{"id":431717,"date":"2025-06-05T18:13:03","date_gmt":"2025-06-05T16:13:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=431717"},"modified":"2025-06-05T18:13:40","modified_gmt":"2025-06-05T16:13:40","slug":"nemojte-da-bude-nijesmo-znali-upozorenja-ek-ne-smiju-se-ignorisati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/06\/05\/nemojte-da-bude-nijesmo-znali-upozorenja-ek-ne-smiju-se-ignorisati\/","title":{"rendered":"Nemojte da bude ‘nijesmo znali’: Upozorenja EK ne smiju se ignorisati"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Milica Kova\u010devi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Najnoviji non-paper Evropske komisije o poglavljima 23 i 24 donosi signal za oprez \u2013 iako nedvosmislena politi\u010dka volja za pro\u0161irenje postoji, EU jasno stavlja do znanja da su konkretni rezultati i su\u0161tinske reforme ono \u0161to \u0107e se od sada vrednovati.<\/p>\n

Ako Crna Gora \u017eeli da do kraja 2026. godine zatvori poglavlja o vladavini prava, mora to dokazati radom i rezultatima, a ne samo planovima i izjavama. Samu tu namjeru Komisija je ocijenila kao \u201cobjektivno ambicioznu\u201d, \u0161to u diplomatskom jeziku zna\u010di – ostvariva je samo ako vlast hitno ubrza reforme i kona\u010dno poka\u017ee politi\u010dku volju.<\/p>\n

Poruke koje dolaze iz Brisela nijesu o\u0161tre u tonu, ali jesu precizne i ne ostavljaju prostor za pogre\u0161na tuma\u010denja. Komisija konstatuje da postoje ozbiljni zastoji i nazadovanja, a podsje\u0107a i da su klju\u010dne preporuke godinama na stolu, bez stvarne politi\u010dke odlu\u010dnosti da se provedu. Zato je va\u017eno da vlasti ozbiljno shvate signal iz Brisela – o\u010dekuje se napu\u0161tanje formalnih pristupa i politi\u010dkih kalkulacija koje su do sada usporavale reforme.<\/p>\n

Jedan od najkriti\u010dnijih nalaza odnosi se na viznu politiku. Umjesto da se uskladi sa viznim re\u017eimom EU, kako to zahtijeva jedno od zavr\u0161nih mjerila, Vlada je donijela odluke koje ovu politiku jo\u0161 vi\u0161e udaljavaju od evropskih standarda. Komisija otvoreno konstatuje da Crna Gora ovim odlukama nazaduje i uru\u0161ava sopstveni kredibilitet. Utisak koji ovakve odluke neminovno ostavljaju jeste da se kratkoro\u010dni finansijski interesi stavljaju iznad dugoro\u010dnih evropskih obaveza, \u0161to podriva povjerenje i otvara prostor za sumnju u iskrenost evropskog opredjeljenja vlasti.<\/p>\n

U oblasti pravosu\u0111a, i dalje ostaje nerije\u0161eno pitanje penzionisanja sudija Ustavnog suda, koje je posljedica razli\u010ditih interpretacija zakona. Iako Venecijanska komisija godinama preporu\u010duje dono\u0161enje posebnog zakona koji bi na jasan i jedinstven na\u010din regulisao radna prava sudija, uklju\u010duju\u0107i kriterijume za penzionisanje, to se jo\u0161 uvijek nije desilo. Takvo odugovla\u010denje je ne samo neprihvatljivo, ve\u0107 je ve\u0107 dovelo do ozbiljne institucionalne krize, koja je mogla biti izbjegnuta da je postojala politi\u010dka volja da se problem sistemski rije\u0161i, a ne koristi kao instrument u dnevnopoliti\u010dke svrhe. Evropska komisija sada nedvosmisleno poru\u010duje da Crna Gora ovo pitanje mora rije\u0161iti bez daljeg odlaganja.<\/p>\n

Posebno zabrinjava to \u0161to ni izborna reforma, koja je ve\u0107 deceniju identifikovana kao klju\u010dna za demokratizaciju procesa, ne pokazuje znake su\u0161tinskog napretka. Komisija konstatuje da Zakon o finansiranju politi\u010dkih subjekata i izbornih kampanja i dalje nije uskla\u0111en sa evropskim standardima, iako je Crna Gora preuzela obavezu da to u\u010dini do kraja 2024. godine. Dodatno, nedosljednosti izme\u0111u ovog zakona i Zakona o izboru odbornika i poslanika dodatno ote\u017eavaju nadzor nad tro\u0161enjem novca u kampanjama.<\/p>\n

I dalje se, me\u0111utim, vidi namjera politi\u010dkih elita da se kroz parcijalne i kozmeti\u010dke izmjene ispuni forma, dok se su\u0161tinske preporuke \u2013 poput uvo\u0111enja odvra\u0107aju\u0107ih sankcija, prevencije zloupotrebe javnih resursa i transparentnog pra\u0107enja tro\u0161kova \u2013 ignori\u0161u. Ovakav pristup, na koji CDT ve\u0107 odavno upozorava, ne mo\u017ee dovesti do stvarnog napretka. Izborna reforma, ako se zaista misli ozbiljno, mora biti sveobuhvatna, obuhvatiti povezane zakone i biti sprovedena kroz inkluzivan i stru\u010dan proces, a ne u partijskim pogodbama.<\/p>\n

U dijelu slobode medija, izvje\u0161taj Evropske komisije ukazuje na urgentnost rje\u0161avanja zastoja u imenovanju \u010dlanova Savjeta AEM i RTCG. Umjesto da se, u skladu sa novim zakonodavnim okvirom, otvori prostor za izbor nezavisnih i kompetentnih \u010dlanova, svjedo\u010dimo situaciji u kojoj parlamentarna ve\u0107ina sistematski blokira sprovo\u0111enje konkursa jer kandidati koji ispunjavaju stru\u010dne kriterijume nijesu politi\u010dki podobni. Time se obesmi\u0161ljava cijela reforma i potvr\u0111uje da je klju\u010dna namjera \u2013 depolitizacija ovih tijela \u2013 ostala samo na papiru. Ovakva praksa direktno podriva zakonodavne reforme u oblasti medija i \u0161alje jasnu poruku da institucije koje bi morale biti profesionalne i nezavisne, i dalje ostaju pod partijskom kontrolom. Evropska komisija zahtijeva da se imenovanja sprovedu bez daljeg odlaganja, i to na osnovu zasluga, a ne politi\u010dkih interesa.<\/p>\n

Ako doma\u0107e institucije nastave da odugovla\u010de, simuliraju promjene i zadovoljavaju se deklaracijama umjesto djelovanjem, Crna Gora \u0107e propustiti istorijsku \u0161ansu. Politi\u010dka volja za prijem u EU postoji, ali brzina i uspjeh procesa zavise isklju\u010divo od reformskih u\u010dinaka u Crnoj Gori. Ukoliko ne do\u0111e do konkretnih pomaka, odgovornost za propu\u0161tanje prilike ne\u0107e se mo\u0107i tra\u017eiti van zemlje.<\/p>\n

Milica Kova\u010devi\u0107 je programska direktorica CDT-a<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najnoviji non-paper Evropske komisije o poglavljima 23 i 24 donosi signal za oprez \u2013 iako nedvosmislena politi\u010dka volja za pro\u0161irenje postoji, EU jasno stavlja do znanja da su konkretni rezultati i su\u0161tinske reforme ono \u0161to \u0107e se od sada vrednovati<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":383725,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-431717","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=431717"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431717\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":431721,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431717\/revisions\/431721"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/383725"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=431717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=431717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=431717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}