{"id":432616,"date":"2025-06-16T11:15:33","date_gmt":"2025-06-16T09:15:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=432616"},"modified":"2025-06-16T11:15:33","modified_gmt":"2025-06-16T09:15:33","slug":"nastavljeno-sudjenje-slobodanu-pekovicu-za-ratne-zlocine-protiv-civilnog-stanovnistva-u-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/06\/16\/nastavljeno-sudjenje-slobodanu-pekovicu-za-ratne-zlocine-protiv-civilnog-stanovnistva-u-bih\/","title":{"rendered":"Nastavljeno su\u0111enje Slobodanu Pekovi\u0107u za ratne zlo\u010dine protiv civilnog stanovni\u0161tva u BiH"},"content":{"rendered":"

Javlja: Akcija za ljudska prava<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Protekle nedelje je u Vi\u0161em sudu u Podgorici nastavljeno su\u0111enje Slobodanu Pekovi\u0107u, crnogorskom dr\u017eavljaninu koji je optu\u017een za ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva u Bosni i Hercegovini. On se tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske u junu 1992. godine u selu Hum kod Fo\u010de ubio Muja i Eminu \u0160abanovi\u0107, i silovao \u017eenu bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti.<\/p>\n

Pekovi\u0107 je negirao krivicu, navode\u0107i da na dan ubistva Muja i Emine \u0160abanovi\u0107 nije bio u selu Hum, ve\u0107 u Plu\u017einama, gdje se \u2013 kako tvrdi \u2013 potukao sa Obrenom Gojkovi\u0107em i cijeli dan proveo u policijskoj stanici. Me\u0111utim, izvedeni materijalni dokazi pokazuju da ne postoji evidencija prelazaka na grani\u010dnom prelazu \u0160\u0107epan Polje za 1992. godinu, niti su u Centru bezbjednosti Nik\u0161i\u0107 (Stanica policije Plu\u017eine) prona\u0111eni bilo kakvi podaci o pomenutom incidentu, uklju\u010duju\u0107i prekr\u0161ajne prijave ili dnevne biltene za taj period, budu\u0107i da se takvi podaci \u010duvaju samo pet godina.<\/p>\n

Sud je pro\u010ditao dva iskaza svjedoka u vezi ubistava Muja i Emine \u0160abanovi\u0107. Prvi je iskaz Mirsada \u0160abanovi\u0107a, koji se nije odazivao na pozive suda da svjedo\u010di, a sud nema mehanizme da obezbijedi njegovo prisustvo jer je strani dr\u017eavljanin sa prebivali\u0161tem u BiH. On je izjavio da Pekovi\u0107a ne poznaje, ali da je \u010duo da je on odgovoran za ubistva, zbog \u010dega je odbrana osporila vjerodostojnost iskaza jer se temelji na posrednim saznanjima.<\/p>\n

Pro\u010ditan je i iskaz Ramize Grci\u0107, koja je preminula 2021. godine. Ona je navela da se, usljed napada na selo Hum, sakrila u obli\u017enju \u0161umu iz koje je vidjela kako vojnici izvode Eminu \u0160abanovi\u0107 iz ku\u0107e, udaraju je lopatom po cijelom tijelu i bacaju preko trnja, zatim je vuku za kosu pri \u010demu joj je spala marama s glave, te su je onesvije\u0161\u0107enu odvukli do ku\u0107e Muje \u0160abanovi\u0107a. Nakon nekog vremena vidjela je da ku\u0107a gori. Ramiza je tvrdila da je me\u0111u vojnicima prepoznala Pekovi\u0107a jer je skinuo \u010darapu s glave i jer ga je od ranije dobro poznavala. Odbrana je prigovorila i ovom iskazu, navode\u0107i da svjedokinja nije mogla biti unakrsno ispitana, a da je ostala \u201cnedore\u010dena\u201d u vezi sa nekim odlu\u010dnim \u010dinjenicama.<\/p>\n

U dijelu postupka koji se odnosi na silovanje za\u0161ti\u0107ene svjedokinje A1, sud je odbio vi\u0161e prijedloga optu\u017ebe i punomo\u0107nika o\u0161te\u0107ene. Odbijen je prijedlog da se anga\u017euje vje\u0161tak psihijatrijske struke radi davanja mi\u0161ljenja o tome kako subjektivna percepcija \u017ertve mo\u017ee uticati na opis napada\u010da u slu\u010dajevima seksualnog nasilja i ratnih zlo\u010dina. Odbijen je i zahtjev punomo\u0107nika o\u0161te\u0107ene A1, advokata Dalibora Tomovi\u0107a, za neuropsihijatrijsko vje\u0161ta\u010denje koje je trebalo da poslu\u017ei kao dokaz o intenzitetu du\u0161evnih patnji i \u0161teti pretrpljenoj od 2017. godine do danas, radi utvr\u0111ivanja visine imovinsko-pravnog zahtjeva o\u0161te\u0107ene. Predlo\u017eeni vje\u0161tak bio je ljekar iz BiH, koji je o\u0161te\u0107enu pregledao 2017. godine i tada utvrdio trajne psihi\u010dke posljedice izazvane traumom silovanja.<\/p>\n

Sud je zahtjev odbio uz obrazlo\u017eenje da bi vje\u0161ta\u010denje dovelo do odugovla\u010denja postupka. Kao odgovor, punomo\u0107nik o\u0161te\u0107ene je podsjetio da je jo\u0161 2023. godine predlo\u017eio da se vje\u0161ta\u010denje obavi i po neuropsihijatru iz Crne Gore ili putem komisije Medicinskog fakulteta, ukazuju\u0107i na kompleksnost predmeta. Tako\u0111e je naglasio da bi bilo svrsishodno da se o imovinsko-pravnom zahtjevu odlu\u010duje u okviru krivi\u010dnog postupka, jer bi u parni\u010dnom postupku bilo neophodno otkriti identitet za\u0161ti\u0107ene svjedokinje A1. Ovaj prijedlog je podr\u017eala i specijalna tu\u017eiteljka Tanja \u010colan Dereti\u0107, a Sud je najavio da \u0107e se o njemu izjasniti na slede\u0107em ro\u010di\u0161tu.<\/p>\n

Na kraju, odbrana je predlo\u017eila da se sprovede hemijsko vje\u0161ta\u010denje kako bi se utvrdilo da li je okrivljeni u me\u0111uvremenu mijenjao boju kose, s obzirom na to da ga svjedoci opisuju kao plavokosog, dok je sada tamnokos. Tu\u017eiteljka \u010colan Dereti\u0107 se usprotivila ovom prijedlogu, navode\u0107i da su opa\u017eanja o fizi\u010dkom izgledu subjektivna i da je upravo iz tog razloga ranije predlo\u017eila psihijatrijsko vje\u0161ta\u010denje o percepciji napada\u010da od strane \u017ertve \u2013 koje je sud prethodno odbio. Ipak, predsjedavaju\u0107a sudijskog vije\u0107a u ovom predmetu, Nada Rabrenovi\u0107, odlu\u010dila je da se i o ovom zahtjevu odredi na narednom ro\u010di\u0161tu, 27. juna u 12:30 \u010dasova.<\/p>\n

Ovo je prvi predmet u crnogorskom pravosu\u0111u koji se odnosi na ratno seksualno nasilje, u kome \u017ertva ima status za\u0161ti\u0107enog svjedoka. To zna\u010di da je on i test za crnogorsko pravosu\u0111e u tome kako \u0107e procesuirati silovanje kao ratni zlo\u010din, koji je Ha\u0161ki tribunal u vi\u0161e slo\u017eenih predmeta utemeljeno tretirao kao sredstvo rata i oblik torture. O\u010dekuje se da doma\u0107i sudovi poka\u017eu sposobnost da uzmu u obzir i primijene me\u0111unarodne standarde humanitarnog prava za za\u0161titu \u017ertava.<\/p>\n

Slu\u010daj Pekovi\u0107 bi mogao pokazati spremnost vlasti i pravosu\u0111a u Crnoj Gori da se adekvatno suo\u010di sa ratnom pro\u0161lo\u0161\u0107u u regiji<\/a><\/p><\/blockquote>\n