{"id":432159,"date":"2025-06-11T14:28:28","date_gmt":"2025-06-11T12:28:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=432159"},"modified":"2025-06-11T14:28:59","modified_gmt":"2025-06-11T12:28:59","slug":"crna-gora-pred-istorijskim-ispitom-ko-ti-uzme-proslost-uzima-ti-i-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/06\/11\/crna-gora-pred-istorijskim-ispitom-ko-ti-uzme-proslost-uzima-ti-i-buducnost\/","title":{"rendered":"Crna Gora pred istorijskim ispitom – Ko ti uzme pro\u0161lost, uzima ti i budu\u0107nost"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Zoran M. Vuk\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n

Povodom posljednjih besjeda isfabrikovanog novog Mitropolita u Crnoj Gori, Metodija, i uno\u0161enja mr\u017enje ili makar nepodno\u0161ljivosti prema komunistima, eks komunistima, Hrvatima, dr\u017eavi u kojoj smo odrasli (i koje vi\u0161e nema) uz neprestano \u0161irenje osje\u0107aja kako su Srbi vje\u010dite \u017ertve. Pa ne trebaju bogatstvo i mir nego, sti\u010de se osje\u0107aj, nekakvu osvetu? Koju \u0107e dobiti izgleda ako nestanu oni koje pominje ili se – priklju\u010de Crkvi Srbije? Usta\u0161ka mu je Jugoslavija i njen tvorac a neosporni \u010detni\u010dki kolja\u010d idol. Bez masovnog otpora u dru\u0161tvu uskoro \u0107e prstom pokazivati ko da nosi \u017eutu traku. Oni \u0161to bi prirodno morali biti dirnuti vi\u0161e od ostalih djeluju \u201epokr\u0161teno\u201c, CANU \u0107uti, samo \u0161to ne aplaudiraju, Bo\u0161njaci rijetkih i gotovo blagih reakcija, uz gotovo apstinenciju Saveza boraca i potomaka narodnih heroja.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Crna Gora je pred najva\u017enijim je izazovom u 21. vijeku \u2013 da li \u0107e ostati dr\u017eava sa sopstvenom pro\u0161lo\u0161\u0107u, identitetom i jezikom, ili \u0107e biti asimilirana, politi\u010dki i vjerski, tu\u0111im imperijalnim ambicijama? Njen protivnik ne dolazi u uniformi. Oru\u017eje mu je krst u ruci i istorijska revizija na usnama. A kad se narodu uzme pro\u0161lost, on ostaje bez temelja za budu\u0107nost.<\/p>\n

Crkva Srbije i politi\u010dki establi\u0161ment u Beogradu vode sistematsku kampanju prisvajanja crnogorske istorije. U njihovoj interpretaciji, Duklja nije crnogorska, ve\u0107 \u201eprva srpska dr\u017eava\u201c, iako se u svim srednjevjekovnim hronikama, uklju\u010duju\u0107i i one vizantijske, pominje kao posebna kne\u017eevina\/kraljevina, s jasno definisanim granicama i dinastijama. Na taj na\u010din, Crkva Srbije i njeni istori\u010dari \u017eele izbrisati hiljadugodi\u0161nji kontinuitet crnogorske dr\u017eavnosti. Sve ono \u0161to je crnogorsko, od kneza Vladimira, Vojislavljevi\u0107a, Bal\u0161i\u0107a i Crnojevi\u0107a, pa do Petrovi\u0107a, u njihovim interpretacijama postaje \u201esrpsko\u201c. Tako Njego\u0161 postaje \u201enajve\u0107i srpski pjesnik\u201c, kralj Nikola \u201esrpski monarh\u201c, a Cetinje \u201eduhovni centar srpstva\u201c.<\/p>\n

Crna Gora nije samo meta istorijskih falsifikata, ve\u0107 i kulturne eksproprijacije. Oktoih, prvu \u0161tampanu knjigu na Balkanu 1494. godine su \u0161tampali Crnojevi\u0107i kao vladari Zete, ali tuma\u010denjem srpskih izvora postaje \u201eprva srpska knjiga\u201c. Isto va\u017ei i za crnogorske pisce, slikare, vojvode, ustanike i sve\u0161tenike. Svi bivaju preimenovani, prekr\u0161teni, preseljeni u beogradske ud\u017ebenike, i upisani kao \u201esrpski\u201c. Ta agresivna dekonstrukcija crnogorskog identiteta vodi ka opasnom narativu da Crnogorci \u201enikad nijesu postojali kao poseban narod\u201c, ve\u0107 su samo \u201eodmetnuti Srbi\u201c koje sada treba \u201evratiti na pravi put\u201c. To je osnovni ideolo\u0161ki okvir \u201eSrpskog sveta\u201c.<\/p>\n

Crkva Srbije u Crnoj Gori ne djeluje kao vjerska zajednica, ve\u0107 kao instrument kulturne i politi\u010dke asimilacije. Ne priznaje crnogorsku naciju, negira crnogorski jezik, prevodi na\u0161e svetinje pod beogradsku jurisdikciju i u svakoj prilici nastupa sa pozicije duhovne vlasti nad teritorijom koju ne priznaje kao nezavisnu dr\u017eavu. Crkva Srbije ne gradi mir me\u0111u vjeruju\u0107ima, ve\u0107 mitolo\u0161ki bastion iz kojeg Crna Gora treba biti zbrisana kao istorijska zabluda. Taj diskurs ne ostaje samo na litijama – on se prenosi u \u0161kole, politi\u010dke govore, medije i javne institucije.<\/p>\n

\u0160ta je neophodno uraditi? Dr\u017eava mora zakonom za\u0161tititi crnogorsku kulturnu i duhovnu ba\u0161tinu od prisvajanja i obezbijediti nesmetano djelovanje crnogorskih institucija. Neophodan je konsenzus o tome da Crna Gora mora jasno i nedvosmisleno stati iza svog jezika, svoje istorije, svoje crkve i svojih gra\u0111ana. Potrebna je nova generacija medija i obrazovnih programa koji \u0107e dekonstruisati mitove, razotkriti la\u017ei i nau\u010diti mlade da po\u0161tuju sebe kroz istinu. Crna Gora mora jasno saop\u0161titi me\u0111unarodnoj zajednici da je meta identitetske agresije i zatra\u017eiti politi\u010dku i institucionalnu za\u0161titu svog prava na istinu.<\/p>\n

Crna Gora danas vodi bitku koja nije samo politi\u010dka. To je borba za du\u0161u naroda. Protiv zaborava, prisvajanja, brisanja. Ako ne za\u0161titimo svoje vladare, mislioce, knjige i svetinje, ne\u0107emo imati \u0161to ostaviti pokoljenjima. Pristankom da se sve crnogorsko pretvori u tu\u0111e, dovodimo u pitanje vlastiti identitet i smisao na\u0161eg postojanja. Braniti Crnu Goru danas ne zna\u010di samo \u010duvati granice, zna\u010di \u010duvati pam\u0107enje, ime i dostojanstvo naroda koji je vjekovima znao cijeniti slobodu.<\/p>\n

DA JE VJE\u010cNA CRNA GORA!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Crkva Srbije i velikodr\u017eavni projekat \u201eSrpski svet\u201c ne otimaju nam samo dr\u017eavu, nego i istoriju, jezik, kulturu, mislioce i vladare<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":420559,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-432159","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/432159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=432159"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/432159\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":432163,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/432159\/revisions\/432163"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/420559"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=432159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=432159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=432159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}