{"id":431422,"date":"2025-06-02T06:40:40","date_gmt":"2025-06-02T04:40:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=431422"},"modified":"2025-06-02T06:40:40","modified_gmt":"2025-06-02T04:40:40","slug":"fundamentalizam-nadohvat-ruke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/06\/02\/fundamentalizam-nadohvat-ruke\/","title":{"rendered":"Fundamentalizam nadohvat ruke"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Gordan Duha\u010dek<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Da Bog doista djeluje na misteriozne na\u010dine savr\u0161eno ilustrira sudbina romana Da Vincijev kod ameri\u010dkog autora Dana Browna. Rije\u010d je o \u0161und literaturi koja je po objavi 2003. godine postala svjetski besteler koji je u sljede\u0107ih 5 godina prodan u vi\u0161e od 80 milijuna primjeraka diljem svijeta, polu\u010div\u0161i i komercijalno vrlo uspje\u0161nu holivudsku adaptaciju. No, najva\u017enije je postignu\u0107e tog romana nedvojbeno u tome \u0161to je zauvijek nepovratno okaljao reputaciju katoli\u010dke prelature Opus Dei, koju je Brown u svojoj fikcijskoj pri\u010di predstavio kroz lik albino katoli\u010dkog monaha i ubojice koji se svako malo bi\u010duje kako bi okajao grijehe.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i Da Vincijevom kodu Opus Dei je postao sinonim za vjerski fanatizam, bolesnu ambiciju, opsjednutost financijskom i politi\u010dkom mo\u0107i, tajnovitost i raznolike ne\u010dasne radnje, pa bi se iz katoli\u010dke perspektive moglo re\u0107i da je kroz Browna djelovao ni manje ni vi\u0161e nego sam Duh Sveti.<\/p>\n

Naime, mnogo toga \u0161to je Brown u svom romanu izma\u0161tao u vezi Opusa Dei u me\u0111uvremenu se pokazalo to\u010dnim, \u0161to potvr\u0111uje i u jesen pro\u0161le godine objavljena publicisti\u010dka knjiga Opus: The Cult of Dark Money, Human Trafficking, and Right-Wing Conspiracy Inside the Catholic Church istra\u017eiva\u010dkog novinara Garetha Gorea u izdanju ku\u0107e Simon & Schuster. S Goreom smo, za razliku od Dana Browna, na terenu provjerenih \u010dinjenica, a one otkrivaju kako se svatko tko ne \u017eeli \u017eivjeti u klerofa\u0161isti\u010dkoj diktaturi u stilu Francove \u0160panjolske treba ozbiljno zabrinuti u vezi utjecaja i ambicija ove katoli\u010dke prelature.<\/p>\n

Gareth Gore se za Opus Dei isprva zainteresirao pi\u0161u\u0107i o iznena\u0111uju\u0107em kolapsu mo\u0107ne \u0161panjolske banke Banco Popular 2017. godine, saznav\u0161i da je njezin dugogodi\u0161nji \u010delnik Luis Valls-Taberner bio istaknuti \u010dlan ove prelature, dok je banka desetlje\u0107ima neformalno funkcionirala kao bankomat Opus Deija, zbog \u010dega je na kraju i propala. Kao iskusan financijski novinar, Gore laicima za tu tematiku jasno obrazla\u017ee sve na\u010dine na koje je Opus Dei kroz tajni sindikat unutar organizacijske strukture banke sisao sredstva iz Banco Popular za svoje projekte, ali to je samo po\u010detak pri\u010de o paleti mra\u010dnih radnji koje opisuje Opus.<\/p>\n

\u010clanovi i \u010dlanice Opusa Dei su nominalno pozvani na duhovnost utemeljenu u posve\u0107uju\u0107oj vrijednosti obi\u010dnog rada, te se dijele na supernumerarije, numerarije i pridru\u017eene prelaturi. Supernumerariji su uglavnom mu\u0161karci i \u017eene u braku, formalno jako upu\u0107eni na svoj obiteljski \u017eivot, a pridru\u017eeni i numerariji pak \u017eive u celibatu, s time da numerariji ve\u0107inom stanuju u centrima Opusa Dei, zadu\u017eeni za du\u0161ebri\u017eni\u0161tvo ostalih vjernika. Iza toga se zapravo krije ultrakonzervativna ideologija usmjerena protiv sekularizma i bilo kakvih progresivnih ideja, te vjerski fanatizam koji je odbojan i brojnim obi\u010dnim katolicima.<\/p>\n

Sve to je pak proizvod ideja osniva\u010da ove katoli\u010dke organizacije, \u0161panjolskog katoli\u010dkog sve\u0107enika Josemar\u00ede Escrive (1902. \u2013 1975.), u me\u0111uvremenu progla\u0161enog i svecem, a pored kojeg se zasad tek bla\u017eeni Alojzije Stepinac sa svojom beskrajnom ljubavlju prema genocidnoj NDH \u010dini ipak kao manje monstruozna pojava. Stepinac je bio provincijski um s provincijskim namjerama usmjerenim prvenstveno na jednu naciju, dok je Escriv\u00e1 bio zainteresiran za svjetsku dominaciju.<\/p>\n

Prema mitologiji osnutka Opusa Dei, Escrivi se 1928. direktno obratio Bog s misijom posve\u0107ivanja katolika u njihovim svakodnevnim poslovima u sekularnom dru\u0161tvu. U teoriji to i ne zvu\u010di tako lo\u0161e, no praksa se kroz skoro pa stolje\u0107e postojanja Opusa Dei pokazala prili\u010dno zastra\u0161uju\u0107om. Prvo \u0161to upada u o\u010di u vezi Escrivine neupitne i fanati\u010dne pobo\u017enosti je njegova opsesija s mortifikacijom mesa ili, jednostavnije re\u010deno, bi\u010devanjem. Prema javno dostupnim podacima, koje navodi i Gore u svojoj knjizi, Escriv\u00e1 se sam toliko bi\u010devao da bi mu pozavidio i Marquis De Sade.<\/p>\n

Daleko manje iznena\u0111enje je Escrivina mr\u017enja prema \u0161panjolskoj republici i podr\u0161ka Francu, \u010diji je re\u017eim bio me\u0111u prvim mecenama Opusa Dei, omogu\u0107iv\u0161i im rast iz po\u010detne opskurnosti. Novac je za Escrivu uvijek bio klju\u010dan i po\u017eeljan u \u0161to ve\u0107im koli\u010dinama, te je svoje sljedbenike sustavno tjerao da mu priskrbe \u0161to ve\u0107a financijska sredstva, ne nu\u017eno na na\u010dine koji su bili legalni ili iole po\u0161teni.<\/p>\n

Prema \u017eenama je znao biti naro\u010dito okrutan, promatraju\u0107i ih prvenstveno kao slu\u0161kinje, dok je mnogo vi\u0161e simpatije imao za Adolfa Hitlera, tvrde\u0107i da ga se difamira tvrdnjom da je ubio \u0161est milijuna \u017didova. Prema Escrivi, bilo je to \u201csamo\u201d \u010detiri milijuna. Mo\u0107nicima je pristupao snishodljivo, glume\u0107i skromnost i produhovljenost, dok je pot\u010dinjene \u010desto nemilosrdno gazio, poni\u017eavao i iskori\u0161tavao. Tokom godina je oko sebe izgradio kult li\u010dnosti staljinisti\u010dkog stila.<\/p>\n

Opus skrupulozno opisuje \u0161irenje Opusa Dei izvan granica \u0160panjolske, ali i unutar struktura Katoli\u010dke crkve, unato\u010d dokazima kako su redovito kr\u0161ili kanonsko pravo, funkcioniraju\u0107i kao svojevrsna sekta. Na potpuni su uzlet ipak morali \u010dekati do 1978. godine kada je za papu izabran Ivan Pavao II. \u2013 s obzirom da su njegovi prethodnici prema Escrivinoj dru\u017ebi ipak imali zadr\u0161ku. Nisu im skloni bili ni isusovci, ali su im zato sva vrata unutar Katoli\u010dke crkve bila otvorena tijekom dugotrajnog pontifikata Ivana Pavla II., koji je u Opusu Dei vidio ideolo\u0161ki srodne (ultra)konzervativce. Primjerice, jedan od najbli\u017eih suradnika Hrvatima najdra\u017eeg pape bio je Joaquin Navarro-Valls, \u010dlan Opusa Dei i voditelj Ureda za tisak Svete stolice od 1984. do 2006.<\/p>\n

Kip Josemar\u00ede Escrive na bazilici sv. Petra u Vatikanu. FOTO: Wikimedia Commons
\nGore na 448 stranica Opusa \u2013 od kojih je 100 posve\u0107eno fusnotama, \u0161to svjedo\u010di o akribi\u010dnosti autorovog pristupa \u2013 vje\u0161to razotkriva brojne opa\u010dine ove prelature, koja je posebno alergi\u010dna na osmu Bo\u017eju zapovijed (\u201cNe reci la\u017ena svjedo\u010danstva!\u201d). Moram priznati da sam \u010dak i ja, koji o\u010dito nemam puno ljubavi za organiziranu religiju, ostao osupnut koli\u010dinom la\u017ei koje je Opus Dei izrekao kroz desetlje\u0107a svojeg postojanja. Dapa\u010de, beskrupulozno laganje ljudima u o\u010di jedna je od standardnih metoda njihova djelovanja. Kako to izgleda u praksi i kakve posljedice proizvodi pokazuje i trenutni sudski proces u Argentini, u kojem 43 biv\u0161e \u010dlanice tu\u017ee Opus Dei zbog toga \u0161to su ih, kao djevoj\u010dice iz siroma\u0161nih obitelji, la\u017eima o prilikama za obrazovanje namamili i pretvorili u roblje, da bi ih onda godinama brutalno eksploatirali i zlostavljali.<\/p>\n

Opus tako predstavlja katalog raznolikih zlo\u010dina \u2013 od seksualnog zlostavljanja i njegova svjesnog zata\u0161kavanja preko psiholo\u0161kog i ekonomskog terora koji je neke \u010dlanove_ice odveo i u suicid pa do raznolikih financijskih malverzacija \u2013 zbog \u010dega ovu knjigu, iako je prohodno napisana i vrlo zanimljiva, postaje sve te\u017ee \u010ditati kako stranice odmi\u010du. Zadnji put kad sam imao takav osje\u0107aj mu\u010dnine je bilo dok sam \u010ditao Army of Evil: A History of SS Adriana Wealea, jer u jednom trenutku postaje nemogu\u0107e ne zapitati se povi\u0161enim tonom \u201cKoji je k tim ljudima?!\u201d<\/p>\n

Tu se krije i jedina velika mana Goreove knjige, jer on kao financijski novinar ne uspijeva objasniti \u0161to to psiholo\u0161ki privla\u010di ljude Opusu Dei i za\u0161to bi itko htio biti \u010dlan organizacije s takvom povije\u0161\u0107u. U tom smislu, Gore je ipak trebao i\u0107i dublje, no kao ekspoze, Opus je doista vrhunsko publicisti\u010dko \u0161tivo, o \u010demu svjedo\u010de i pohvalne kritike u medijima poput The Washington Posta i Financial Timesa.<\/p>\n

Opus Dei se s time o\u010dekivano ne sla\u017ee, pa su po\u010detkom ove godine proizveli demantij na \u010dak 106 stranica, u kojem Gorea optu\u017euju da ih je prevario, ali zapravo malo toga uvjerljivo dematiraju. Nije im po volji bio ni dokumentarni film Deutsche Wellea Faith, power, manipulation \u2013 The secrets of the Opus Dei sect iz 2022. godine, koji su kritizirali jer su prikazani kao \u201ckontroverzna i tajnovita organizacija\u201d, iako su izvan svake sumnje \u2013 kontroverzna i tajnovita organizacija. Jednostavno je: ako te npr. 43 biv\u0161e \u010dlanice tu\u017ee na sudu tvrde\u0107i da si ih pretvorio u roblje, onda si, najbla\u017ee re\u010deno, kontroverzan, a po svim dokazima koje Gore donosi to\u010dnije je re\u0107i da se radi o kriminalnoj organizaciji. Ako tvoji aktivni \u010dlanovi prete\u017eito nisu spremni javno deklarirati svoje \u010dlanstvo, onda si tajnovit.<\/p>\n

Demonstracije protiv Francovog fa\u0161izma i Opusa Dei u \u0160panjolskoj (Finska, 1970). FOTO: Simo Rista \/ Wikimedia Commons
\nOpus Dei danas djeluje u vi\u0161e od 70 dr\u017eava svijeta, me\u0111u kojima je i Hrvatska. Najpoznatiji njihov \u010dlan u na\u0161oj dr\u017eavi je trenutni eurozastupnik Stjepo Bartulica, koji je prethodno bio i savjetnik biv\u0161eg predsjednika Ive Josipovi\u0107a i biv\u0161eg predsjednika Vlade Tihomira Ore\u0161kovi\u0107a. Kao njihov \u010dlan se deklarirao i fizi\u010dar s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 Vuko Brigljevi\u0107, koji \u017eivi u celibatu, dok je liderica udruge U ime obitelji \u017deljka Marki\u0107 svojedobno na direktno pitanje Aleksandra Stankovi\u0107a o svom \u010dlanstvu u Opusu Dei odbila odgovoriti. Ako nije \u010dlanica, za\u0161to jednostavno nije rekla ne?<\/p>\n

Znakovito je da Goreova knjiga u ne\u0161to vi\u0161e od \u0161est mjeseci otkako je objavljena na engleskom govornom podru\u010dju nije izazvala interes hrvatskih mainstream medija, s obzirom na njihovu prepisiva\u010dku strast u odnosu na zapadne medije. Opus je dobio dosta prostora (i pohvala) ba\u0161 u onim stranim medijima iz kojih na\u0161i redovito i op\u0161irno prepisuju, pa se moram zapitati je li ignoriranje Goreove knjige posljedica potpune kadrovske devastacije doma\u0107ih medija i njihove grozne ure\u0111iva\u010dke politike ili je utjecaj Opusa Dei u hrvatskom dru\u0161tvu i politici postao jo\u0161 jedna tabu tema.<\/p>\n

Bartulica je \u010dest gost hrvatskih medija, ali ga o Opusu Dei nikad nitko ni\u0161ta ne pita. Bi li isti tretman imao i neki hrvatski visokopozicionirani politi\u010dar koji bi bio, recimo, \u010dlan Muslimanskog bratstva, \u010diji je politi\u010dki cilj uspostava islamske dr\u017eave sa sloganom \u201cKuran je na\u0161 ustav\u201d? Opus Dei ima sli\u010dan cilj, razlika je samo \u0161to \u017eeli uspostaviti katoli\u010dku teokraciju.<\/p>\n

Goreova knjiga zavr\u0161ava detaljnim opisom kako je Opus Dei bio klju\u010dan igra\u010d u ultrakonzervativnoj koaliciji koja je preko ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trumpa preuzela kontrolu nad tamo\u0161njim Vrhovnim sudom, rezultirav\u0161i, izme\u0111u ostaloga, ukidanjem ustavnog prava na prekid trudno\u0107e.<\/p>\n

Ba\u0161 se ovih dana diljem Hrvatske organiziraju javne manifestacije \u010diji je glavni politi\u010dki cilj isto. Lako s njima, jer tzv. hoda\u010di za \u017eivot ne skrivaju \u0161to su im namjere i kako se za njih bore, dok Opus Dei preferira djelovanje u sjeni i pozadinsko povla\u010denje konaca regrutiranjem \u010dlanova za zauzimanje pozicija u politi\u010dkoj, intelektualnoj i poslovnoj eliti.<\/p>\n

Zato im je Hrvatska sa svojom sklono\u0161\u0107u pre\u0161u\u0107ivanju i nezamjeranju savr\u0161ena meta, a profesionalna i moralna propast vode\u0107ih hrvatskih medija kec na desetku, jer nesmetano mogu \u0161iriti svoje pipke. Novinarski ekvivalent Garetha Gorea u Hrvatskoj o\u010dito nemamo niti je u trenutnoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalaze hrvatski novinari uop\u0107e i mogu\u0107, tako da nam kao kakva-takva zadnja linija obrane ostaje reputacijska \u0161teta koju je ovoj sekti nehotice napravio Dan Brown. Opus Dei najvi\u0161e voli kad ih nitko ni\u0161ta ne pita, kamoli propituje, a u dana\u0161njem hrvatskom dru\u0161tvu mogu ra\u010dunati ba\u0161 na to.<\/p>\n

Fundamentalizam nadohvat ruke<\/a><\/p><\/blockquote>\n