{"id":431662,"date":"2025-06-04T19:01:16","date_gmt":"2025-06-04T17:01:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=431662"},"modified":"2025-06-04T19:01:52","modified_gmt":"2025-06-04T17:01:52","slug":"porast-nivoa-mora-u-boki-veca-prijetnja-ekosistemu-nego-covjeku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/06\/04\/porast-nivoa-mora-u-boki-veca-prijetnja-ekosistemu-nego-covjeku\/","title":{"rendered":"Porast nivoa mora u Boki ve\u0107a prijetnja ekosistemu nego \u010dovjeku"},"content":{"rendered":"<p>Nau\u010dne projekcije govore da \u0107e u Boki Kotorskoj porast nivoa mora do kraja ovog vijeka imati ve\u0107i uticaj na ekosistem, nego na antropogene aktivnosti u obalnim zonoma, mo\u017ee se generalno zaklju\u010diti iz do sada sprovedenih istra\u017eivanja u ovoj pilot zoni Interreg Euro-MED projekta MedSeaRise.<\/p>\n<p>MedSeaRise projekat realizuje \u0161est partnera iz \u0161est dr\u017eava Mediterana, me\u0111u kojima u Institut za biologiju mora UCG u Kotoru, koji je za potrebe matemati\u010dkog modeliranja mogu\u0107ih scenarija porasta mora na osnovu dostupnih hidrometeorolo\u0161kih podataka anga\u017eovao eksternog eksperta, dr Tarzana Legovi\u0107a sa Internacionalnog univerziteta Libertas iz Zagreba.<\/p>\n<p>Dr Legovi\u0107 vr\u0161i analize za tri karakteristi\u010dne lokacije u Boki Kotorskoj- grad Kotor, Risan i Specijalni rezervat prirode Tivatska solila. Kotor i Risan prepoznati su kao pilot podru\u010dja za analizu uticaja porasta nivoa mora na antropogene aktivnosti, infrastrukturu i kulturnu ba\u0161tinu, dok su Solila zna\u010dajna s aspekta analiza uticaja na ekosistem.<\/p>\n<p>Svrha projekta MedSeaRise je procjena rizika za niz odabranih podru\u010dja \u0161irom Mediterana, iz \u010dega treba da proistekne zajedni\u010dka metodologija i adekvatna priprema kako bi se u mogu\u0107oj mjeri prevenirale \u0161tetne posljedice po morski ekosistem i \u017eivot u obalnim zonama.<\/p>\n<p>Za Boku Kotorsku izra\u0111ena su tri scenarija na osnovu matemati\u010dkih modela i dostupnih meteorolo\u0161kih podataka. Po prvom scenarijumu, nivo mora \u0107e do 2100.godine porasti za 7,5 cm, po drugom za 17,5 cm, dok nadrasti\u010dniji scenarijum predvi\u0111a porast od \u010dak 37,5 cm. Dr Legovi\u0107 obja\u0161njava kako su nau\u010dnici do\u0161li do ovih projekcija.<\/p>\n<p>\u201cMi smo do ovih scenarijuma do\u0161li analiziraju\u0107i mareografske podatke za isto\u010dnu obalu Jadrana. Porast nivoa mora na svjetskom nivou je jedno pitanje, porast u Bokokotorskom zalivu je druga\u010diji. Kako je to mogu\u0107e kad su mora povezana?! Razlog tome je \u0161to se Boka izdi\u017ee iz mora, \u0161to porast razine mora \u010dini manjim nego, na primjer, u Njujorku. I kad je samo Sredozemlje u pitanju, imamo bitne razlike. Neke lokacije se izdi\u017eu iz mora, dok druge polako tonu, pa \u0107e tu porast nivoa mora biti ve\u0107i. Kad je rije\u010d konkretno o Boki, ovdje se kopno izdi\u017ee iz mora, otprilike 1 mm godi\u0161nje. \u00a0Ne kontinuirano, ve\u0107 u zamasima od desetak godina, izdi\u017ee se, pa stane, i sve tako. Prvi scenarijum o porastu nivoa mora za 7,5 cm temelji se na mareografskim opa\u017eanjima i pretpostavci da \u0107e porast nivoa mora i\u0107i istom brzinom kao do sada. Me\u0111utim, analizom podataka smo zapazili da je u posljednjih 30 godina porast nivoa mora ve\u0107i nego u ranijem razdoblju, pa ako radimo projekcije na osnovu tog perioda, dolazimo do toga da \u0107e se more tom dinamikom do 2100.godine izdi\u0107i 17,5 cm. Najdrasti\u010dniji scenario po kojem \u0107e nivo mora u Boki<\/p>\n<p>porasti za 37,5 cm bio bi proizvod onoga \u0161to u nauci zovemo nelinearni procesi otapanja leda na Antarktici. Temperatura mora se pove\u0107ala za 2 stepena Celzijusa, \u0161to \u0107e usloviti br\u017ee otapanje ledenjaka nego do sada. Ako temperatura mora nastavi rasti, do kraja vijeka mo\u017eemo uslijed otapanja ledenjaka imati porast nivoa mora i do 60 cm na svjetskom nivou. Ali to ne mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u predvidjeti,\u201d obja\u0161njava metodologiju izrade scenarija dr Tarzan Legovi\u0107.<\/p>\n<p>Po njegovim rije\u010dima, najvjerovatniji scenarijum je da \u0107e nivo mora u Boki do 2100.porasti za 17,5 cm, \u0161anse su po procjenama nau\u010dnika \u010dak 50 posto. Vjerovatnost ostala dva scenarijuma je 25 posto.<\/p>\n<p>Svaki od predvi\u0111enih scenarijuma \u0107e bez sumnje imati uticaj na ekosistem i obale Boke Kotorske, ali u slu\u010daju porasta nivoa mora za 7,5 ili 17,5 cm, po rije\u010dima dr Legovi\u0107a, to ne\u0107e zna\u010dajno ugroziti antropogene aktivnosti i infrastrukturu na obali. Bi\u0107e potrebna izrada za\u0161titnih zidova uz saobra\u0107ajnicu uz more na djelovima gdje ne postoji, izgubi\u0107e se dio pla\u017enih povr\u0161ina, dio pristani\u0161ta i privezi\u0161ta \u0107e se na\u0107i pod morem, ali uticaj ne\u0107e biti drasti\u010dan, ka\u017ee Legovi\u0107. Najdramati\u010dniji scenarijum svakako bi zna\u010dajnije uticao i tra\u017eio opse\u017enije prilagodbe, ali za sada o tome nema smisla govoriti.<\/p>\n<p>Kada su u pitanju Solila, za koja \u0107e analize biti zavr\u0161ene do kraja ljeta, uticaj svakog od predvi\u0111enih scenarijuma imao bi mnogo ve\u0107e posljedice. I porast od 7,5 cm neke \u0107e zone rezervata dovesti ispod nivoa mora. U slu\u010daju drasti\u010dnijih scenarijuma, ta \u0107e povr\u0161ina biti mnogo ve\u0107a.<\/p>\n<p>U svakom slu\u010daju, ka\u017ee dr Legovi\u0107, more raste polako. Potrebno je redovno pratiti promjene kako bi se s ve\u0107om precizno\u0161\u0107u moglo znati u kojem smjeru idemo te koja je prilago\u0111avanja potrebno izvr\u0161iti kako bismo smanjili rizik od \u0161tetnih posljedica.<\/p>\n<p>Vjerovatnost da \u0107e do 2100.godine do\u0107i do topljenja gle\u010dera u obimu koji \u0107e ugroziti \u017eivot na obalama Mediterana nije velika, ali je bitno da nau\u010dnici sagledavaju sve opcije. Procjena rizika koji proizilaze iz varijacija nivoa mora zahtijeva kvantifikaciju svih elemenata koji nivo mora \u010dine opasnim, a kako bismo se efikasno prilagodili buduc\u0301im uslovima, potrebno je pouzdano znanje o scenarijima kretanja nivoa mora.<\/p>\n<p>Boka Kotorska je samo jedna od pilot zona istra\u017eivanja, i nau\u010dnici iz Gr\u010dke, Italije, \u0160panije, Francuske i Malte uporedo sprovode analize, te zajedni\u010dki rade na identifikovanju skupa najboljih praksi za kori\u0161tenje dostupnih scenarija budu\u0107ih klimatskih promjena u razvoju metodologije procjene rizika i preventivnih mjera s ciljem za\u0161tite biodiverziteta i antropogenih aktivnosti u obalnim zonama.<\/p>\n<p>Institut za biologiju mora UCG Kotor<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dne projekcije govore da \u0107e u Boki Kotorskoj porast nivoa mora do kraja ovog vijeka imati ve\u0107i uticaj na ekosistem, nego na antropogene aktivnosti u obalnim zonoma, mo\u017ee se generalno zaklju\u010diti iz do sada sprovedenih istra\u017eivanja u ovoj pilot zoni Interreg Euro-MED projekta MedSeaRise.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":303786,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-431662","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431662","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=431662"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431662\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":431665,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431662\/revisions\/431665"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/303786"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=431662"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=431662"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=431662"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}