U Atini je ju\u010de obilje\u017eena druga godi\u0161njica smrtonosne \u017eeljezni\u010dke nesre\u0107e koja je 2023. odnijela 57 \u017eivota, ali mirni protest nije dugo trajao. Nakon po\u010detnog minuta \u0107utanja i svije\u0107a pore\u0111anih u obliku broja 57 ispred gr\u010dkog parlamenta, demonstracije su se pretvorile u haos.<\/p>\n
Ulice su gorjele, kamenice su letjele, a poznati Molotovljevi kokteli, improvizovane fla\u0161e-bombe, ponovo su se na\u0161li u rukama bijesnih demonstranata.<\/p>\n
I dok se Gr\u010dka borila sa unutra\u0161njim nemirima, malo ko zna da ime ovog oru\u017eja duguje Finskoj. Ta\u010dnije, rije\u010d je o ironi\u010dnom odgovoru finskog naroda na propagandu jednog od najmo\u0107nijih sovjetskih zvani\u010dnika uo\u010di Drugog svjetskog rata.<\/p>\n
Od “korpi hljeba” do vatrenih koktela<\/strong><\/p>\n Naziv “Molotovljev koktel” prvi put je upotrebljen tokom Zimskog rata (1939\u20131940), kada je Sovjetski Savez napao Finsku. Sovjetski ministar spoljnih poslova Vja\u010deslav Mihailovi\u010d Skrjabin, poznat po nadimku Molotov (\u0161to na ruskom zna\u010di “\u010deki\u0107”), tvrdio je da su sovjetske bombe zapravo “paketi humanitarne pomo\u0107i” za izgladnjele kom\u0161ije.<\/p>\n Finci nisu ostali du\u017eni rugali su se govore\u0107i da \u0107e uz “Molotovljeve korpe hljeba” poslu\u017eiti i “Molotovljeve koktele”. Tako je nastalo ime za staklenu fla\u0161u punjenu zapaljivom te\u010dno\u0161\u0107u, opremljenu fitiljem ili krpom, koja se pali i baca na metu. U tom sukobu Finci su proizveli gotovo pola miliona ovakvih bombi i njima uni\u0161tili na stotine sovjetskih tenkova.<\/p>\n Gr\u010dka vatra<\/p>\n Ipak, koncept zapaljivih bombi nije nov. Jo\u0161 u VII vijeku, Vizantijci su koristili tzv. Gr\u010dku vatru, smjesu koja se nije mogla ugasiti vodom. U specijalnim glinenim posudama, ova smjesa bi se zapalila i katapultirala na neprijateljske brodove. Rimska vojska je tako\u0111e koristila posude s vrelim uljem kao dio svoje taktike.<\/p>\n Dakle, “Molotovljev koktel” ima drevne korijene – ali je ime postalo simboli\u010dno tek u 20. vijeku.<\/p>\n Oru\u017eje siroma\u0161nih, simbol pobune.<\/strong><\/p>\n Ova improvizovana bomba, jednostavna za izradu i dostupna svakom buntovniku, postala je sinonim za urbane sukobe, gerilski otpor i revolt.<\/p>\n “To je oru\u017eje siroma\u0161nog \u010dovjeka. Ne postoji zvani\u010dan recept” izjavio je vojni analiti\u010dar Kristijan Greb.<\/p>\n Jo\u0161 je dodao:”Mo\u017eete ga napraviti s fla\u0161om, benzinom i par\u010detom tkanine.”<\/p>\n Kori\u0161\u0107en je u \u0160panskom gra\u0111anskom ratu, Zimskom ratu, pa kasnije u gotovo svakom ve\u0107em gra\u0111anskom sukobu. Argentinski revolucionar \u010ce Gevara zvao ga je “produ\u017eenom rukom” gerilca.<\/p>\n Od protesta do zlo\u010dina<\/strong><\/p>\n Danas, Molotovljevi kokteli se nalaze svuda – od politi\u010dkih protesta u Santjagu i Atini, do huliganskih obra\u010duna i \u010dak – \u0161kolskih incidenata. U Kentakiju je jedan u\u010denik poku\u0161ao da spali \u0161kolu koriste\u0107i pet takvih bombi. Osu\u0111en je na 20 godina zatvora.<\/p>\n U rukama demonstranata, Molotovljev koktel \u010desto nije samo oru\u017eje – ve\u0107 simbol o\u010daja, frustracije i bunta. Iako nezakonit, ostaje jedno od naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161tenih improvizovanih sredstava u sukobima \u0161irom svijeta.<\/p>\n A sve je po\u010delo kao sarkasti\u010dan odgovor jednog naroda na cini\u010dnu propagandu velikih sila.(Izvor: 24Sedam)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Atini je ju\u010de obilje\u017eena druga godi\u0161njica smrtonosne \u017eeljezni\u010dke nesre\u0107e koja je 2023. odnijela 57 \u017eivota, ali mirni protest nije dugo trajao. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":431016,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-431013","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431013","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=431013"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431013\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":431018,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/431013\/revisions\/431018"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/431016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=431013"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=431013"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=431013"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}