{"id":432120,"date":"2025-06-11T07:06:02","date_gmt":"2025-06-11T05:06:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=432120"},"modified":"2025-06-11T07:06:02","modified_gmt":"2025-06-11T05:06:02","slug":"priprema-za-rat-engleska-je-definisala-cetiri-pravca-borbe-protiv-rusije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/06\/11\/priprema-za-rat-engleska-je-definisala-cetiri-pravca-borbe-protiv-rusije\/","title":{"rendered":"Priprema za rat. Engleska je definisala \u010detiri pravca borbe protiv Rusije"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Leonid Savin<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Dana 2. juna, vlada Ujedinjenog Kraljevstva objavila je obe\u0107ani pregled odbrane, dokument od 140 stranica u kojem je iznesena njena vizija za oru\u017eane snage zemlje, njihova upotreba i prijetnje Ujedinjenom Kraljevstvu.<\/p>\n

U preambuli se navodi da je \u201eprijetnja s kojom se suo\u010davamo ve\u0107a i manje predvidljiva nego ikad od Hladnog rata. Ujedinjeno Kraljevstvo se suo\u010dava s ratom u Evropi, rastu\u0107om ruskom agresijom, novim nuklearnim rizicima i svakodnevnim sajber napadima kod ku\u0107e. Na\u0161i protivnici sve vi\u0161e sara\u0111uju jedni s drugima, dok tehnologija mijenja na\u010din na koji se ratuje. U ratu u Ukrajini, dronovi ubijaju vi\u0161e ljudi nego tradicionalna artiljerija, i ko prvi dobije novu tehnologiju za svoje snage imat \u0107e prednost.\u201c<\/p>\n

Dalje se navodi da postoji \u201eprekretnica u na\u0161em odvra\u0107anju i odbrani: prelazak na operativnu spremnost radi odvra\u0107anja prijetnji i pobolj\u0161anja sigurnosti u euroatlantskoj regiji. Kako Velika Britanija preuzima ve\u0107u odgovornost za evropsku sigurnost, moramo prihvatiti odbrambenu politiku ‘NATO na prvom mjestu’ i igrati vode\u0107u ulogu u Alijansi. Velika Britanija \u0107e biti lider u inovacijama unutar NATO-a.\u201c<\/p>\n

Ukratko, nova strategija ima \u010detiri podru\u010dja koja su osmi\u0161ljena za stvaranje sinergija.<\/p>\n

Prvo: prelazak na operativnu spremnost \u2013 stvaranje ubojitijih ‘zajedni\u010dkih snaga’ opremljenih za budu\u0107nost i ja\u010danje nacionalne odbrane.<\/p>\n

Drugo: motor ekonomskog rasta \u2013 stvaranje radnih mjesta i prosperiteta kroz nova partnerstva s industrijom, radikalne reforme nabavke i podr\u0161ku preduze\u0107ima.<\/p>\n

Tre\u0107e: \u201eNATO na prvom mjestu\u201c \u2013 ja\u010danje evropske sigurnosti kroz liderstvo u Alijansi, ja\u010danje nuklearnih kapaciteta, kori\u0161tenje novih tehnologija i modernizacija konvencionalnog oru\u017eja.<\/p>\n

\u010cetvrto: pristup cijelog dru\u0161tva \u2013 pove\u0107anje u\u010de\u0161\u0107a u osiguravanju nacionalne otpornosti i obnavljanje ugovora onih koji slu\u017ee.<\/p>\n

Vo\u0111e grupe koja je pripremila dokument bili su George Robertson, biv\u0161i generalni sekretar NATO-a; general Richard Barrons, biv\u0161i na\u010delnik Britanske komande zdru\u017eenih snaga; i Fiona Hill, akademkinja. Ona je tako\u0111er ameri\u010dka dr\u017eavljanka i radila je u Bijeloj ku\u0107i, koordiniraju\u0107i politiku prema Rusiji i Evropi u Vije\u0107u za nacionalnu sigurnost SAD-a.<\/p>\n

Sve troje imaju prili\u010dno rusofobne stavove, \u0161to je uticalo na stil strategije i termine koji se u njoj koriste.<\/p>\n

Rusija se u dokumentu spominje 33 puta, i to u jasno negativnom kontekstu: \u201eRusija vodi rat na na\u0161em kontinentu\u201c, \u201eRastu\u0107a agresija Rusije i novi nuklearni rizici\u201c, \u201eAgresija Rusije u Evropi raste\u201c, \u201eRusija je pokazala spremnost da upotrijebi vojnu silu, nanese \u0161tetu civilima i prijeti upotrebom nuklearnog oru\u017eja za postizanje svojih ciljeva\u201c, itd., itd.<\/p>\n

Prilikom nabrajanja prijetnji, autori pregleda dolaze do nedvosmislenog zaklju\u010dka: Rusija je \u201eneposredna i hitna prijetnja\u201c. Sljede\u0107a je Kina, koja je opisana kao \u201ekompleksan i uporan izazov\u201c.<\/p>\n

Ostale prijetnje uklju\u010duju Sjevernu Koreju i Iran, koji se nazivaju \u201eregionalnim disruptorima\u201c. Istovremeno, nagla\u0161avaju ja\u010danje veza Rusije i Kine s ove dvije zemlje, \u0161to stvara novu dinamiku, a \u201esrednje sile u nastajanju mogle bi biti neprijateljski raspolo\u017eene prema britanskim interesima\u201c.<\/p>\n

Pregled podsje\u0107a na sli\u010dne strategije pripremljene u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, gdje su \u010detiri spomenute dr\u017eave stalno figurirale kao prijetnje jo\u0161 od vremena Baraka Obame.<\/p>\n

Me\u0111utim, odjeljak o tehnolo\u0161kim izazovima izaziva isti osje\u0107aj d\u00e9j\u00e0 vua: tamo su navedeni kvantne tehnologije, hipersoni\u010dna oru\u017eja, precizno oru\u017eje, roboti, sajber prijetnje, vje\u0161ta\u010dka inteligencija, oru\u017eje usmjerene energije i bioin\u017eenjering.<\/p>\n

Isto se mo\u017ee re\u0107i i za odjeljak o strate\u0161koj konkurenciji. Pregled se osvr\u0107e na promjenu prioriteta u ameri\u010dkom pristupu i predla\u017ee da se slijedi isti put, potvr\u0111uju\u0107i status mla\u0111eg vojno-politi\u010dkog partnera Va\u0161ingtona.<\/p>\n

A strate\u0161ka konkurencija, kako je napomenuto, direktno je povezana s rastu\u0107om multipolarno\u0161\u0107u, gdje se ponovo spominju Kina i Rusija, koje dovode u pitanje “me\u0111unarodni poredak zasnovan na pravilima” (istu mantru ponavljaju svi liberalni globalisti).<\/p>\n

Ali to je, kako ka\u017eu, samo vrh ledenog brijega. A evo i bobica koje autori pregleda o\u010dekuju da \u0107e izrasti, nude\u0107i svoju prognozu razvoja doga\u0111aja.<\/p>\n

\u201eNa osnovu trenutnih metoda ratovanja, ako bi Velika Britanija vodila rat izme\u0111u dr\u017eava NATO-a 2025. godine, mogla bi o\u010dekivati \u200b\u200bda \u0107e biti izlo\u017eena nekim ili svim sljede\u0107im metodama napada.<\/em><\/p>\n

\u2022 Napadi na oru\u017eane snage u Velikoj Britaniji i na prekomorske baze.<\/em><\/p>\n

\u2022 Vazdu\u0161ni i raketni napad (kori\u0161tenjem dronova dugog dometa, krstare\u0107ih raketa i balisti\u010dkih raketa) usmjereni na vojnu infrastrukturu i kriti\u010dnu nacionalnu infrastrukturu u Velikoj Britaniji.<\/em><\/p>\n

\u2022 Poku\u0161aji potkopavanja ekonomije Velike Britanije, posebno industrija koje podr\u017eavaju oru\u017eane snage, uklju\u010duju\u0107i sajber napade, blokade pomorske trgovine i napade na kriti\u010dnu infrastrukturu baziranu u svemiru.<\/em><\/p>\n

\u2022 Pove\u0107ane sabota\u017ee i sajber napadi koji uti\u010du na doma\u0107u i stranu kriti\u010dnu infrastrukturu.<\/em><\/p>\n

\u2022 Poku\u0161aji manipulisanja informacijama kako bi se potkopala dru\u0161tvena kohezija i politi\u010dka volja.\u201d<\/em><\/p>\n

\u0160to se ti\u010de specifi\u010dnih ranjivosti, pregled navodi zavisnost ostrva o podmorskim internet kablovima, vanjskim zalihama hrane (oko 50%), zavisnost o prirodnom gasu iz Norve\u0161ke i potrebu za pristupom rijetkim zemnim metalima.<\/p>\n

Pored reorganizacije strukture oru\u017eanih snaga radi pobolj\u0161anja integracije grana oru\u017eanih snaga, pregled spominje razvoj odbrambenog sektora i obuku tehni\u010dkog osoblja. Napominje se da stvaranje tenkovskih i avionskih platformi zahtijeva ciklus od najmanje pet godina, dok razvoj malih sistema poput dronova mo\u017ee trajati nekoliko mjeseci.<\/p>\n

Planirano je stvaranje vojnog kontraobavje\u0161tajnog odjela unutar obavje\u0161tajne slu\u017ebe, kao i spajanje slu\u017ebi odgovornih za sajber ratovanje i elektromagnetni spektar.<\/p>\n

Tako\u0111e su identifikovani britanski partneri u hipoteti\u010dkom odgovoru na ove prijetnje. To su prije svega SAD, zemlje NATO-a, a zatim i Ukrajina.<\/p>\n

Potonje se opisuje kao \u201eneobi\u010dajna prekretnica za kolektivnu sigurnost u Evropi: osiguranje trajnog politi\u010dkog rje\u0161enja u Ukrajini koje garantuje njen suverenitet, teritorijalni integritet i budu\u0107u sigurnost klju\u010dno je za odvra\u0107anje Rusije od daljnje agresije u cijeloj regiji.\u201c<\/p>\n

Da bi iskoristila ovu jedinstvenu priliku, Velika Britanija treba udvostru\u010diti svoju podr\u0161ku Ukrajini od 3 milijarde funti i produ\u017eiti je koliko god je potrebno.<\/p>\n

Autori detaljno opisuju korake za pove\u0107anje podr\u0161ke: \u201eNa primjer, \u0161irenjem zajedni\u010dkih odbrambenih preduze\u0107a Velike Britanije i Ukrajine i, nakon \u0161to se neposredni sukob zavr\u0161i, podr\u0161kom Ukrajini da dobije pristup novim tr\u017ei\u0161tima za svoju odbrambenu industriju, uklju\u010duju\u0107i servisiranje i modernizaciju zastarjele sovjetske opreme koju koriste tre\u0107e zemlje.\u201c<\/p>\n

Ali stvar nije ograni\u010dena samo na staro sovjetsko oru\u017eje: “Ministarstvo odbrane trebalo bi u\u010diti i iz izvanrednog iskustva Ukrajine u kopnenom ratovanju, upotrebi bespilotnih letjelica i hibridnim sukobima kako bi razvilo vlastiti moderni pristup ratovanju.”<\/p>\n

Iz ovog odlomka postaje jasno da ne treba imati iluzija o zdravoj pameti politi\u010dkih elita Zapada, koje \u0107e nastaviti namjernu eskalaciju. U ovom scenariju, Ukrajina je i poligon za procjenu novih oblika i sredstava vo\u0111enja oru\u017eanog sukoba, i direktan instrument protiv Rusije.<\/p>\n

Me\u0111utim, autori dokumenta nisu ocrtali samo evropski pravac.<\/p>\n

Napominju se interesi Velike Britanije u indo-pacifi\u010dkoj regiji (baza Diego Garcia), Atlantiku (posebno Falklandska ostrva, koja Argentina naziva Malvinima i smatra svojima), Gibraltaru (na \u010diju teritoriju \u0160panija sasvim legitimno pola\u017ee pravo).<\/p>\n

Dokument tako\u0111e pokazuje interes za proizvodnju zna\u010dajnog broja raketa dugog dometa. A preporuke uklju\u010duju potrebu pove\u0107anja broja oru\u017eanih snaga na 100.000 ljudi, od \u010dega \u0107e 83.000 biti redovni vojnici, a ostatak rezervisti.<\/p>\n

Kvantitativni pokazatelji se spominju zbog trenutnih problema s popunjavanjem britanske vojske.<\/p>\n

Prema slu\u017ebenim podacima, od zavr\u0161etka obavezne slu\u017ebe 1960. godine, broj osoblja u redovnim britanskim snagama smanjen je 74%. U godini od aprila 2024. oti\u0161lo je 1.140 vojnika. A godinu prije oti\u0161lo je 4.430 ljudi vi\u0161e.<\/p>\n

U svom izvje\u0161taju o spremnosti oru\u017eanih snaga iz februara 2024. godine, Odbor za odbranu je izrazio zabrinutost zbog problema s regrutovanjem i zadr\u017eavanjem oru\u017eanih snaga. U usmenom svjedo\u010denju pred Odborom za javne ra\u010dune u aprilu 2025. godine, na\u010delnik General\u0161taba odbrane, admiral Tony Radakin, priznao je problem, ali je rekao da se on “pogor\u0161ava”.<\/p>\n

Britanska \u0161tampa je opisala novi pregled kao poku\u0161aj da se “vojni kejnzijanizam” progura kako bi se dobila potrebna bud\u017eetska podr\u0161ka.<\/p>\n

A novac koji \u0107e se iscijediti od poreskih obveznika je ogroman.<\/p>\n

O\u010dekuje se da \u0107e velika potro\u0161nja i\u0107i na projektile, izgradnju novih juri\u0161nih podmornica i proizvodnju municije za njih. Tako\u0111e se razmatra kupovina vi\u0161enamjenskog aviona F-35A od SAD-a, koji je certificiran za no\u0161enje gravitacijske nuklearne bombe B61-12, koja ima maksimalnu snagu od 50 kilotona.<\/p>\n

Ukupno \u0107e 15 milijardi funti biti ulo\u017eeno u modernizaciju proizvodnje nuklearnog oru\u017eja. S obzirom na ranjivosti britanskih oklopnih vozila, \u0161to je potvr\u0111eno borbama u Ukrajini, vjerovatno \u0107e biti potrebno stvoriti nove prototipove tenkova i oklopnih vozila.<\/p>\n

U pregledu se tako\u0111e govori o pripremi milicije predvo\u0111ene dobrovoljcima koja \u0107e pomo\u0107i u za\u0161titi aerodroma, komunikacijskih \u010dvori\u0161ta i druge kriti\u010dne nacionalne infrastrukture od dronova i drugih iznenadnih napada. U tome je Britanija o\u010dito slijedila put Poljske i nekih drugih zemalja EU, koje su ve\u0107 u panici po\u010dele stvarati sli\u010dne formacije kako bi se “za\u0161titile od Rusije”.<\/p>\n

Generalno, na diplomatskom nivou, o\u010dito treba o\u010dekivati \u200b\u200bneku vrstu demar\u0161a, ako ne od Kine, Irana i DNRK-a, onda svakako od Rusije, budu\u0107i da je neprijateljsko pona\u0161anje Londona sada podr\u017eano i agresivnom retorikom i namjerama.<\/p>\n

Ali ako se \u010dita izme\u0111u redova i uzme u obzir me\u0111unarodni i doma\u0107i politi\u010dki kontekst, predstavljeni pregled trebao bi izazvati uzbunu i me\u0111u samim Britancima.<\/p>\n

Posljednji izbori pokazali su da raste nepovjerenje prema sada\u0161njoj vladi, a s njim i mogu\u0107nost secesionizma u Sjevernoj Irskoj i \u0160kotskoj. S obzirom na istorijske presedane, britanske oru\u017eane snage mogu biti kori\u0161tene unutar zemlje za suzbijanje nemira. A znaci mogu\u0107ih gra\u0111anskih nemira u Ujedinjenom Kraljevstvu postaju sve vidljiviji svakim danom.<\/p>\n

Preveo je PCNEN<\/p>\n

regnum.ru<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dana 2. juna, vlada Ujedinjenog Kraljevstva objavila je obe\u0107ani pregled odbrane, dokument od 140 stranica u kojem je iznesena njena vizija za oru\u017eane snage zemlje, njihova upotreba i prijetnje Ujedinjenom Kraljevstvu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":406365,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-432120","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/432120","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=432120"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/432120\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":432123,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/432120\/revisions\/432123"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/406365"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=432120"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=432120"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=432120"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}