U blizini vrha podvodne planine zapadno od Srednjeatlantskog grebena, iz mra\u010dnih dubina uzdi\u017ee se o\u0161tar pejza\u017e kre\u010dnja\u010dkih kula.<\/p>\n
Strukture variraju po visini \u2013 od malih gomila veli\u010dine pe\u010durki, do monumentalnog monolita visokog 60 metara. Dobro do\u0161li u Hidrotermalno polje Izgubljenog grada (Lost City Hydrothermal Field), jedinstveno geolo\u0161ko \u010dudo koje je 2000. godine otkrila grupa nau\u010dnika na dubini ve\u0107oj od 700 metara.<\/p>\n
Izgubljeni grad predstavlja najdu\u017ee aktivno hidrotermalno okru\u017eenje poznato u svjetskim okeanima. Prema trenutnim procjenama, geolo\u0161ki procesi u ovoj oblasti traju najmanje 120.000 godina \u2013 a mo\u017eda i znatno du\u017ee.<\/p>\n
Ovaj jedinstveni sistem nastaje kada voda sa okeanskog dna prodire u Zemljin omota\u010d i tamo reaguje s ultramafi\u010dnim stenama, proizvode\u0107i gasove poput vodonika i metana. Za razliku od tzv. \u201ecrnih dimnjaka\u201c (black smokers), koji zavise od magmatske toplote, Izgubljeni grad funkcioni\u0161e putem hemijskih reakcija bez potrebe za vulkanskom aktivno\u0161\u0107u.<\/p>\n
U pukotinama i otvorima ovih hidrotermalnih dimnjaka razvijaju se mikrobiolo\u0161ke zajednice koje opstaju i bez prisustva kiseonika. Ove zajednice se hrane organskim jedinjenjima (ugljovodonicima) nastalim isklju\u010divo geokemijskim putem. Gasovi koji izbijaju iz dimnjaka mogu dosti\u0107i temperaturu do 40\u00b0C, stvaraju\u0107i uslove za \u017eivot raznih vrsta pu\u017eeva i rakova. Ve\u0107i organizmi poput kraba, \u0161kampa, morskih je\u017eeva i jegulja su rje\u0111i, ali prisutni.<\/p>\n
Uprkos ekstremnim uslovima, Izgubljeni grad je ekosistem bogat \u017eivotom, \u0161to ga \u010dini predmetom intenzivnog nau\u010dnog interesovanja. Mnogi nau\u010dnici vjeruju da ovakva okru\u017eenja mogu pru\u017eiti uvid u to kako je \u017eivot zapo\u010deo na Zemlji prije vi\u0161e milijardi godina.<\/p>\n
Tokom 2024. godine, istra\u017eiva\u010di su uspje\u0161no izvukli jezgro du\u017eine 1.268 metara iz stjenovitog dna polja Izgubljenog grada \u2013 najdu\u017ei do sada zabilje\u017een uzorak iz Zemljinog omota\u010da. Ovaj uzorak pru\u017ea jedinstvenu priliku za analizu uslova sli\u010dnih onima u ranoj istoriji planete, s potencijalom da razjasni mehanizme nastanka prvih oblika \u017eivota.<\/p>\n
Za razliku od drugih hidrotermalnih izvori\u0161ta koja zavise od sun\u010deve svjetlosti ili atmosferskog CO\u2082, u Izgubljenom gradu ugljovodonici nastaju direktno iz hemijskih reakcija stijena i vode. Budu\u0107i da su te molekule osnova za formiranje \u017eivota, pretpostavlja se da bi sli\u010dni procesi mogli postojati i na drugim nebeskim tijelima, poput Saturnovog mjeseca Enkelada ili Jupiterove Evrope \u2013 pa \u010dak i na Marsu u pro\u0161losti.<\/p>\n
Najvi\u0161a struktura u ovom hidrotermalnom polju nosi ime Posejdon i dosti\u017ee visinu ve\u0107u od 60 metara. Sjeverozapadno od nje nalazi se litica iz koje \u201ecuri\u201c fluid, formiraju\u0107i fine karbonatne izrasline u obliku ra\u0161irenih prstiju.<\/p>\n
Na\u017ealost, nau\u010dnici nisu jedini koje privla\u010di ovo geolo\u0161ko blago. Jo\u0161 2018. godine objavljeno je da je Poljska dobila dozvolu za istra\u017eivanje i eventualno rudarenje u okolini Izgubljenog grada. Iako se eksploatacija ne planira direktno unutar hidrotermalnog polja, svaki poreme\u0107aj sedimenta ili emisija \u010destica mogao bi imati negativne posljedice po osjetljivi ekosistem.<\/p>\n
Zbog toga su mnogi stru\u010dnjaci pozvali da se Izgubljeni grad stavi pod za\u0161titu UNESCO kao svjetska prirodna ba\u0161tina \u2013 prije nego \u0161to bude nepovratno uni\u0161ten.<\/p>\n
Hidrotermalno polje Izgubljenog grada predstavlja jedno od najfascinantnijih prirodnih \u010duda u svjetskim okeanima. Njegova geolo\u0161ka stabilnost, hemijska specifi\u010dnost i bogatstvo mikrobiolo\u0161kog \u017eivota pru\u017eaju dragocjene uvide u procese koji su mo\u017eda doveli do nastanka \u017eivota na Zemlji \u2013 i koji bi, potencijalno, mogli postojati i drugdje u svemiru, prenosi Nova.rs.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U blizini vrha podvodne planine zapadno od Srednjeatlantskog grebena, iz mra\u010dnih dubina uzdi\u017ee se o\u0161tar pejza\u017e kre\u010dnja\u010dkih kula.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-431811","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431811","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=431811"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431811\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":431817,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431811\/revisions\/431817"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=431811"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=431811"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=431811"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}