Astronomi su otkrili \u010dudno novo nebesko tijelo u galaksiji Mlije\u010dni put u kojoj je i Zemlja.<\/p>\n
Me\u0111unarodni tim je u srijedu izvijestio da to tijelo – mo\u017eda zvijezda, par zvijezda ili ne\u0161to sasvim drugo, a dosad nepoznato, emituje rendgenske zrake gotovo istovremeno kada ispu\u0161ta radio-talase.<\/p>\n
To se ponavlja svaka 44 minuta, u vrijeme ekstremne aktivnosti.<\/p>\n
“Udaljeno od Zemlje 15.000 svjetlosnih godina (jedna svjetlosna godina je 9.000 milijardi kilometara) u oblasti Mlije\u010dnog puta prepunoj zvijezda, gasova i pra\u0161ine, to tijelo bi mogla da bude visoko magnetizovana mrtva zvijezda, poput neutronske ili ‘bijelog patuljka'”, rekao je Ziteng Endi Vang iz Univerziteta Kurtin u Australiji, prenosi Beta.<\/p>\n
Ili bi to moglo biti “ne\u0161to egzoti\u010dno” i nepoznato, rekao je Vang, vodec\u0301i autor studije o tome, objavljene u \u010dasopisu Nature.<\/p>\n
NASA-ina rendgenska opservatorija Chandra je slu\u010dajno primijetila emisije rendgenskih zraka pro\u0161le godine dok se fokusirala na ostatke jedne supernove ili zvijezde koja je eksplodirala.<\/p>\n
S obzirom na veliku udaljenost, astronomi ne mogu da ka\u017eu da li je \u010dudno tijelo povezano sa ostatkom supernove ili ne.<\/p>\n
Hiperaktivna faza tog tijela \u010dija je oznaka “ASKAP J1832\u2212091” izgleda da traje oko mjesec dana. Van tog perioda, to tijelo ne emituje primjetne rendgenske zrake.<\/p>\n
Dvije su moguc\u0301nosti, rekao je Vang: “Ili otkrivamo do sada nepoznato tijelo, ili vidimo poznatu vrstu tijela koje emituje radio i rendgenske talase na na\u010din koji ranije nismo primijetili”.<\/p>\n
Lansirana 1999. godine, opservatorija Chandra kru\u017ei desetinama hiljada kilometara iznad Zemlje, posmatrajuc\u0301i neke od najtoplijih, visokoenergetskih objekata u svemiru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Astronomi su otkrili \u010dudno novo nebesko tijelo u galaksiji Mlije\u010dni put u kojoj je i Zemlja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":431309,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-431306","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431306","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=431306"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431306\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":431310,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431306\/revisions\/431310"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/431309"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=431306"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=431306"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=431306"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}