{"id":433554,"date":"2025-06-26T05:21:00","date_gmt":"2025-06-26T03:21:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=433554"},"modified":"2025-06-26T05:21:00","modified_gmt":"2025-06-26T03:21:00","slug":"americko-izraelski-grossi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/06\/26\/americko-izraelski-grossi\/","title":{"rendered":"Ameri\u010dko-izraelski Grossi"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161u:\u00a0 Medea Benjamin, Nicolas J.S. Davies\u00a0<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Rafael Grossi, glavni direktor Me\u0111unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), dopustio je da SAD i Izrael \u2013 dr\u017eava s nedeklariranim nuklearnim oru\u017ejem koja ve\u0107 dugo kr\u0161i pravila IAEA-e \u2013 iskoriste Agenciju kako bi stvorili povod za rat protiv Irana, unato\u010d izvje\u0161tajima same Agencije da Iran nema program izrade nuklearnog oru\u017eja.<\/p>\n

Dana 12. lipnja, na temelju optu\u017euju\u0107eg izvje\u0161\u0107a Rafaela Grossija, tijesna ve\u0107ina Upravnog odbora IAEA-e izglasala je odluku da Iran ne ispunjava svoje obveze kao \u010dlanica Agencije. Od 35 zemalja zastupljenih u Vije\u0107u, samo njih 19 glasalo je za rezoluciju, dok su 3 glasale protiv, 11 ih se suzdr\u017ealo, a dvije nisu sudjelovale u glasanju.<\/p>\n

Sjedinjene Dr\u017eave kontaktirale su osam vlada \u010dlanica odbora 10. lipnja kako bi ih nagovorile da ili podr\u017ee rezoluciju ili ne sudjeluju u glasanju. Izraelski du\u017enosnici izjavili su da ameri\u010dke pritiske u korist rezolucije IAEA-e smatraju zna\u010dajnim signalom ameri\u010dke potpore izraelskim ratnim planovima, otkrivaju\u0107i koliko je Izraelu bila va\u017ena rezolucija IAEA-e kao diplomatsko pokri\u0107e za rat.<\/p>\n

Sastanak Upravnog odbora IAEA-e zakazan je za posljednji dan 60-dnevnog ultimatuma koji je\u00a0 Trump dao Iranu za pregovore o novom nuklearnom sporazumu. U isto vrijeme dok je odbor glasao, Izrael je opremao svoje ratne zrakoplove oru\u017ejem, gorivom i dodatnim spremnicima za dugi let do Irana te brifirao posadu o ciljevima. Prvi izraelski zra\u010dni napadi pogodili su Iran u tri sata ujutro te no\u0107i.<\/p>\n

Iran je 20. lipnja protiv generalnog direktora IAEA-e Grossija podnio slu\u017ebenu \u00a0\u017ealbu glavnom tajniku UN-a i Vije\u0107u sigurnosti UN-a, optu\u017euju\u0107i ga za potkopavanje nepristranosti Agencije. Kao razlog navedeno je Grossijevo izbjegavanje da u izjavama spomene nezakonitost izraelskih prijetnji i uporabe sile protiv Irana, tako i zbog njegovog isklju\u010divog fokusa na navodne iranske povrede.<\/p>\n

Izvor za istragu IAEA koja je dovela do ove rezolucije bio je izvje\u0161taj izraelskih obavje\u0161tajnih slu\u017ebi iz 2018. godine, u kojem se navodi da su njihovi agenti identificirali tri dotad nepoznate lokacije u Iranu na kojima je Iran obavljao oboga\u0107ivanje urana prije 2003. godine. Godine 2019. Grossi je pokrenuo istragu, a IAEA je na kraju dobila pristup tim lokacijama i otkrila tragove oboga\u0107enog urana. Unato\u010d sudbonosnim posljedicama svojih postupaka, Grossi nikada nije javno objasnio kako IAEA mo\u017ee biti sigurna da izraelska obavje\u0161tajna agencija Mossad ili njezini iranski suradnici, poput Mojahedin-e-Khalq\u00a0(MEK), nisu sami postavili oboga\u0107eni uran na te lokacije, kao \u0161to su sugerirali iranski du\u017enosnici.<\/p>\n

Iako se rezolucija IAEA-e koja je pokrenula ovaj rat odnosila samo na iranske aktivnosti oboga\u0107ivanja urana prije 2003. godine, ameri\u010dki i izraelski politi\u010dari brzo su pre\u0161li na neutemeljene tvrdnje da je Iran na rubu izrade nuklearne bombe. Ameri\u010dke obavje\u0161tajne agencije izvijestile su da bi tako slo\u017een proces trajao najmanje tri godine nedugo prije nego \u0161to su Izrael i Sjedinjene Dr\u017eave po\u010deli bombardirati i o\u0161te\u0107ivati postoje\u0107a civilna nuklearna postrojenja u Iranu.<\/p>\n

Prethodne istrage IAEA-e o neprijavljenim nuklearnim aktivnostima u Iranu slu\u017ebeno su zavr\u0161ene u prosincu 2015. kada je tada\u0161nji glavni direktor Agencije Yukiya Amano objavio \u201eKona\u010dnu procjenu o pro\u0161lim i sada\u0161njim nerije\u0161enim pitanjima vezanim uz iranski nuklearni program\u201c. Izvje\u0161\u0107em je utvr\u0111eno da, iako su neke od prija\u0161njih iranskih aktivnosti mogle biti povezane s nuklearnim oru\u017ejem, one \u201enisu nadilazile fazu izvedivosti i znanstvenih studija, te stjecanja odre\u0111enih relevantnih tehni\u010dkih kompetencija i sposobnosti.\u201c IAEA \u201enije prona\u0161la vjerodostojne naznake preusmjeravanja nuklearnog materijala u vezi s mogu\u0107im vojnim aspektima iranskog nuklearnog programa.\u201c<\/p>\n

Kada je Yukiya Amano preminuo, prije isteka svog mandata 2019. godine, argentinski diplomat Rafael Grossi imenovan je generalnim direktorom IAEA-e. Grossi je prethodno obna\u0161ao du\u017enost zamjenika generalnog direktora pod Amanom, a prije toga bio je \u0161ef kabineta u vrijeme generalnog direktora Mohameda ElBaradeija.<\/p>\n

Izraelci imaju dugu povijest fabrikacije la\u017enih dokaza o iranskim nuklearnim aktivnostima, poput zloglasnih \u201edokumenata s laptopa\u201c koje je MEK 2004. godine predao CIA-i, a za koje se vjeruje da ih je stvorio Mossad. Douglas Frantz, koji je 2009. godine za Odbor za vanjske odnose Senata napisao izvje\u0161taj o iranskom nuklearnom programu, otkrio je da je Mossad 2003. godine osnovao posebnu jedinicu za pru\u017eanje tajnih izvje\u0161taja o iranskom nuklearnom programu, koriste\u0107i \u201edokumente iz Irana i drugih izvora.\u201c<\/p>\n

Unato\u010d tome, Grossi je sura\u0111ivao s Izraelom u istra\u017eivanju najnovijih izraelskih optu\u017ebi. Nakon nekoliko godina sastanaka u Izraelu te pregovora i inspekcija u Iranu, sastavio je izvje\u0161\u0107e za Upravni odbor IAEA-e i zakazao sjednicu Vije\u0107a tako da se poklopi s planiranim po\u010detkom izraelskog rata. Izrael je zavr\u0161ne ratne pripreme obavio potpuno otvoreno, pod nadzorom satelita i obavje\u0161tajnih agencija zapadnih zemalja koje su sastavile i glasale za rezoluciju. Nije ni \u010dudo \u0161to se trinaest zemalja suzdr\u017ealo ili nije glasalo, ali je tragi\u010dno \u0161to vi\u0161e neutralnih zemalja nije imalo mudrosti i hrabrosti glasati protiv ove podmukle rezolucije.<\/p>\n

Slu\u017ebena svrha Me\u0111unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) je \u201epromoviranje sigurne, za\u0161ti\u0107ene i miroljubive uporabe nuklearnih tehnologija.\u201c Od 1965. svih njezinih 180 zemalja \u010dlanica podlije\u017ee IAEA-inim mjerama nadzora kako bi se osiguralo da se njihovi nuklearni programi \u201ene koriste na na\u010din koji bi mogao poslu\u017eiti bilo kojoj vojnoj svrsi.\u201c<\/p>\n

Rad IAEA-e o\u010dito je kompromitiran u odnosima sa zemljama koje ve\u0107 posjeduju nuklearno oru\u017eje. Sjeverna Koreja istupila je iz IAEA-e 1994. godine, a iz svih mjera nadzora 2009. SAD, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Kina imaju sporazume o mjerama nadzora koji se temelje isklju\u010divo na \u201edobrovoljnim ponudama\u201c za \u201eodabrana\u201c nevojna postrojenja. Indija ima sporazum o mjerama nadzora iz 2009. koji zahtijeva odvajanje vojnog i civilnog nuklearnog programa, dok Pakistan ima 10 zasebnih sporazuma o mjerama nadzora, ali samo za civilne nuklearne projekte, najnoviji iz 2017. godine koji pokriva dvije nuklearne elektrane koje je izgradila Kina.<\/p>\n

Izrael, me\u0111utim, ima samo ograni\u010deni sporazum o mjerama nadzora iz 1975. godine koji se odnosi na sporazum o civilnoj nuklearnoj suradnji sa Sjedinjenim Dr\u017eavama iz 1955. godine. Dodatak iz 1977. godine neograni\u010deno je produ\u017eio taj sporazum o nadzoru IAEA-e, iako je sporazum o suradnji sa SAD-om, na koji se odnosio, istekao \u010detiri dana kasnije. Tako je, kroz parodiju uskla\u0111enosti koju su Sjedinjene Dr\u017eave i IAEA odr\u017eavali gotovo pola stolje\u0107a, Izrael izbjegao nadzor IAEA-inih mjera nadzora gotovo jednako u\u010dinkovito kao i Sjeverna Koreja.<\/p>\n

Izrael je zapo\u010deo rad na izradi nuklearnog oru\u017eja jo\u0161 1950-ih godina, uz zna\u010dajnu pomo\u0107 zapadnih zemalja, uklju\u010duju\u0107i Francusku, Veliku Britaniju i Argentinu, a prve su a-bombe napravili 1966. ili 1967. Kada je Iran 2015. potpisao nuklearni sporazum JCPOA[1], biv\u0161i ameri\u010dki dr\u017eavni tajnik Colin Powell u jednom je \u201cprocurjelom\u201d e-mailu napisao da bi Iranu nuklearno oru\u017eje bilo beskorisno jer ih \u201eIzrael ima 200, svi usmjereni na Teheran.\u201c Powell je citirao biv\u0161eg iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadine\u017eada koji je postavio pitanje: \u201e\u0160to bismo radili s nuklearnim oru\u017ejem? Polirali ga?\u201c<\/p>\n

Dok je Powell 2003. bezuspje\u0161no poku\u0161avao opravdati rat protiv Iraka u Vije\u0107u sigurnosti UN-a, predsjednik Bush nazvao je Iran, Irak i Sjevernu Koreju \u201cosovinom zla\u201d, navode\u0107i kao razlog njihovo navodno nastojanje da steknu \u201eoru\u017eje za masovno uni\u0161tenje.\u201c Egipatski direktor IAEA-e, Mohamed ElBaradei, vi\u0161e je puta uvjeravao Vije\u0107e sigurnosti da IAEA nije prona\u0161la nikakve dokaze da Irak razvija nuklearno oru\u017eje.<\/p>\n

Kada je CIA objavila dokument koji je navodno dokazivao da Irak uvozi\u00a0 \u017euti uran (yellowcake) iz Nigera \u2013 sli\u010dno kao \u0161to je Izrael 1960-ih tajno uvezao isti materijal iz Argentine \u2013 IAEA je u samo nekoliko sati prepoznala dokument kao krivotvorinu. ElBaradei je to istog trena prijavio Vije\u0107u sigurnosti.<\/p>\n

Bush je uporno ponavljao la\u017e o uranu iz Nigera i druge flagrantne neistine o Iraku, a Sjedinjene Dr\u017eave su na temelju njegovih la\u017ei napale i uni\u0161tile Irak \u2013 \u0161to predstavlja ratni zlo\u010din povijesnih razmjera. Ve\u0107ina svijeta znala je da su ElBaradei i IAEA od po\u010detka bili u pravu, pa su 2005. godine nagra\u0111eni Nobelovom nagradom za mir \u2013 upravo zbog razotkrivanja Bushovih la\u017ei, neustupanja\u00a0 pred mo\u0107nicima i ja\u010danja sustava ne\u0161irenja nuklearnog oru\u017eja.<\/p>\n

Nacionalna obavje\u0161tajna procjena (NIE) svih \u0161esnaest ameri\u010dkih obavje\u0161tajnih agencija iz 2007. slo\u017eila se s nalazima IAEA-e da Iran, poput Iraka, nema program nuklearnog naoru\u017eanja. Kao \u0161to je Bush napisao u svojim memoarima: \u201e\u2026nakon NIE-a, kako bih uop\u0107e mogao opravdati kori\u0161tenje vojske za uni\u0161tenje nuklearnih postrojenja zemlje za koju je obavje\u0161tajna zajednica potvrdila da nema aktivni program nuklearnog naoru\u017eanja?\u201c \u010cak ni Bush nije vjerovao da \u0107e mu po\u0107i za rukom ponovno iskoristiti iste la\u017ei kako bi uni\u0161tio Iran kao \u0161to je to u\u010dinio s Irakom. A Trump se sada igra s vatrom rade\u0107i upravo to.<\/p>\n

ElBaradei je u svojim memoarima, Doba obmane: Nuklearna diplomacija u opasnim vremenima, napisao da, ako je Iran ikada provodio preliminarna istra\u017eivanja nuklearnog oru\u017eja, to je vjerojatno bilo tijekom Iransko-ira\u010dkog rata 1980-ih, nakon \u0161to su SAD i njihovi saveznici pomogli Iraku u proizvodnji kemijskog oru\u017eja koje je usmrtilo do 100 000 Iranaca.<\/p>\n

Neokonzervativci koji dominiraju ameri\u010dkom vanjskom politikom nakon Hladnog rata smatrali su dobitnika Nobelove nagrade Mohameda ElBaradeija preprekom svojim ambicijama za promjenama re\u017eima diljem svijeta te su proveli tajnu kampanju kako bi prona\u0161li poslu\u0161nijeg novog generalnog direktora IAEA-e kada mu je mandat istekao 2009. godine.<\/p>\n

Nakon \u0161to je japanski diplomat Yukiya Amano imenovan novim glavnim direktorom IAEA-e, diplomatske depe\u0161e SAD-a koje je objavio Wikileaks otkrile su detalje njegove temeljite provjere od strane ameri\u010dkih diplomata. U izvje\u0161\u0107ima za Washington istaknuli su da je Amano \u201e\u010dvrsto na strani SAD-a u svim klju\u010dnim strate\u0161kim odlukama \u2013 od imenovanja visokih du\u017enosnika do postupanja prema navodnom iranskom programu nuklearnog naoru\u017eanja\u201d. Nakon \u0161to je 2019. godine preuzeo du\u017enost glavnog direktora IAEA-e, Rafael Grossi ne samo da je nastavio s pot\u010dinjavanjem agencije interesima SAD-a i Zapada te praksom zatvaranja o\u010diju pred izraelskim nuklearnim arsenalom, ve\u0107 je osigurao i da IAEA odigra klju\u010dnu ulogu u izraelskim pripremama za rat protiv Irana.<\/p>\n

Iako je javno priznao da Iran nema program nuklearnog naoru\u017eanja i da je diplomacija jedini na\u010din za rje\u0161avanje zabrinutosti Zapada, Grossi je pomogao Izraelu da pripremi teren za rat ponovnim pokretanjem IAEA-ine istrage o pro\u0161lim iranskim aktivnostima. \u0160tovi\u0161e, istog dana kada su izraelski ratni zrakoplovi bili naoru\u017eavani za bombardiranje Irana, Grossi je osigurao da Upravni odbor IAEA-e usvoji rezoluciju koja je Izraelu i SAD-u pru\u017eila \u017eeljenu izliku za rat.<\/p>\n

Zadnje godine na \u010delu IAEA-e, Mohamed ElBaradei suo\u010dio se s dilemom sli\u010dnom onoj s kojom se suo\u010dava i Grossi od 2019. godine. Naime, 2008. ameri\u010dke i izraelske obavje\u0161tajne agencije dostavile su IAEA-i dokumente koji su navodno dokazivali da Iran provodi \u010detiri razli\u010dita tipa istra\u017eivanja nuklearnog oru\u017eja.<\/p>\n

Za razliku od 2003. godine, kada je Bushov dokument o \u017eutom uranu iz Nigera bio o\u010dita krivotvorina, IAEA nije mogla utvrditi jesu li izraelski dokumenti autenti\u010dni. Stoga je ElBaradei odbio djelovati na temelju tih dokumenata ili ih u\u010diniti javnima, unato\u010d velikom politi\u010dkom pritisku, jer je, kako je napisao u knjizi Doba obmana, znao da SAD i Izrael \u201e\u017eele stvoriti dojam da Iran predstavlja neposrednu prijetnju, vjerojatno pripremaju\u0107i teren za uporabu sile.\u201c ElBaradei je oti\u0161ao u mirovinu 2009. godine, a te su optu\u017ebe ostale me\u0111u \u201cnerije\u0161enim pitanjima\u201d koja je ostavio Yukiyi Amanu da ih rije\u0161i 2015. godine.<\/p>\n

Da je Rafael Grossi pokazao isti oprez, nepristranost i mudrost kao Mohamed ElBaradei 2009. godine, vrlo je vjerojatno da Sjedinjene Dr\u017eave i Izrael danas ne bi ratovali s Iranom.<\/p>\n

Mohamed ElBaradei je u tweetu od 17. lipnja 2025. napisao: \u201eOslanjati se na silu umjesto na pregovore siguran je na\u010din da se uni\u0161ti NPT (Sporazum o ne\u0161irenju nuklearnog oru\u017eja) i sustav ne\u0161irenja nuklearnog oru\u017eja (ma koliko nesavr\u0161en bio), te \u0161alje jasnu poruku mnogim zemljama da im \u2018potpunu sigurnost\u2019 osigurava samo razvoj nuklearnog oru\u017eja!!!\u201c<\/p>\n

Unato\u010d ulozi koju je Rafael Grossi, kao generalni direktor IAEA-e, odigrao u ameri\u010dko-izraelskim ratnim planovima, ili mo\u017eda upravo zbog nje, on se smatra kandidatom kojeg zapadne zemlje podr\u017eavaju za nasljednika Antonija Guterresa na mjestu glavnog tajnika UN-a 2026. godine. To bi bila katastrofa za svijet. Sre\u0107om, postoji mnogo kvalificiranijih kandidata koji bi mogli izvesti svijet iz krize u koju su ga Rafael Grossi, SAD i Izrael gurnuli.<\/p>\n

Rafael Grossi trebao bi podnijeti ostavku na mjesto glavnog direktora IAEA-e prije nego \u0161to dodatno potkopa sustav ne\u0161irenja nuklearnog oru\u017eja i dovede svijet jo\u0161 bli\u017ee nuklearnom ratu. Tako\u0111er bi trebao povu\u0107i svoju kandidaturu za glavnog tajnika UN-a.<\/p>\n

Medea Benjamin suosniva\u010dica je feministi\u010dke antiratne organizacije CODEPINK for Peace i autorica nekoliko knjiga, uklju\u010duju\u0107i Inside Iran: The Real History and Politics of the Islamic Republic of Iran.
\nNicolas J. S. Davies neovisni je novinar, istra\u017eiva\u010d koji sura\u0111uje s CODEPINK-om i autor knjige Blood on Our Hands: The American Invasion and Destruction of Iraq.
\nIzvor; Originalno objavljeno 23. lipnja 2025. Prijevod: Antiratne feministkinje
\n[1]\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Nuklearni sporazum JCPOA (Joint Comprehensive Plan of Action), poznat i kao Zajedni\u010dki sveobuhvatni akcijski plan, je me\u0111unarodni sporazum potpisan 2015. godine izme\u0111u Irana i \u0161est svjetskih sila (SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Njema\u010dka) te Europske unije. Cilj sporazuma je osigurati da iranski nuklearni program ostane isklju\u010divo miroljubiv, ograni\u010davaju\u0107i iranske aktivnosti u nuklearnom sektoru i uvode\u0107i stroge nadzorne mehanizme koje provodi Me\u0111unarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).<\/p><\/blockquote>\n

Ameri\u010dko-izraelski Grossi<\/a><\/p><\/blockquote>\n