0111eoskih stopala ima dva rascepa poput konjskog.<\/p>\n<p>Dr Me\u0161berger, me\u0111utim, veruje da ako bolje pogledate, vide\u0107ete dva re\u017enja hipofize.<\/p>\n<p>Godine 2000, specijalista za bubrege prona\u0161ao je bubreg sakriven u drugom panelu. To ima smisla, jer je umetnik patio od kamena u bubregu.<\/p>\n<p>Studija iz 2010. godine otkrila je jo\u0161 jedan mozak sakriven u panelu \u201eOdvajanje svetlosti od tame\u201d. Nalazi se ispod Bo\u017eje podignute brade, unutar njegovog vrata.<\/p>\n<p>Mo\u017edano stablo, delovi temporalnog re\u017enja mozga, produ\u017eena mo\u017edina i druge strukture &#8211; jasno su vidljive.<\/p>\n<p>\u201eOvaj deo tela je zapravo gladak, zbog \u010dega bi \u0161tr\u010dao?\u201d, pitali su se mnogi.<\/p>\n<p>Studija koju su sproveli medicinski ilustrator Ijan Suk i neurohirurg dr Rafael Tamargo, objavljena je u \u010dasopisu \u201eNeurohirurgija\u201d. Upotreba svetlosti i Bo\u017eje kratko o\u0161i\u0161ane brade &#8211; koja se obi\u010dno prikazuje kao duga i raspu\u0161tena &#8211; dodala je te\u017einu argumentu, iako neki nau\u010dnici ostaju sumnji\u010davi. Dlake u njegovoj bradi se \u010dak uvijaju nagore otkrivaju\u0107i sliku ispod.<\/p>\n<p>\u010cudo od deteta, Mikelan\u0111elo je, po\u010dev od tinejd\u017eerskih godina, bio je poznat po tome \u0161to je secirao i prou\u010davao le\u0161eve na crkvenom groblju, zbog \u010dega su njegove skulpture bile i toliko realisti\u010dne. \u010cinjenica da je savladao ljudsku anatomiju \u010dini da se neravnina Bo\u017ejeg vrata isti\u010de.<\/p>\n<p>\u201eTo je neobi\u010dan pogled na mo\u017edano stablo, odozdo nagore. Ve\u0107ina ljudi ga ne bi prepoznala osim ako nisu detaljno prou\u010davali neuroanatomiju\u201d, rekao je Suk.<\/p>\n<p>Na istom panelu, Bog je u crvenoj haljini. Opti\u010dki \u017eivci su prikazani u uvojcima njegove haljine, oko struka, na isti na\u010din kao \u0161to se nalazi na Da Vin\u010dijevoj ilustraciji iz 1487. godine.<\/p>\n<p>Dva mu\u0161karca su bili savremenici i pratili su jedan drugog.<\/p>\n<p>Ako se pa\u017eljivo pogleda, primeti\u0107e se i struktura na Bo\u017ejim grudima. Jo\u0161 jedan neprirodan rol tkanine je figura ljudske ki\u010dmene mo\u017edine, prema re\u010dima Suka i Tamarga, obojice sa D\u017eons Hopkins univerziteta.<\/p>\n<p>\u201eIzgleda da je centralni nervni sistem mo\u017eda bio previ\u0161e dobar motiv da bi se koristio samo jednom\u201d, rekao je Tamargo.<\/p>\n<p>\u017denska anatomija<\/p>\n<p>Brazilska studija iz 2016. godine, objavljena u \u010dasopisu \u201eClinical Anatomy\u201c, otkrila je da je umetnik, pored unutra\u0161njih organa, mo\u017eda u delo uneo i \u017eenske anatomske strukture. Lobanja ovna koja veoma li\u010di na matericu pojavljuje se osam puta kroz kompoziciju na plafonu.<\/p>\n<p>\u017dene su prikazane kao sna\u017ene kako bi projektovale \u017eensku snagu. Pa ipak, istori\u010dari umetnosti tvrde da je razlog taj \u0161to je on prou\u010davao samo mu\u0161ke le\u0161eve.<\/p>\n<p>Tvrde, tako\u0111e, da osam trouglova u delu, svi okrenuti nadole, simbolizuju \u017eensku anatomiju i na taj na\u010din aludiraju na \u201esvetu \u017eenstvenost\u201d. Ovo je bio motiv koji je bio veoma cenjen u gr\u010dko-rimskoj umetnosti, ali je pretio crkvi kojom su dominirali mu\u0161karci.<\/p>\n<p>\u017dene, tako\u0111e, izlaze u prvi plan u odre\u0111enim scenama, \u0161to se tuma\u010di kao na\u010din odavanja po\u010dasti \u017eenama.<\/p>\n<p>Da li je upotreba skrivenih simbola, kojim je umetnik pokazivao inat crkvi, bila oma\u017e nauci \u2013 veli\u010danje ljudskog uma, priznanje bo\u017eanske \u017eenstvenosti ili nu\u0111enje nekog drugog kripti\u010dnog zna\u010denja? Tuma\u010denja \u0107e se \u0161iriti godinama koje dolaze, zaklju\u010duje ThinkBig.(Izvor:Politika magazin)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posetioci se dive plafonu Sikstinske kapele u Vatikanu ve\u0107 vi\u0161e od pet stotina godina. Ona privla\u010di milione turista godi\u0161nje i zauzima posebno mesto u hi\u0161\u0107anstvu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":434127,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-434123","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/434123","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=434123"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/434123\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":434126,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/434123\/revisions\/434126"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/434127"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=434123"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=434123"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=434123"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}