{"id":431029,"date":"2025-05-29T07:26:01","date_gmt":"2025-05-29T05:26:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=431029"},"modified":"2025-05-29T07:26:01","modified_gmt":"2025-05-29T05:26:01","slug":"2025-je-godina-ali-afrikanci-su-jos-uvijek-u-lancima-zasto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/05\/29\/2025-je-godina-ali-afrikanci-su-jos-uvijek-u-lancima-zasto\/","title":{"rendered":"2025. je godina, ali Afrikanci su jo\u0161 uvijek u lancima. Za\u0161to?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Moussa Ibrahim<\/strong><\/p>\n

Posljednjih nekoliko dana ponudilo je brutalan prikaz nerije\u0161ene krize u Africi. U Burkini Faso, militanti iz Jama'at Nusrat ul-Islam wa al-Muslimin (JNIM), povezani s Al-Qaedom, zauzeli su vojnu bazu Diapaga na istoku, zauzev\u0161i ve\u0107i dio grada i razotkrivaju\u0107i nesigurno sigurnosno stanje u Sahelu. U me\u0111uvremenu, u Demokratskoj Republici Kongo, pobunjeni\u010dka oru\u017eana skupina M23, koja se bori protiv vlade od po\u010detka godine, poja\u010dava svoj utjecaj na Gomu, \u0161to dovodi do ranjivih politi\u010dkih uvjeta u kojima se ukradeni minerali usmjeravaju na strana tr\u017ei\u0161ta. Na diplomatskoj sceni, ju\u017enoafri\u010dki predsjednik Cyril Ramaphosa tretiran je s nepo\u0161tovanjem u SAD-u kada ga je predsjednik Donald Trump iz zasjede izazvao grubom, rasisti\u010dkom prezentacijom o takozvanom “bijelom genocidu”, koriste\u0107i snimke la\u017eno pripisane Ju\u017enoj Africi. Kenija sada strahuje od ekonomskog kaosa dok SAD prijeti opozivom trgovinskog sporazuma Zakona o afri\u010dkom rastu i prilikama (AGOA), podsjetnik da su mnoga afri\u010dka gospodarstva jo\u0161 uvijek na milost i nemilost vanjskih sila.<\/p>\n

Ovo je svakodnevna stvarnost kontinenta. Iza naslova kriju se obrasci sistemskog nasilja, iznu\u0111ivanja i manipulacije. Bilo da se radi o Boko Haramu u Nigeriji, Al-Shabaabu u Somaliji ili stranim za\u0161titarskim tvrtkama u Mozambiku, poruka je ista: neprijatelji Afrike naoru\u017eani su ne samo mecima ve\u0107 i ugovorima, medijskim narativima i ekonomskim zamkama. ‘Postkolonijalni’ trenutak je odavno istekao – ono \u0161to preostaje je upravljana kriza, koju nadzire MMF, militarizira AFRICOM i dezinficira \u0161utnja Afri\u010dke unije.<\/p>\n

Ipak, usred svega toga, re\u010deno nam je da slavimo. 25. svibnja je Dan Afrike – godi\u0161njica osnivanja Organizacije afri\u010dkog jedinstva (OAU) 1963. godine. Svake godine podi\u017eu se zastave, odr\u017eavaju se govori, a afri\u010dki vo\u0111e pjevaju pjesme jedinstva. Ali postavimo si neugodno pitanje: \u0160to to\u010dno slavimo?<\/p>\n

Kada su se Kwame Nkrumah, Gamal Abdel Nasser, Julius Nyerere, Ahmed Sekou Toure i Haile Selassie okupili kako bi osnovali Organizaciju afri\u010dke armije (OAU), njihov cilj nije bio izgradnja birokracije. Cilj je bio osloboditi kontinent – vojno, ekonomski, kulturno i ideolo\u0161ki. Zami\u0161ljali su jedinstvenu vojsku, zajedni\u010dku valutu, jedinstvenu vanjsku politiku i prekid ovisnosti o Zapadu.<\/p>\n

Nkrumah je slavno rekao: “Afrika se mora ujediniti ili propasti.” Danas vidimo vi\u0161e propadanja nego jedinstva. \u0160ezdeset i dvije godine kasnije, Dan Afrike sveden je na simboli\u010dni spektakl – zastave bez sile, bubnjevi bez smjera. Gledamo parade dok se na\u0161a zemlja prodaje na dra\u017ebi. Slu\u0161amo panafri\u010dke slogane dok na\u0161e sredi\u0161nje banke odgovaraju Parizu. Obilje\u017eavamo neovisnost dok 14 afri\u010dkih zemalja jo\u0161 uvijek koristi valutu koju je stvorio njihov biv\u0161i kolonizator – CFA franak, alat ekonomske kontrole \u010dije samo ime zna\u010di “Financijska suradnja u Africi” – ali suradnja za koga?<\/p>\n

Preko 25 afri\u010dkih zemalja nalazi se u neizvr\u0161enju obveza ili blizu toga. Kontinent zajedno duguje preko 650 milijardi dolara vanjskim vjerovnicima. Nigerija tro\u0161i zna\u010dajne svote svojih prihoda na servisiranje duga. Gana, neko\u0107 nazivana zvijezdom u usponu, vratila se pred MMF po 17. put. U Zambiji su otplate duga ugu\u0161ile ulaganja u bolnice i obrazovanje. Ovo nije lo\u0161e upravljanje – to je namje\u0161tena podlo\u017enost. Takozvani razvojni partneri zara\u0111uju milijarde dok se cijele generacije \u017ertvuju bogovima fiskalne discipline.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, materijalno bogatstvo Afrike i dalje se \u0161iri. DR Kongo opskrbljuje vi\u0161e od 70% svjetskog kobalta, no preko 70% stanovni\u0161tva \u017eivi u siroma\u0161tvu. Na\u0161 uran napaja europske gradove, dok nigerska sela ostaju u mraku. Afri\u010dka poljoprivreda – unato\u010d tome \u0161to kontrolira 60% neobra\u0111enog obradivog zemlji\u0161ta u svijetu – uni\u0161tena je stranim subvencijama i ovisno\u0161\u0107u o pomo\u0107i.<\/p>\n

Svake godine uvozimo hranu u vrijednosti od 40 milijardi dolara, dok na\u0161e poljoprivrednike kriminalizira ili raseljavaju strani agrobiznisi. Nije pretjerano re\u0107i: Afrika gladuje namjerno.<\/p>\n

Ali iskori\u0161tavanje danas nije samo ekonomsko – ono je i digitalno. Strane tvrtke dominiraju na\u0161om telekomunikacijskom infrastrukturom, pohranom u oblaku i digitalnim platformama. Na\u0161i se podaci pohranjuju u inozemstvu, na na\u0161e izbore utje\u010de strani kod, na\u0161a se djeca hrane algoritamskim kolonijalizmom na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Alati umjetne inteligencije obu\u010deni su na afri\u010dkim glasovima, ali njima upravlja Silicijska dolina. Borba za Afriku 2.0 je ovdje – i doga\u0111a se na ekranima.<\/p>\n

\u010cak se i na\u0161a kultura iznova kolonizira. Na\u0161e pri\u010de financiraju zapadne nevladine organizacije. Na\u0161i umjetnici su nagra\u0111eni za ponavljanje narativa o traumi, a ne za prkos. Od umjetni\u010dkih galerija do filmskih festivala, afri\u010dki kreativci \u010desto su prisiljeni prilagoditi se o\u010dekivanjima donatora. Pravo revolucionarno izra\u017eavanje je li\u0161eno financiranja, cenzurirano ili utopljeno u oceanu besmislenih kampanja za ‘raznolikost’. Kulturni suverenitet zahtijeva vi\u0161e od vidljivosti – zahtijeva vlasni\u0161tvo.<\/p>\n

Ono \u0161to ovu tragediju \u010dini gorom jest to \u0161to su mnogi na\u0161i vo\u0111e suu\u010desnici. Elite koje imaju koristi od stranih ugovora, uvozne robe i pomo\u0107i MMF-a – predstavljaju se kao nacionalisti dok istovremeno omogu\u0107uju neokolonijalizam.<\/p>\n

Ali Afrika ne \u0161uti. U Maliju, Burkini Faso i Nigeru, nove vlade izazivaju stari poredak. Protjerale su francuske trupe, probile se iz CFA zone i grade regionalni savez utemeljen na suverenitetu. Zapadni mediji ih nazivaju huntama. Ali za milijune Afrikanaca, oni su nova nada. Ove vlade nisu savr\u0161ene – ali se suo\u010davaju s imperijalizmom tamo gdje je Afri\u010dka unija kapitulirala. Njihov stav odra\u017eava stav Sankare, Nkrumaha i Gadafija.<\/p>\n

Kao Gadafijev posljednji glasnogovornik, vidio sam kako izgleda prava afri\u010dka neovisnost. Besplatno obrazovanje, univerzalna zdravstvena skrb, stanovanje bez kamata i bez uplitanja MMF-a. Gadafijev san o afri\u010dkoj valuti potkrijepljenoj zlatom i kontinentalnim obrambenim snagama u\u017easavao je Zapad – ne zato \u0161to je bio lud, ve\u0107 zato \u0161to je bio ostvariv. Zato je Libija uni\u0161tena. Pouka je jednostavna: Kada izazovete carstvo, ono uzvra\u0107a udarac.<\/p>\n

Ali ne smijemo se povu\u0107i. Afrika mora stvoriti nove saveze – ne s gospodarima, ve\u0107 s partnerima. Suradnja s Kinom, Rusijom, Indijom i Brazilom mora se temeljiti na me\u0111usobnom po\u0161tovanju i zajedni\u010dkom interesu – a ne na ovisnosti. Moramo zahtijevati transfer tehnologije, zajedni\u010dko vlasni\u0161tvo nad infrastrukturom i pravo na kontrolu na\u0161ih prirodnih resursa. BRICS mo\u017ee biti platforma oslobo\u0111enja – ali samo ako Afrika u\u0111e kao ujedinjeni blok koji po\u0161tuje sebe.<\/p>\n

Jednako je va\u017ena revolucija uma. Na\u0161i obrazovni sustavi jo\u0161 uvijek veli\u010daju kolonizatore i marginaliziraju autohtono znanje. Na\u0161a sveu\u010dili\u0161ta jure za zapadnim rangiranjem dok zanemaruju razvoj zajednice. Potreban nam je novi kurikulum – onaj usmjeren na afri\u010dke jezike, filozofije, povijest i politi\u010dku ekonomiju. Moramo graditi \u0161kole koje stvaraju mislioce, graditelje i osloboditelje – a ne birokrate.<\/p>\n

Afri\u010dka dijaspora je jo\u0161 jedna klju\u010dna fronta. Godi\u0161nje doprinosi s preko 50 milijardi dolara u doznakama, ali njezina politi\u010dka mo\u0107 ostaje nedovoljno iskori\u0161tena. Potrebni su nam institucionalni putevi za sudjelovanje dijaspore – u izborima, ulaganjima, sigurnosti i kulturi. Od Sao Paula do Londona, Atlante do Kingstona, dijaspora nije promatra\u010d. Ona je sukreator sudbine Afrike.<\/p>\n

Razgovarajmo i o ekolo\u0161kom frontu. Afrika je na prvoj crti klimatskog sloma – ali predlo\u017eena rje\u0161enja \u010desto prikrivaju isto iskori\u0161tavanje. Zeleni kapitalizam – tr\u017ei\u0161ta ugljika, financiranje klime, sheme kompenzacije – omogu\u0107uje zaga\u0111iva\u010dima da profitiraju dok Afrika pla\u0107a cijenu. Moramo se boriti za ekolo\u0161ku pravdu utemeljenu na agrarnoj reformi, vodnom suverenitetu i upravljanju autohtonim stanovni\u0161tvom – a ne na agendama donatora.<\/p>\n

Ovo je pravo zna\u010denje Dana Afrike 2025. Ne slavlje. Mobilizacija. Ne pompez. Otpor.<\/p>\n

Afri\u010dka unija mora se izdi\u0107i iz mirovanja ili \u0107e je zaobi\u0107i pokreti i vlade koji su spremni boriti se. Kulturne organizacije moraju odbaciti ovisnost o nevladinim organizacijama i izgraditi prostore za radikalnu ma\u0161tu. Na\u0161i mladi moraju odbiti logiku bijega i obnoviti ovaj kontinent s dostojanstvom. Trebaju nam pan-afri\u010dke banke, pan-afri\u010dko obrazovanje, pan-afri\u010dka obrana. I prije svega, treba nam istina.<\/p>\n

Afrika nije siroma\u0161na. Afrika je oplja\u010dkana.<\/p>\n

Afrika nije nazadna. Afrika je blokirana.<\/p>\n

Afrika nije slobodna. Ali Afrika mo\u017ee biti.<\/p>\n

hr.sott.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kao posljednji Gadafijev glasnogovornik, vidio sam kako mo\u017ee izgledati prava afri\u010dka neovisnost: besplatno obrazovanje, univerzalna zdravstvena skrb, stanovanje bez kamata i bez uplitanja MMF-a<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":382276,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-431029","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431029","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=431029"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431029\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":431032,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431029\/revisions\/431032"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/382276"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=431029"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=431029"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=431029"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}