{"id":431969,"date":"2025-06-09T05:39:25","date_gmt":"2025-06-09T03:39:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=431969"},"modified":"2025-06-09T05:39:44","modified_gmt":"2025-06-09T03:39:44","slug":"narodi-s-mora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/06\/09\/narodi-s-mora\/","title":{"rendered":"Narodi s mora"},"content":{"rendered":"<p>Narodi s mora (engl. Sea Peoples) su konfederacija pomorskih naroda koji su u 13. i 12. vijeku prije Hrista, tokom kasnog bronzanog doba, napadali obalske gradove isto\u010dnog Sredozemlja, uklju\u010duju\u0107i Egipat, Anatoliju, Levant, Kipar i egejska podru\u010dja. Smatraju se jednim od klju\u010dnih faktora kolapsa bronzanog doba (oko 1250.\u20131150. pr. Kr.), iako su vi\u0161e posljedica nego primarni uzrok tih previranja. Njihov identitet i porijeklo ostaju misterija, jer su podaci o njima uglavnom ograni\u010deni na staroegipatske izvore, koji ih opisuju u kontekstu bitaka i sukoba.<\/p>\n<p>Harodi s mora pojavljuju se u egipatskim zapisima iz doba faraona Ramzesa II. (1279.\u20131213. pr. Hr.), Merneptaha (1213.\u20131203. pr. Hr.) i Ramzesa III. (1186.\u20131155. pr. Hr.).<br \/>\nNapadali su obalska podru\u010dja isto\u010dnog Sredozemlja, uklju\u010duju\u0107i Hetitsko carstvo, Ugarit, Kipar i Egipat, \u010desto izazivaju\u0107i razaranja i politi\u010dku nestabilnost.<\/p>\n<p>Egipatski izvori opisuju ih kao &#8220;strance s mora&#8221; ili &#8220;sjevernjake iz svih zemalja&#8221;, navode\u0107i plemena poput \u0160erden, \u0160ekelep, Luka, Tur\u0161a, Akava\u0161a, Peleset i Ekve\u0161. Njihov ta\u010dan etni\u010dki identitet nije potvr\u0111en, a teorije sugeri\u0161u porijeklo od Etru\u0161\u010dana, Trojanaca, Filistejaca, Mikenskih Grka ili Minojaca, no bez \u010dvrstih dokaza.<\/p>\n<p>Izraz &#8220;Narodi s mora&#8221; skovao je francuski egiptolog Gaston Maspero oko 1881. godine, temeljen na egipatskim izvorima koji navode da su do\u0161li &#8220;s mora&#8221; ili &#8220;s ostrva&#8221;, ali bez preciznog geografskog porijekla.<\/p>\n<p>Teorije o njihovom porijeklu uklju\u010duju podru\u010dja poput Egejskog mora, zapadne Anadolije, Sicilije, Sardinije ili Kipra. Neki nau\u010dnici povezuju pleme Peleset s Filistejcima, koji su se kasnije nastanili u Palestini.<\/p>\n<p>Arheolo\u0161ki dokazi, poput keramike i pisama iz Ugarita, ukazuju na njihovu povezanost s kolapsom gradova-dr\u017eava, ali ne potvr\u0111uju njihovu ulogu kao primarnog uzroka.<\/p>\n<p>Njihov poraz u Egiptu doveo je do pretpostavke da su se asimilirali u lokalne kulture, posebno u podru\u010dju Levanta, gdje su Filistejci (vjerovatno Peleset) osnovali gradove-dr\u017eave.<\/p>\n<p>Narodi s mora ostaju jedna od najve\u0107ih zagonetki starog vijeka zbog oskudnih izvora i nejasnog porijekla. Njihovi napadi, opisani u egipatskim natpisima, ozna\u010dili su burno razdoblje kolapsa bronzanog doba, ali su vjerovatno bili dio slo\u017eenijeg niza doga\u0111aja, uklju\u010duju\u0107i prirodne katastrofe i politi\u010dku nestabilnost. Egipatski faraoni, posebno Ramzes III., uspjeli su ih zaustaviti, ali po cijenu velikih gubitaka. Iako su plemena poput \u0160erdena i Peleseta ostavila trag u istoriji, njihov ta\u010dan identitet i sudbina i dalje su predmet nau\u010dnih rasprava. (Autor: AI)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Narodi s mora ostaju jedna od najve\u0107ih zagonetki starog vijeka zbog oskudnih izvora i nejasnog porijekla<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":431972,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-431969","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431969","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=431969"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431969\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":431974,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431969\/revisions\/431974"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/431972"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=431969"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=431969"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=431969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}