{"id":433013,"date":"2025-06-22T08:29:44","date_gmt":"2025-06-22T06:29:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=433013"},"modified":"2025-06-22T08:40:08","modified_gmt":"2025-06-22T06:40:08","slug":"lakse-je-potpaliti-mrznju-nego-graditi-empatiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/06\/22\/lakse-je-potpaliti-mrznju-nego-graditi-empatiju\/","title":{"rendered":"Lak\u0161e je potpaliti mr\u017enju nego graditi empatiju"},"content":{"rendered":"

Autor: Lujo Pare\u017eanin<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Agnieszka Holland, jedna od najistaknutijih poljskih redateljica, ve\u0107 vi\u0161e od pola stolje\u0107a prisutna je na me\u0111unarodnoj filmskoj sceni. Najpoznatija je po filmovima Europa Europa (1990) i U tami (2011), a za ta dva naslova, kao i za Gorillas in the Mist (1988), nominirana je za nagradu Oscar.<\/p>\n

Njezin posljednji igrani film, Zelena granica (premijerno prikazan 2023. u Poljskoj), bavi se odnosom prema migrantima na poljsko-bjeloruskoj granici. Film, koji je izazvao bijes ekstremne desnice u Poljskoj, osvojio je Specijalnu nagradu \u017eirija na Venecijanskom filmskom festivalu, a povodom premijere u Bruxellesu razgovarali smo s redateljicom o politi\u010dkoj dimenziji njezina rada, reakcijama koje film izaziva i ulozi umjetnosti u kriznim vremenima.<\/p>\n

Za\u0161to ste snimili ovaj film?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Pratim situaciju s migrantima jo\u0161 od 2015. godine. Gledala sam kako Europa reagira zbunjeno, kukavi\u010dki i nedosljedno. No kad je taj problem stigao doslovno do mog praga, osjetila sam du\u017enost da progovorim. Tim vi\u0161e \u0161to sam velik dio svoje karijere posvetila pri\u010dama o zlo\u010dinima protiv \u010dovje\u010dnosti.<\/p>\n

Film je u Poljskoj izazvao burne reakcije, a vi ste bili izlo\u017eeni prijetnjama i uvredama. Kako se danas nosite s tim, kako se osje\u0107ate?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Sada je lak\u0161e, jer je ultrakonzervativna nacionalisti\u010dka vlada koja me napadala izgubila izbore. Naravno, zemlja se nije preko no\u0107i promijenila. Biv\u0161a je vlast potkopala pravni sustav i institucije vlastitim neustavnim zakonima, i sada je to vrlo te\u0161ko ispraviti. Pogotovo zato \u0161to predsjednik zemlje jo\u0161 uvijek dolazi iz te konzervativne stranke [krajnje desna stranka Pravo i pravda \u2013 PiS, op.a]. Demokratska borba jest dobivena, ali tu pobjedu nije lako preto\u010diti u stvarnost.<\/p>\n

S druge strane, iako se dru\u0161tvena atmosfera donekle promijenila, i dalje postoji 30 do 35 posto stanovni\u0161tva koje podr\u017eava taj autoritarni populizam, koji se poziva na nacionalizam i \u010desto nosi rasisti\u010dke konotacije.<\/p>\n

Ali ljudi koji su pogledali film bili su duboko dirnuti i postavljali su iskrena i va\u017ena pitanja. A upravo to smo htjeli potaknuti: svijest da se moramo suo\u010diti sa situacijom koja se ne doga\u0111a samo u Poljskoj, ve\u0107 diljem Europe.<\/p>\n

Jesu li pritisci i napadi na vas sada prestali?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ova vlada nema ni stvarni interes ni politi\u010dku snagu da me napada, iako to i dalje \u010dini na suptilnije na\u010dine. No \u017eivimo u podijeljenom svijetu, a poljsko je dru\u0161tvo duboko polarizirano, sli\u010dno onome u SAD-u. Populisti imaju taj talent da manipuliraju ljudskim umom do te mjere da ih ljudi po\u010dnu slijediti gotovo kao neku sektu. Vidimo to na primjeru Trumpa i njegovih prista\u0161a. U Poljskoj to, naravno, nije na istoj razini \u2013 i zemlja je manja, i kontekst je druga\u010diji \u2013 ali situacija je usporediva.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, film je kod publike do\u017eivio velik uspjeh. Mislim da smo postavljanjem tih pitanja i prikazivanjem ljudi koje je propagandni aparat prikazivao kao pedofile, teroriste, zoofile i oru\u017eje u rukama Luka\u0161enka, uspjeli otvoriti prostor za raspravu \u2013 i probuditi neku vrstu kolektivne empatije.<\/p>\n

Kad ve\u0107 govorimo o promjeni vlasti, \u010dinjenica je da je migrantska politika u vrijeme PiS-a bila osobito brutalna. Jeste li sada optimisti\u010dniji?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Za sada ne vidimo ve\u0107e promjene. Smijenili su nekoliko du\u017enosnika, uklju\u010duju\u0107i i najvi\u0161e rangirane zapovjednike grani\u010dne policije koji su zapravo bili lice te brutalnosti. No sama politika se ne mijenja ili se mijenja vrlo malo. Priti\u0161\u0107emo ih, razgovaramo s njima, a oni uzvra\u0107aju obja\u0161njenjima kako su pushbackovi nu\u017eni, ali da \u0107e se provoditi humano \u2013 \u0161to je, naravno, oksimoron.<\/p>\n

Ali barem vi\u0161e ne la\u017eu, ne izgovaraju u\u017easne stvari i ne koriste nacisti\u010dku ili rasisti\u010dku retoriku. S njima se sada barem mo\u017ee razgovarati i nastavit \u0107emo s pritiskom. Ljudi su danas osjetljiviji na ovu temu nego \u0161to su donedavno bili.<\/p>\n

Je li nasilje sastavni dio procesa dehumanizacije izbjeglica, koji vlastima omogu\u0107uje da se prema njima odnose onako kako se odnose?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Da. Prije svega, osjetljiva sam na situaciju migranata na na\u0161im granicama jer prepoznajem put kojim su neke zemlje ve\u0107 krenule. Snimila sam tri filma o \u0160oi, o razdoblju izme\u0111u 1930. i 1940. godine, i vidim kako se odre\u0111ene stvari po\u010dinju ponavljati. Najprije dolazi selekcija \u2013 odlu\u010duje se tko ima pravo na \u017eivot, tko zaslu\u017euje dostojanstvo. A onda slijedi dehumanizacija.<\/p>\n

Dr\u017eavna propaganda u Poljskoj bila je potpuno beskrupulozna. Ministar unutarnjih poslova odr\u017eao je konferenciju za medije koja je \u2013 barem u Poljskoj \u2013 postala zloglasna. Tamo je izjavio da [migranti] zapravo nisu ljudi, da su prije svega Luka\u0161enkovo oru\u017eje, teroristi, silovatelji, pedofili i zoofili. Cilj je bio stvoriti strah, ali i li\u0161iti te ljude glasa i osobnog identiteta, prikazati ih kao opasnu, odbojnu masu.<\/p>\n

Dakle, nakon sve te represije, nakon pushbackova, nakon brutalnosti \u2013 posljednja faza je istrebljenje. Upravo me to najvi\u0161e pla\u0161i. Jer \u010dujem rije\u010di odre\u0111enih desni\u010darskih politi\u010dara koji otvoreno govore o kori\u0161tenju oru\u017eja protiv izbjeglica \u2013 kako u Europi, primjerice u Italiji ili Nizozemskoj, tako i u ameri\u010dkom Teksasu.<\/p>\n

\u0160to bismo, po va\u0161em mi\u0161ljenju, trebali poduzeti na politi\u010dkoj razini?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Prije svega, moramo se suo\u010diti sa situacijom: analizirati je, razgovarati o njoj, tra\u017eiti uzroke i poku\u0161ati mijenjati na\u010din na koji ljudi razmi\u0161ljaju. Ne tako da ih zastra\u0161ujemo, nego tako da im poka\u017eemo stvarnost kroz pozitivne primjere. Jer Europa se zapravo smanjuje, demografski nestaje, stari i treba nove gra\u0111ane.<\/p>\n

Ali mislim da se u osnovi radi o izboru izme\u0111u komfora i vrijednosti. Ako pogledamo kuda ova situacija vodi, logi\u010dan sljede\u0107i korak bio bi, primjerice, ne samo odvra\u0107anje \u010damaca na Sredozemlju, nego njihovo bombardiranje \u2013 stvaranje svojevrsne tvr\u0111ave u kojoj pucamo na svakoga tko nam se dovoljno pribli\u017ei da bi ugrozio na\u0161u zonu komfora. A to bi bio kraj Europe demokracije i ljudskih prava.<\/p>\n

Postoje i oni gra\u0111ani koji nisu nu\u017eno fa\u0161isti ili neonacisti, ali su mo\u017eda osjetljiviji na retoriku krajnje desnice i iskreno strahuju od posljedica dolaska izbjeglica.<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Naravno, zato i ka\u017eem da je u pitanju izbor izme\u0111u komfora i vrijednosti. U Europi \u017eivimo u iznimno privilegiranim okolnostima, i u ovakvim trenucima taj komfor bismo trebali dijeliti. To je zapravo \u0161irenje prava. Prije 300 godina, prava su pripadala samo bogatim, heteroseksualnim bijelim mu\u0161karcima. No postupno smo ih po\u010deli priznavati i djeci, \u017eenama, robovima, ljudima druge boje ko\u017ee, homoseksualcima i tako dalje. Napredujemo, ali svaki put postoji i reakcija \u2013 otpor onih koji imaju monopol nad zakonom. Ista je stvar s migracijama<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, moramo odbiti prihvatiti jezik krajnje desnice i fa\u0161ista. Odbijam govoriti o migrantima na bilo koji drugi na\u010din osim kao o ljudskim bi\u0107ima \u2013 s vlastitim \u017eivotima, izborima i potrebama \u2013 koji imaju iste potrebe kao i mi. Na\u0161a je odgovornost da to prepoznamo i da dijelimo.<\/p>\n

Zanimljivo je bilo vidjeti koliko su lako i s koliko entuzijazma Poljaci otvorili svoje domove ukrajinskim izbjeglicama. Poljska je primila vi\u0161e od milijun novih ljudi, i ni\u0161ta stra\u0161no se nije dogodilo. Zemlja nije osiroma\u0161ila, naprotiv, to je imalo i neke ekonomske koristi. Ljudi su postali velikodu\u0161niji. Znate, ljudi su skloni narcizmu. Kad se pogledaju u ogledalo \u2013 osim ako nisu pomalo \u010dudni \u2013 \u017eele u njemu vidjeti ne\u0161to lijepo.<\/p>\n

Zelena granica je vrlo te\u017eak, brutalan film. Kao \u0161to ka\u017eete, poprili\u010dno pesimisti\u010dno prikazuje dana\u0161nju Europu. No \u0161to za vas uop\u0107e predstavlja Europa? Je li to i dalje projekt koji vrijedi braniti?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Apsolutno, to je jedan od najljep\u0161ih projekata \u010dovje\u010danstva. Dopustiti mu da propadne bila bi stra\u0161na \u0161teta. To bi odnijelo mnogo ljudskih \u017eivota, ne samo \u017eivota migranata, ljudi koji dolaze izvana, nego i \u017eivota bijelih Europljana. Prili\u010dno sam pesimisti\u010dna jer mislim da je uvijek lak\u0161e potpaliti mr\u017enju nego njegovati empatiju.<\/p>\n

U svemu tome odgovornost vlasti \u2013 bilo politi\u010dkih, bilo vjerskih \u2013 je golema. Dana\u0161nji je svijet toliko slo\u017een i pun izazova da su ljudi izgubljeni. Suvremenost je nevjerojatno kompleksna i nosi bezbroj opasnosti. Ljudi tra\u017ee nekoga tko \u0107e im re\u0107i: \u201cImamo vrlo jednostavne odgovore na va\u0161a komplicirana pitanja, znamo \u0161to treba u\u010diniti.\u201d I upravo zato populisti pobje\u0111uju, jer nude takve odgovore. Ali kako god da je nazivali, stvarnost se ne mijenja \u2013 ona ostaje tu.<\/p>\n

kulturpunkt.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Redateljica Agnieszka Holland, autorica filma \u201cZelena granica\u201d, govori o brutalnosti europske migracijske politike, retorici straha i potrebi za solidarno\u0161\u0107u<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":433016,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-433013","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/433013","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=433013"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/433013\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":433017,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/433013\/revisions\/433017"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/433016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=433013"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=433013"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=433013"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}