{"id":433804,"date":"2025-06-29T14:14:55","date_gmt":"2025-06-29T12:14:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=433804"},"modified":"2025-06-28T14:15:21","modified_gmt":"2025-06-28T12:15:21","slug":"naucnici-otkrili-vezu-izmedju-masaze-lica-i-vrata-sa-zdravljem-mozga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/06\/29\/naucnici-otkrili-vezu-izmedju-masaze-lica-i-vrata-sa-zdravljem-mozga\/","title":{"rendered":"Nau\u010dnici otkrili vezu izme\u0111u masa\u017ee lica i vrata sa zdravljem mozga"},"content":{"rendered":"

Cerebrospinalna te\u010dnost (CSF) u kojoj se kupa na\u0161 mozak, pumpa se prije nego \u0161to napusti mozak i pre\u0111e u mre\u017eu tankih cijevi zvanih limfni sudovi. Studije na mi\u0161evima pokazale su da ova te\u010dnost ispira otpadne produkte koje stvaraju mo\u017edane \u0107elije, uklju\u010duju\u0107i beta-amiloid, protein povezan sa stanjima poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, pi\u0161e newscientist.com.<\/a><\/p>\n

Ovo je podstaklo nau\u010dnike da se zapitaju da li bi pobolj\u0161anje protoka CSF-a moglo unaprediti zdravlje mozga. Me\u0111utim, limfni sudovi koji odvode CSF ranije su identifikovani samo duboko u vratu, \u0161to ih \u010dini te\u0161kim za manipulaciju, ka\u017ee Gou Young Koh sa Korejskog naprednog instituta za nauku i tehnologiju u Ju\u017enoj Koreji.<\/p>\n

Sada su Koh i njegove kolege otkrili mre\u017eu limfnih sudova oko 5 milimetara ispod ko\u017ee na licu i vratu mi\u0161eva i majmuna. Otkri\u0107e su napravili ubrizgavanjem fluorescentne boje koja obiljle\u017eava CSF u \u017eivotinje i snimanjem pod anestezijom. \u201eKoristili smo druga\u010diju vrstu anestezije nego u prethodnim studijama \u2013 anestezija kori\u0161\u0107ena u drugim studijama spre\u010davala je detekciju sudova bli\u017ee ko\u017ei\u201c, ka\u017ee Koh.<\/p>\n

Da bi provjerili da li masa\u017ea ovih sudova mo\u017ee pobolj\u0161ati protok CSF-a, istra\u017eiva\u010di su konstruisali ure\u0111aj sa malim \u0161tapi\u0107em pri\u010dvr\u0161\u0107enim za pamu\u010dnu kuglicu \u0161irine 1 centimetar. Koristili su ga za nje\u017eno masiranje nadolje du\u017e lica i vrata starijih mi\u0161eva, starosti oko 2 godine, i mla\u0111ih mi\u0161eva starosti nekoliko mjeseci, tokom jednog minuta. \u201eNje\u017eno masiranje nadolje po licu i gornjem dijelu vrata mo\u017ee gurnuti te\u010dnost nadolje, pobolj\u0161avaju\u0107i protok CSF-a\u201c, ka\u017ee Koh.<\/p>\n

Do pola sata kasnije, CSF je tekao oko tri puta br\u017ee kroz mozak mi\u0161eva, u prosjeku, u pore\u0111enju s periodom prije masa\u017ee. Postupak je tako\u0111e izgleda preokrenuo opadanje protoka CSF-a povezano sa starenjem. \u201eNakon stimulacije, protok CSF-a kod starijih mi\u0161eva bio je sli\u010dan onom kod mla\u0111ih mi\u0161eva [koji jo\u0161 nisu bili masirani]\u201c, ka\u017ee Koh.<\/p>\n

U neobjavljenom radu, tim je prona\u0161ao sli\u010dne rezultate kod majmuna. \u0160tavi\u0161e, identifikovali su limfne sudove ispod ko\u017ee ljudskih le\u0161eva, \u0161to sugeri\u0161e da bi masa\u017ea mogla pobolj\u0161ati protok CSF-a i kod ljudi, ka\u017ee Koh.<\/p>\n

Me\u0111utim, mi\u0161evi i majmuni imaju neke anatomske razlike u odnosu na ljude, pa su potrebna dalja istra\u017eivanja da bi se to potvrdilo, ka\u017ee Vesa Kiviniemi sa Univerziteta u Ouluu u Finskoj. \u201eTo je donekle druga\u010dija igra.\u201c<\/p>\n

Pored toga, jo\u0161 uvijek nije jasno da li pobolj\u0161anje protoka CSF-a zaista mo\u017ee usporiti starenje mozga ili za\u0161tititi od neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove bolesti, ka\u017ee Steven Proulx sa Univerziteta u Bernu u \u0160vajcarskoj. Koh ka\u017ee da njegov tim planira da istra\u017ei ovo na mi\u0161evima uzgojenim da imaju karakteristike Alchajmerove bolesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jo\u0161 uvijek nije jasno da li pobolj\u0161anje protoka CSF-a zaista mo\u017ee usporiti starenje mozga ili za\u0161tititi od neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmerove bolesti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":433807,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-433804","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/433804","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=433804"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/433804\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":433808,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/433804\/revisions\/433808"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/433807"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=433804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=433804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=433804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}