{"id":433641,"date":"2025-06-27T05:21:42","date_gmt":"2025-06-27T03:21:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=433641"},"modified":"2025-06-27T05:21:42","modified_gmt":"2025-06-27T03:21:42","slug":"je-li-svaki-nacionalist-potencijalni-fasist","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/06\/27\/je-li-svaki-nacionalist-potencijalni-fasist\/","title":{"rendered":"Je li svaki nacionalist potencijalni fa\u0161ist?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Xos\u00e9 M. N\u00fa\u00f1ez Seixas<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Nacionalizam se obi\u010dno smatra rezervatom desni\u010darske politike i dugo je bio temelj autoritarnih i fa\u0161isti\u010dkih vlada diljem svijeta. U demokratskim zemljama pojam \u201cnacionalizam\u201d povezan je s nacionalnim \u0161ovinizmom, vjerovanjem u inherentnu superiornost vlastite nacije i njezinih gra\u0111ana, ali slika je slo\u017eenija nego \u0161to se na prvi pogled \u010dini.<\/p>\n

Za po\u010detak, malo je toga \u0161to razlikuje patriotizam od nacionalizma osim stupnja intenziteta. Ve\u0107ina nas, me\u0111utim, mo\u017ee prepoznati razliku izme\u0111u ljubavi prema vlastitoj domovini i o\u0161trijih, \u010desto isklju\u010divih ili ksenofobi\u010dnih na\u010dela ekstremnog nacionalizma. Patriotizam je nacionalizam niskog stupnja, ali radikalni nacionalizam \u010desto prelazi u ksenofobiju.<\/p>\n

Sliku dodatno komplicira poddr\u017eavni ili manjinski nacionalizam, sasvim druga\u010dija zvijer koja se \u010desto vi\u0161e povezuje s lijevim i progresivnim idealima. Mnoge politi\u010dke stranke i ideologije, u Europi, Americi i drugdje, koriste izraz \u201cnacionalist\u201d bez ikakvih konotacija krajnje desnih uvjerenja. Umjesto toga, oni predstavljaju naciju kao emancipacijsku snagu koja te\u017ei postizanju samoodre\u0111enja za odre\u0111eni teritorij.<\/p>\n

Primjeri uklju\u010duju Nacionalnu stranku u Surinamu (osnovanu 1946.), Baskijsku nacionalisti\u010dku stranku (1895.), \u0160kotsku nacionalnu stranku (1934.) i Gali\u010dki nacionalisti\u010dki blok (1982.). Neki od istaknutih europskih ljevi\u010darskih pokreta, poput irske stranke Sinn F\u00e9in, \u017eestoko su nacionalisti\u010dki, dok drugi, poput vel\u0161kog Plaid Cymrua, prihva\u0107aju ekosocijalisti\u010dke principe.<\/p>\n

To ne zna\u010di da su manjinski ili poddr\u017eavni nacionalizmi imuni na utjecaj radikalne desnice. Belgijska stranka Vlaams Belang i Katalonski savez dva su suvremena primjera krajnje desnog manjinskog nacionalizma. Gledaju\u0107i dalje u pro\u0161lost, Organizacija ukrajinskih nacionalista i Flamanska nacionalna unija zauzimale su sli\u010dan politi\u010dki prostor tijekom me\u0111uratnog razdoblja.<\/p>\n

Unato\u010d tim nijansama, nacionalisti\u010dka ideologija \u010desto mo\u017ee lako skliznuti u fa\u0161izam. Ponovni porast etni\u010dkog nacionalizma krajem dvadesetog stolje\u0107a tako\u0111er je oja\u010dao tu povezanost, \u010desto kanaliziranu kroz koncepte nativizma i populizma, koji su doveli do raznolikih pokreta poput Trumpovog \u201cU\u010dinimo Ameriku ponovno velikom\u201d, Putinovog iredentizma i hindutvanskog nacionalizma u Indiji.<\/p>\n

Malo tko bi doveo u pitanje naglasak fa\u0161izma na naciji ili da je nacionalizam stup bilo kojeg fa\u0161isti\u010dkog svjetonazora. Me\u0111utim, odnos izme\u0111u nacionalizma i fa\u0161izma ostaje nedovoljno istra\u017een. Moje istra\u017eivanje ima za cilj ispraviti to pomnim prou\u010davanjem veze izme\u0111u razli\u010ditih koncepcija nacije i ideolo\u0161kog sadr\u017eaja fa\u0161izma.<\/p>\n

\n

Etni\u010dki nacionalizam i ro\u0111enje fa\u0161izma<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Fa\u0161isti\u010dka ideologija \u010desto se smatrala neizbje\u017enim ishodom oblika etni\u010dkog nacionalizma iz devetnaestog stolje\u0107a. Potaknut europskim imperijalizmom i Prvim svjetskim ratom, princip nacije postajao je sve vi\u0161e \u0161ovinisti\u010dki, rasisti\u010dki i ksenofobi\u010dan.\u00a0Ovaj \u201cetni\u010dki zaokret\u201d\u00a0nacionalizma bio je\u00a0odlu\u010duju\u0107i u pretvaranju istog u instrument fa\u0161izma, kao i u klju\u010dni argument razli\u010ditih verzija radikalne desnice, od \u201efa\u0161iziranog\u201c konzervativizma do o\u010ditijih oblika autoritarne vlasti.<\/p>\n

U ve\u0107ini teorija fa\u0161izma, nacionalizam se implicitno povezuje s jednosmjernim (single-issue, op. prev)\u00a0izra\u017eajem koji naciju shva\u0107a kao organsku stvarnost, u kojoj se integriraju\u0107i kriteriji temelje na \u201eobjektivnim istinama\u201d\u00a0poput jezika, krvi i tla, povijesti i tradicije.<\/p>\n

Me\u0111utim, elementi poput podrijetla, povijesti i teritorija zasigurno nisu isklju\u010divi za fa\u0161isti\u010dke ili autoritarne koncepte nacije. Mnogi od tih sastojaka mogu se prona\u0107i i u liberalnim i republikanskim definicijama nacije, koje obi\u010dno uzimaju zdravo za gotovo \u201ekulturnu zajednicu\u201c unutar \u010dijih bi se etni\u010dkih i teritorijalnih granica zajednica gra\u0111ana izgradila.<\/p>\n

Doista, mnoge rastu\u0107e progresivne politi\u010dke snage u Europi \u2013 poput Sinn F\u00e9ina u Irskoj \u2013 mogu pratiti svoje podrijetlo sve do radikalnog nacionalizma s po\u010detka dvadesetog stolje\u0107a, ali promi\u010du tolerantan, otvoren pogled na dru\u0161tvo koji je antiteza fa\u0161izma.<\/p>\n

Stoga je istina da je svaki fa\u0161ist nacionalist ali da, \u010dak ni potencijalno, svaki nacionalist\u00a0nije fa\u0161ist. To postavlja pitanje kako to\u010dno fa\u0161izam iskori\u0161tava nacionalizam za postizanje svojih ciljeva. Po mom mi\u0161ljenju, postoji specifi\u010dno fa\u0161isti\u010dki koncept i upotreba nacionalizma.<\/p>\n

\n

Fa\u0161isti\u010dki nacionalizam, u pet to\u010daka<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Fa\u0161isti vide naciju kao jedinstveni organski entitet koji povezuje ljude, ne samo njihovim podrijetlom ve\u0107 i trijumfom volje. Kao takva, nacija\u00a0je pokreta\u010dka, ujedinjuju\u0107a snaga koja mobilizira mase prema zajedni\u010dkom cilju. Ali,\u00a0fa\u0161isti tako\u0111er moraju prisvojiti nacionalizam za vlastite ciljeve.<\/p>\n

Da bi slu\u017eio fa\u0161izmu, koncept nacije mora biti koherentan s glavnim na\u010delima fa\u0161isti\u010dke ideologije: idejom revolucije, korporatisti\u010dkom imaginacijom dru\u0161tvenog poretka, \u010disto\u0107om rase (definiranom u biolo\u0161kim ili kulturnim terminima) i dru\u0161tvenom relevantno\u0161\u0107u iracionalnih vrijednosti. Raznolikost nacionalisti\u010dkih tradicija tako\u0111er obja\u0161njava velik dio geografske heterogenosti fa\u0161izma.<\/p>\n

Iako su komponente koje pru\u017ea nacionalizam stare, fa\u0161izam ih je kombinirao kako bi stvorio ne\u0161to novo. To je stvorilo ono \u0161to je poznato kao \u201egeneri\u010dki\u201c fa\u0161isti\u010dki koncept nacije, koji se mo\u017ee ra\u0161\u010dlaniti na najmanje pet specifi\u010dnih karakteristika:<\/p>\n

1. Paravojni pogled na dru\u0161tvene veze i nacionalni karakter<\/strong><\/p>\n

Nacija postoji u stalnom stanju vojne spremnosti, \u0161to zna\u010di da su ratne vrijednosti discipline, jedinstva zapovijedanja i \u017ertvovanja stavljene iznad svih individualnih prava. Cijeli dru\u0161tveni poredak i priroda njegovih veza oblikovani su u paravojnom kalupu, \u0161to zna\u010di da i samo dru\u0161tvo postaje kasarna.<\/p>\n

To tako\u0111er obja\u0161njava sna\u017enu sklonost fa\u0161izma teritorijalnom ekspanzionizmu, te\u017enju za carstvom i ratom \u2013 sve to pru\u017ea zajedni\u010dki cilj trajnog ujedinjenja i mobilizacije nacije.<\/p>\n

2. Darvinisti\u010dki pogled na \u201copstanak najsposobnijih\u201d u nacionalnom i me\u0111unarodnom kontekstu\u00a0<\/strong><\/p>\n

To vodi do isklju\u010divanja drugih (razli\u010ditih definicija prema osobinama poput rase, kulture, jezika i sli\u010dno), vjerovanja u neograni\u010deni suverenitet vlastite nacije i opravdanja nasilja nad njezinim neprijateljima, i unutarnjim i vanjskim. To vodi imperijalizmu kao prirodnoj posljedici afirmativnog karaktera nacije.<\/p>\n

3. Nacija iznad svega, uklju\u010duju\u0107i religiju\u00a0<\/strong><\/p>\n

Fa\u0161isti\u010dke vlade su, teoretski, oduvijek bile neovisne o religiji. Gdje god su preuzele vlast, ve\u0107ina fa\u0161isti\u010dkih pokreta postigla je neku vrstu sporazuma s Crkvom, ali fa\u0161izam Bogu i religiji pripisuje podre\u0111eno mjesto (bilo eksplicitno ili implicitno) unutar svoje hijerarhije na\u010dela. Nacija je uvijek na vrhu.<\/p>\n

4. Jedinstvo dr\u017eave, kulture i nacije<\/strong><\/p>\n

\u0160to se ti\u010de odnosa izme\u0111u nacije i dr\u017eave, fa\u0161isti\u010dka nacija nije ni iznad ni ispod dr\u017eave. Ona se istovremeno poistovje\u0107uje s dr\u017eavom i nadilazi je: \u201enacional-etatizam\u201c.<\/p>\n

5. Slijepa vjera u karizmati\u010dnog vo\u0111u<\/strong><\/p>\n

Ideja fa\u0161isti\u010dke nacije zahtijeva apsolutno povjerenje u jedinstvenog, svemo\u0107nog vo\u0111u. U nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj to je bilo poznato kao F\u00fchrerprinzip , ideja da rije\u010d F\u00fchrera nadilazi svaki pisani zakon.<\/p>\n

To transformira figuru nacionalnog heroja ili oca utemeljitelja iz devetnaestog stolje\u0107a u ne\u0161to daleko transcendentnije. Fa\u0161isti\u010dki vo\u0111a asimilira i utjelovljuje kvalitete svih nacionalnih heroja koji su do\u0161li prije njega.<\/p>\n

digitalnademokracija.com<\/a>\/The Conversation<\/p>\n

Autor je profesor moderne i suvremene povijesti, sveu\u010dili\u0161te Santiago de Compostela<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako su komponente koje pru\u017ea nacionalizam stare, fa\u0161izam ih je kombinirao kako bi stvorio ne\u0161to novo. To je stvorilo ono \u0161to je poznato kao \u201egeneri\u010dki\u201c fa\u0161isti\u010dki koncept nacije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":433644,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-433641","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/433641","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=433641"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/433641\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":433645,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/433641\/revisions\/433645"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/433644"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=433641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=433641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=433641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}