{"id":432278,"date":"2025-06-12T18:11:50","date_gmt":"2025-06-12T16:11:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=432278"},"modified":"2025-06-12T18:12:47","modified_gmt":"2025-06-12T16:12:47","slug":"rjesavanje-lokalnih-potreba-u-dijalogu-izmedju-srbije-i-kosova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/06\/12\/rjesavanje-lokalnih-potreba-u-dijalogu-izmedju-srbije-i-kosova\/","title":{"rendered":"Rje\u0161avanje lokalnih potreba u dijalogu izme\u0111u Srbije i Kosova"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong><span class=\"fs-18 mb-30px d-inline-block sm-mb-20px\">Pi\u0161u: Frauke M. Seebass\/Marina Vulovi\u0107 <\/span><\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Dijalog izme\u0111u Kosova i Srbije, koji predvodi Brisel, zaglavljen je. Uprkos navodnom probojnom sporazumu postignutom 2023. godine nakon pregovora u Ohridu i Briselu, odnosi izme\u0111u dvije zemlje nastavljaju se pogor\u0161avati i postoji mala \u017eelja za napretkom u obje prestonice usred egzistencijalnih doma\u0107ih izazova. Stanovnici op\u0161tina sa srpskom ve\u0107inom na Kosovu su na meti, jer su kosovske vlasti zatvorile paralelne institucije finansirane iz Beograda, li\u0161avaju\u0107i veliki dio stanovni\u0161tva socijalnih davanja. Budu\u0107i da \u0107e zastoj vjerovatno potrajati mjesecima, novi tim EU mo\u017ee igrati va\u017enu ulogu u olak\u0161avanju prakti\u010dnih rje\u0161enja na terenu, sprje\u010davaju\u0107i dalju dezintegraciju i marginalizaciju kosovskih Srba i drugih ranjivih grupa.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Dijalog u limbu, raspli\u0107e se na terenu<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>Dijalog na visokom nivou, koji je odobrila Generalna skup\u0161tina UN, zapo\u010deo je 2011. godine sa \u010detiri klju\u010dna cilja: &#8220;faktor mira, sigurnosti i stabilnosti u regionu\u201c; \u201epromovisanje saradnje\u201c; \u201epostizanje napretka na putu ka Evropskoj uniji\u201c; i \u201epobolj\u0161anje \u017eivota ljudi\u201c. Uspjesi su postignuti u svim oblastima, posebno na tehni\u010dkom nivou, ali kona\u010dno politi\u010dko rje\u0161enje nije postignuto. Mnogi od otprilike 90 sporazuma jo\u0161 uvijek \u010dekaju (potpunu) implementaciju, a protekle godine su svjedo\u010dile alarmantnom nazadovanju, posebno kada su u pitanju \u017eivoti ljudi koji su najvi\u0161e pogo\u0111eni nedostatkom normalizacije. Kao rezultat toga, dijalog funkcioni\u0161e u kriznom re\u017eimu umjesto da daje rezultate na terenu.<\/p>\n<p>Ovo se posebno odnosi na op\u0161tine sa srpskom ve\u0107inom na sjeveru Kosova. Od 2021. godine, vlada premijera Albina Kurtija je raspustila paralelne srpske institucije koje je smatrala ilegalnim. U potezu koji je pokrenuo Beograd, kosovski Srbi su masovno podnijeli ostavke na javne funkcije u novembru 2022. godine, ostavljaju\u0107i zajednicu bez zastupljenosti na nacionalnom, op\u0161tinskom i sudskom nivou, kao i u policiji. Lokalni izbori u \u010detiri sjeverne op\u0107ine: Leposavi\u0107, Sjeverna Mitrovica, Zubin Potok i Zve\u010dan, naknadno su bojkotovani, \u0161to je dovelo do izbora gradona\u010delnika nesrpskog porijekla, nakon \u010dega su uslijedili nasilni neredi. Kada je teroristi\u010dka grupa oko ozlogla\u0161enog srpskog biznismena Milana Radoi\u010di\u0107a ubila policajca u blizini Banjske u septembru 2023. godine, a srpske snage se okupile na granici, strahovi od obnove sukoba su porasli.<\/p>\n<p>Dijalog na visokom nivou, koji je <a href=\"https:\/\/www.securitycouncilreport.org\/atf\/cf\/%7B65BFCF9B-6D27-4E9C-8CD3-CF6E4FF96FF9%7D\/ROL%20A%20RES64%20298.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">odobrila Generalna skup\u0161tina UN<\/a>, zapo\u010deo je 2011. godine sa \u010detiri klju\u010dna cilja: &#8220;faktor mira, sigurnosti i stabilnosti u regionu\u201c; \u201epromovisanje saradnje\u201c; \u201epostizanje napretka na putu ka Evropskoj uniji\u201c; i \u201epobolj\u0161anje \u017eivota ljudi\u201c. Uspjesi su postignuti u svim oblastima, posebno na tehni\u010dkom nivou, ali kona\u010dno politi\u010dko rje\u0161enje nije postignuto. Mnogi od otprilike 90 sporazuma jo\u0161 uvijek \u010dekaju (potpunu) implementaciju, a protekle godine su svjedo\u010dile alarmantnom nazadovanju, posebno kada su u pitanju \u017eivoti ljudi koji su najvi\u0161e pogo\u0111eni nedostatkom normalizacije. Kao rezultat toga, dijalog funkcioni\u0161e u kriznom re\u017eimu umjesto da daje rezultate na terenu.<\/p>\n<p>Ovo se posebno odnosi na op\u0161tine sa srpskom ve\u0107inom na sjeveru Kosova. Od 2021. godine, vlada premijera Albina Kurtija je raspustila paralelne srpske institucije koje je smatrala ilegalnim. U potezu koji je pokrenuo Beograd, kosovski Srbi su <a href=\"https:\/\/balkaninsight.com\/2022\/11\/05\/serbs-stage-mass-resignation-from-kosovo-state-institutions\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">masovno podnijeli ostavke<\/a> na javne funkcije u novembru 2022. godine, ostavljaju\u0107i zajednicu bez zastupljenosti na nacionalnom, op\u0161tinskom i sudskom nivou, kao i u policiji. Lokalni izbori u \u010detiri sjeverne op\u0107ine: Leposavi\u0107, Sjeverna Mitrovica, Zubin Potok i Zve\u010dan, naknadno su bojkotovani, \u0161to je dovelo do izbora gradona\u010delnika nesrpskog porijekla, nakon \u010dega su uslijedili nasilni neredi. Kada je teroristi\u010dka grupa oko ozlogla\u0161enog srpskog biznismena Milana Radoi\u010di\u0107a ubila policajca u blizini Banjske u septembru 2023. godine, a srpske snage se <a href=\"https:\/\/www.bbc.com\/news\/world-europe-66968021\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">okupile na granici<\/a>, strahovi od obnove sukoba su porasli.<\/p>\n<p>Nakon toga, vlada Kosova je smatrala paralelne institucije kojima upravlja Srbija bezbjednosnom prijetnjom i inicirala njihovo zatvaranje. Iako je pitanje paralelnih institucija ve\u0107 bilo rije\u0161eno Briselskim sporazumom iz 2013. godine, rje\u0161enja su redovno odga\u0111ana. <a href=\"https:\/\/www.aa.com.tr\/en\/europe\/kosovo-s-ban-on-using-serbian-dinar-creating-difficulties-for-local-serbs-us-special-envoy\/3164957\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Zabranjen je dinar<\/a> i zatvorene kancelarije koje su administrirale socijalne beneficije na <a href=\"https:\/\/ngoaktiv.org\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Trend-Analisis-2024-1.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">otprilike 90 posto stanovnika<\/a> op\u0161tina sa srpskom ve\u0107inom, a nnije ponu\u0111ena alternativa. EU i njene dr\u017eave \u010dlanice su u me\u0111uvremenu pove\u0107ale pritisak na Pri\u0161tinu da inicira jo\u0161 jedan klju\u010dni sporazum, stvaranje Udru\u017eenja\/Zajednice op\u0161tina sa srpskom ve\u0107inom (A\/ZSO) kako bi se olak\u0161ala reintegracija Srba u strukture Kosova i oja\u010dalo njihovo u\u010de\u0161\u0107e. <a href=\"https:\/\/www.esiweb.org\/newsletter\/breaking-deadlock-genius-ahtisaari-peace-formula\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Predlo\u017eeni statuti<\/a> predvi\u0111aju zna\u010dajnu autonomiju u obrazovanju, zdravstvu, urbanom i ruralnom planiranju i ekonomiji. Me\u0111utim, s trenutnim krizama vlasti u obje zemlje &#8211; teku\u0107im masovnim protestima u Srbiji i blokiranjem formiranja parlamenta na Kosovu &#8211; nijedan lider nije sklon zna\u010dajnom anga\u017emanu, dok lokalno stanovni\u0161tvo ponovo pla\u0107a cijenu politi\u010dkog zastoja.<\/p>\n<blockquote>\n<h4>Davanje prioriteta lokalnom<\/h4>\n<\/blockquote>\n<p>Bez jasne volje obje vlade da prevazi\u0111u politi\u010dki zastoj, EU, kao posrednik u dijalogu, nalazi se u neobi\u010dnom polo\u017eaju. Sveukupno, bila je uspje\u0161nija u olak\u0161avanju implementacije tehni\u010dkih sporazuma nego onih na visokom politi\u010dkom nivou. Primjer toga bila je uspje\u0161na integracija (do novembra 2022.) policije i pravosu\u0111a u op\u0161tinama sa srpskom ve\u0107inom. Stoga bi se EU trebala ponovo fokusirati na lokalni nivo i tra\u017eiti rje\u0161enja za nerije\u0161ena pitanja koja ote\u017eavaju svakodnevni \u017eivot neve\u0107inskih zajednica, posebno u vezi sa paralelnim strukturama kao \u0161to su \u0161kole, zdravstvene ustanove i sistemi socijalne za\u0161tite.<\/p>\n<p>Da bi bio uspje\u0161an, novi pristup dijalogu mora osigurati vlasni\u0161tvo lokalnih zajednica nad predlo\u017eenim rje\u0161enjima. EU je oduvijek nedostajao dubok anga\u017eman sa civilnim dru\u0161tvom i kreatorima promjena na terenu, \u0161to je u pro\u0161losti uspje\u0161nu integraciju \u010dinilo zavisim od saradnje Beograda i njegovih klijentelisti\u010dkih mre\u017ea na terenu. Dijalog je stoga oduvijek bio vo\u0111en od strane elita, a trenutno je njihov talac. Stalno upravljanje krizama u dijalogu, posebno u sjevernim op\u0161tinama, direktan je rezultat ove dinamike koju je EU nenamjerno stvorila. Pored toga, jednostrani potezi Pri\u0161tine \u2013 od zatvaranja osnovnih paralelnih institucija za pru\u017eanje socijalnih usluga do sekuritizacije sjevernog Kosova \u2013 pogor\u0161ali su situaciju, pove\u0107avaju\u0107i ogor\u010denost i nesigurnost u neve\u0107inskim zajednicama. Ova \u201eprisilna integracija\u201c ne olak\u0161ava lojalnost prema kosovskom sistemu, posebno ako se ne nude odr\u017eive alternative, ve\u0107 zapravo posti\u017ee suprotno. Osim toga, srpska strana ne daje prioritet lokalnim potrebama, a Beograd ih redovno instrumentalizuje umjesto da ih rje\u0161ava. Bez vlasni\u0161tva nad dijalogom na lokalnom nivou i odr\u017eive stabilnosti na sjeveru, ovo podru\u010dje \u0107e i dalje biti \u017eari\u0161te krize \u2013 kao \u0161to je uo\u010deno u posljednjih nekoliko godina.<\/p>\n<p>S obzirom na tendenciju sada\u0161nje vlade Kosova da zatvara paralelne institucije koje pru\u017eaju socijalnu sigurnost \u2013 potez koji je bio nedozvoljen prethodnim vladama \u2013 rje\u0161enja za pogo\u0111ene zajednice moraju biti prioritet. Trenutna situacija prisiljava mnoge Srbe sa Kosova da putuju stotinama kilometara u Srbiju kako bi primali socijalnu pomo\u0107, dok se oni koji iz razli\u010ditih razloga ne mogu dobiti <a href=\"https:\/\/kossev.info\/en\/eljsani-srpske-licne-karte-gradova-na-kosovu-vazice-i-posle-1-juna-o-promeni-ce-gradjani-biti-unapred-obavesteni\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">li\u010dne karte Kosova<\/a> boje da \u0107e uskoro ostati nasukani. Bez rje\u0161avanja pitanja socijalnih davanja, paralelnog obrazovanja i zdravstvene za\u0161tite, do\u0107i \u0107e do jo\u0161 ve\u0107e fragmentacije zajednice i iseljavanja Srba sa Kosova, posebno sa sjevera. Druge neve\u0107inske zajednice, poput Goranaca, Bo\u0161njaka ili Roma, tako\u0111e se oslanjaju na usluge koje pru\u017eaju ove paralelne strukture i sli\u010dno su pogo\u0111ene. EU bi trebala ozbiljnije shvatiti te\u0161ku situaciju u vezi sa ljudskom sigurno\u0161\u0107u u op\u0161tinama sa srpskom ve\u0107inom, jer je to <a href=\"https:\/\/ngoaktiv.org\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Trend-Analisis-2024-1.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">glavni uzrok<\/a> iseljavanja. Ove institucije mogu izgledati manje politi\u010dki, ali one osiguravaju opstanak zajednice i vitalne su za kvalitet \u017eivota, tako da se ne smiju tretirati kao druge paralelne institucije.<\/p>\n<p>Kako bi se krenulo naprijed, EU bi mogla predlo\u017eiti prakti\u010dna rje\u0161enja za ove institucije na osnovu postoje\u0107ih modela unutar Unije. Model njema\u010dkih \u0161kola u inostranstvu mogao bi pru\u017eiti rje\u0161enje za \u0161kole kojima upravlja Srbija, dok bi Univerzitet Andrassy u Ma\u0111arskoj, gdje se nastava izvodi na njema\u010dkom jeziku, mogao poslu\u017eiti kao model za Univerzitet u Sjevernoj Mitrovici kojim upravlja Srbija. Rje\u0161enja za institucije u socijalnoj sferi trebala bi biti prilago\u0111ena lokalnim okolnostima i moraju se baviti najhitnijim potrebama pogo\u0111enih ljudi. Tako\u0111e bi trebalo staviti ve\u0107i diplomatski pritisak na njihovo olak\u0161avanje. Iako trenutno ne postoji politi\u010dki zamah za (potpunu) implementaciju A\/CSM-a, ova prakti\u010dna rje\u0161enja mogla bi postaviti temelje za budu\u0107u institucionalizaciju i osigurala bi lokalni legitimitet.<\/p>\n<p>Predstoje\u0107i op\u0161tinski izbori na Kosovu, planirani za jesen 2025. godine, nude priliku za po\u010detak (ponovnog) anga\u017eovanja na lokalnom nivou, budu\u0107i da su kosovski Srbi najavili svoje u\u010de\u0161\u0107e, \u0161to bi moglo okon\u010dati institucionalni zastoj koji postoji od 2022. godine i olak\u0161ati njihovu reintegraciju. EU bi to trebala koristiti kao katalizator ne samo za konsultacije s elitama \u2013 kao \u0161to je trenutna praksa \u2013 ve\u0107 i za pro\u0161irenje svojih konsultacija i aktivnog u\u010de\u0161\u0107a u dijalogu i njegovim mogu\u0107im rje\u0161enjima na lokalno civilno dru\u0161tvo i nosioce promjena. Samo na taj na\u010din mo\u017ee se osigurati da dijalog ispuni svoj \u010detvrti i vjerovatno najva\u017eniji cilj: pobolj\u0161anje \u017eivota ljudi na terenu.<\/p>\n<p><em>Prevod je uradio PCNEN<\/em><\/p>\n<p>Link na\u00a0 <a href=\"https:\/\/www.biepag.eu\/blog\/addressing-local-needs-in-the-dialogue-between-serbia-and-kosovo\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">verziju teksta na engleskom jeziku.<\/a><\/p>\n<blockquote><p><em><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft wp-image-305052\" src=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/biepag_logo_footer.png\" alt=\"\" width=\"119\" height=\"138\" \/>NAPOMENA:\u00a0<\/em>Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa\u00a0<a href=\"https:\/\/balkanfund.org\/\">European fund for the Balkans \u2013 predstavni\u0161tvo Network of European Foundations<\/a><\/p>\n<p><em>Stavovi izne\u0161eni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, \u0161to ne zna\u010di, nu\u017eno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredni\u0161tvo PCNEN-a zadr\u017eava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama Facebook i Twitter.<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Predstoje\u0107i op\u0161tinski izbori na Kosovu, planirani za jesen 2025. godine, nude priliku za po\u010detak (ponovnog) anga\u017eovanja na lokalnom nivou, budu\u0107i da su kosovski Srbi najavili svoje u\u010de\u0161\u0107e, \u0161to bi moglo okon\u010dati institucionalni zastoj koji postoji od 2022. godine i olak\u0161ati njihovu reintegraciju<\/p>\n","protected":false},"author":3316,"featured_media":432284,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-432278","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/432278","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3316"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=432278"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/432278\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":432285,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/432278\/revisions\/432285"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/432284"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=432278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=432278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=432278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}