Upravni sud Crne Gore je 28. aprila 2025. donio presudu kojom usvaja tu\u017ebe ste\u010dajnog du\u017enika Solane \u201eBajo Sekuli\u0107\u201c AD Ulcinj i Dr\u017eave Crne Gore, te poni\u0161tava rje\u0161enje Ministarstva finansija iz juna 2022. godine. Ovom presudom, Sud nije odlu\u010divao o tome ko je vlasnik zemlji\u0161ta na kojem se nalazi Ulcinjska solana. Umjesto toga, Sud je jasno ukazao da je postupak upisa dr\u017eavnog vlasni\u0161tva nad tim zemlji\u0161tem sproveden na nezakonit na\u010din i nalo\u017eio da se isti postupak ponovi, ali uz puno u\u010de\u0161\u0107e svih zainteresovanih strana i po\u0161tovanje zakonom propisanih procedura.<\/p>\n
U javnosti su se nakon presude pojavile neta\u010dne interpretacije da je zemlji\u0161te \u201evra\u0107eno\u201c Eurofondu i manjinskim akcionarima. Eurofond nikada nije bio vlasnik zemlji\u0161ta, ve\u0107 isklju\u010divo ve\u0107inski akcionar fabrike za proizvodnju soli. U katastru nepokretnosti, zemlji\u0161te nikada nije bilo upisano kao vlasni\u0161tvo solane \u201eBajo Sekuli\u0107\u201c, ve\u0107 je ona imala upisano pravo kori\u0161\u0107enja, \u0161to je bilo regulisano kroz koncesione ugovore sa dr\u017eavom, posljednji zaklju\u010den 1995. godine na period od 10 godina, \u0161to dalje implicira da je svojinsko pravo vlasni\u0161tva \u2013 dr\u017eavno. Tim ugovorima je preduze\u0107u Bajo Sekuli\u0107 data dozvola da koristi zemlji\u0161te i vodu radi eksploatacije soli, a za to pravo je bila u obavezi da pla\u0107a koncesionu naknadu.<\/p>\n
Ipak, i samo pravo kori\u0161\u0107enja koje je Solana imala je pravno sporno. Preduze\u0107e je bilo koncesionar, a ne titular prava upravljanja ili trajnog kori\u0161\u0107enja. Shodno Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, konkretno \u010dlanu 419, koncesionar ne mo\u017ee postati vlasnik zemlji\u0161ta na osnovu tog prava, ni tokom va\u017eenja ugovora, ni nakon njegovog isteka. Dakle, preduze\u0107e \u201cBajo Sekuli\u0107\u201d nikada nije steklo pravo svojine nad zemlji\u0161tem, niti je u postupku privatizacije, ili bilo kojom zakonitom radnjom, platilo tr\u017ei\u0161nu naknadu za predmetno zemlji\u0161te koja bi poslu\u017eila kao osnov za sticanje vlasni\u0161tva.<\/p>\n
Presuda Upravnog suda se ne smije u javnosti manipulativno prikazivati jer ista ne zna\u010di da je vlasni\u0161tvo nad zemlji\u0161tem potvr\u0111eno ili dodijeljeno bilo kojoj strani. Ona ukazuje da dr\u017eava nije imala pravni osnov da se sama upi\u0161e kao vlasnik zemlji\u0161ta pozivaju\u0107i se na \u010dlanove 419. i 420. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, jer prethodno nije bila upisana kao nosilac prava upravljanja ili trajnog kori\u0161\u0107enja. Da bi dr\u017eava stekla vlasni\u0161tvo nad zemlji\u0161tem, morala je pokrenuti odgovaraju\u0107i pravni postupak \u2013 bilo parni\u010dni ili upravni \u2013 i u njemu dokazati osnov za sticanje prava svojine.<\/p>\n
Upravo zato, presuda otvara prostor za ponovno sprovo\u0111enje postupka, ovoga puta u skladu sa zakonom i uz transparentno u\u010de\u0161\u0107e svih strana: ste\u010dajne uprave Solane, dr\u017eave, op\u0161tine Ulcinj, civilnog sektora i me\u0111unarodnih partnera koji prate proces za\u0161tite Solane. Va\u017eno je ista\u0107i da je Ulcinjska solana za\u0161ti\u0107eno podru\u010dje, progla\u0161eno Parkom prirode i me\u0111unarodno priznato kao klju\u010dno stani\u0161te za migratorne ptice. Rje\u0161avanje vlasni\u010dkih odnosa je preduslov za dugoro\u010dnu za\u0161titu tog prostora, plansko upravljanje vodnim re\u017eimom i uskla\u0111ivanje s me\u0111unarodnim obavezama na putu ka EU, koje je Crna Gora preuzela.<\/p>\n
Zato \u017eelimo jasno da poru\u010dimo \u2013 presuda Upravnog suda ne vra\u0107a vlasni\u0161tvo ni jednom privatnom subjektu, niti osporava niti potvr\u0111uje da dr\u017eava jeste vlasnik. Presuda Upravnog suda izri\u010dito navodi da dr\u017eava i dalje ima pravo da putem parni\u010dnog ili upravnog postupka, podnese tu\u017ebu za utvr\u0111ivanje vlasni\u0161tva i ne ulazi u meritum (su\u0161tinu) rje\u0161enja podne\u0161enog za upisa ka Katastru Op\u0161tine Ulcinj ve\u0107 spori proceduralno postupak upisa koji je pokrenut.<\/p>\n
Naime, Privredni sud je prema tu\u017ebi Eurofonda zatra\u017eio mi\u0161ljenje Savjeta za privatizaciju u pogledu imovinsko-pravnih odnosa. To Mi\u0161ljenje je trebalo dostaviti sudu u formi dokaznog materijala na osnovu kojeg bi se ova parnica kona\u010dno i rije\u0161ila.<\/p>\n
Stoga CZIP za\u0161titnika imovinsko-pravnih odnosa, poziva da kao pravni zastupnik dr\u017eave Crne Gore bez odlaganja zapo\u010dne novi sudski postupak koji \u0107e biti potpuno transparentan i usmjeren ka o\u010duvanju javnog interesa, prirodnih vrijednosti Solane i pravne sigurnosti svih u\u010desnika.<\/p>\n
Koristimo priliku i da pozovemo nadle\u017enog ministra \u0106ulafi\u0107a da se kani samopromocije i kona\u010dno uhvati u ko\u0161tac sa problemom uspostavljanja upravlja\u010da Ulcinjskom solanom koja rapidno propada. Napominjemo, pro\u0161lo je 6 godina od kako se dr\u017eava i op\u0161tina ne mogu usaglasiti oko modela upravljanja. Za tih 6 godina, vi\u0161e smo puta \u010duli prazna obe\u0107anja da \u0107e upravlja\u010d biti uskoro osnovan, nego \u0161to solana ima ptica. U me\u0111uvremenu ovo za\u0161ti\u0107eno podru\u010dje je obraslo vegetacijom do te mjere da se posjetioci ne mogu kretati bez ma\u010dete, a ornitolozi vr\u0161iti redovan monitoring koji zbog zaklju\u010dnog mjerila ministarstvo dobija od nas te dostavlja Briselu. Tako\u0111e nije mogu\u0107e rije\u0161iti probleme, poput napasanja stoke, koji uti\u010du na eroziju te krivolov i prola\u017eenje ATV vozilima preko mladunaca ptica koje gnijezde na tlu, i preko jedinstvenog stani\u0161ta salikornije (Natura 2000 vrsta).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Reagovanje Centra za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica (CZIP) na navode manjinskih akcionara po pitanju vlasni\u0161tva Ulcinjske solane<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":376709,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-432983","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/432983","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=432983"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/432983\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":432986,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/432983\/revisions\/432986"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/376709"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=432983"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=432983"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=432983"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}