{"id":430910,"date":"2025-05-26T05:37:11","date_gmt":"2025-05-26T03:37:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=430910"},"modified":"2025-05-26T05:37:11","modified_gmt":"2025-05-26T03:37:11","slug":"filozofija-koja-u-rukama-milijardera-postaje-opasnija-i-od-najgore-religije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/05\/26\/filozofija-koja-u-rukama-milijardera-postaje-opasnija-i-od-najgore-religije\/","title":{"rendered":"Filozofija koja u rukama milijardera postaje opasnija i od najgore religije"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: \u017deljko Porobija<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

KOLIKO god da sam kriti\u010dan prema religiji, nikada je ne bih nazvao korijenom sveg zla. Postoje i svjetovne ideologije koje su potencijalno jo\u0161 opasnije od svih kri\u017earskih ratova i d\u017eihada zajedno. Jedna od njih postala je i pseudo-intelektualna igra\u010dka u rukama trulih bogata\u0161a kakvi su Peter Thiel, Jaan Tallin i \u2013 tko bi drugi \u2013 Elon Musk.<\/p>\n

\n

Na jako duge staze<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Eti\u010dka pozicija s kojom se oni zabavljaju zove se longtermizam. Najkra\u0107e re\u010deno, \u0161to god kao pojedinci ili dru\u0161tvo poduzimali, uvijek trebamo imati u vidu i dalju budu\u0107nost, ljude i generacije koje \u0107e do\u0107i stolje\u0107ima i tisu\u0107lje\u0107ima nakon nas.<\/p>\n

Prvi filozof koji je pred nas stavio zada\u0107u da budemo odgovorni prema onome \u0161to slijedi iza nas bio je Hans Jonas (Das Prinzip Verantwortung), ime koje ne\u0107ete na\u0107i u Wikipedijinom \u010dlanku o longtermizmu, jer njegovi autori znaju samo za ono \u0161to se doga\u0111a u Engleskoj i Americi. No, daleko bilo da je Jonas longtermist u dana\u0161njem smislu te rije\u010di. Sada su tu glavni filozofi s Oxforda i Cambridgea (onog u Massachusettsu, SAD), poput Nick Bostroma i William MacAskilla, koji se, kao i spomenuti \u010dlanak u Wikipediji, nisu pretjerano zamarali prou\u010davanjem kontinentalne eti\u010dke tradicije od Sokrata do Jonasa i Levinasa.<\/p>\n

I dok su se veliki europski umovi znali zapetljati u prili\u010dno zamr\u0161enu terminologiju, ovi moderni filozofi su dovoljno jasni i jezgroviti da ih bez problema mogu \u010ditati i brzo shvatiti i (kako glasi mit o njima) vje\u010dito prezaposleni milijarderi.<\/p>\n

\n

Vi niste bitni<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Ne bi bio red da sad samo ja ne\u0161to pri\u010dam o njima, neka se oni i sami predstave vlastitim rije\u010dima. Evo \u0161to pi\u0161e gorespomenuti William MacAskill zajedno s Hilary Greavesom u \u010dlanku “U obranu jakog longtermizma” iz 2019. godine. “U svrhu procjene postupaka, mi mo\u017eemo kao prvo jednostavno ignorirati sve posljedice u prvih 100 (ili \u010dak 1000 godina), usredoto\u010duju\u0107i se prije svega na posljedice u jo\u0161 daljoj budu\u0107nosti.”<\/p>\n

Da to malo jednostavnije objasnimo: autori se zauzimaju za takozvani jaki longtermizam, odnosno, za u\u010denje u kojemu je bitna samo daleka budu\u0107nost (“slabi” longtermizam je onaj u kojemu su va\u017ene i sada\u0161njost i bliska budu\u0107nost). Ono \u0161to se doga\u0111a u prvih 100 ili 1000 godina nije zna\u010dajno zato \u0161to bi ljudska vrsta mogla postojati jo\u0161 milijunima godina, pa se ne treba osvrtati na neke kratke periode povijesti.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, vi i va\u0161i unuci, praunuci i tamo negdje pedeseto koljeno \u2013 jednostavno niste bitni. Kako to zvu\u010di shvatili su i sami autori, pa je ovaj tekst misteriozno nestao iz verzije \u010dlanka objavljenog 2021. godine. \u0160to uop\u0107e ne zna\u010di da su autori odustali od takvog razmi\u0161ljanja.<\/p>\n

\n

Malo prekora\u010denje za \u010dovje\u010danstvo<\/h3>\n<\/blockquote>\n

A u skladu s ve\u0107 du\u017eom tradicijom angloameri\u010dke filozofije, tu se odmah pojavljuje i neka kao matematika, za sve one koji misle da se o svemu mo\u017ee raspraviti kroz brojke. Nick Bostrom tako ra\u010duna da je smanjenje rizika od izumiranja vrste za samo milijarditi dio milijarditog dijela od 1% zapravo zna\u010dajnije od npr. spa\u0161avanja milijardu \u017eivota. Ideja je da je potencijalni broj ljudi koji \u0107e ikada \u017eivjeti ve\u0107i od milijuna milijardi, pa je njihova budu\u0107nost svakako bitnija od svih danas \u017eivu\u0107ih ljudi.<\/p>\n

Stoga, ako bi se kojim slu\u010dajem i dogodilo da danas pogine jedna milijarda, to bi, umuje Bostrom, bio veliki masakr za \u010dovjeka, ali tek malo prekora\u010denje za \u010dovje\u010danstvo. Ja vam onda ne moram ni obja\u0161njavati da je, primjerice, prema toj logici, Drugi svjetski rat bio tek negdje na razini ja\u010de prometne nesre\u0107e. Ono, sletio autobus s ceste, \u0161esnaest poginulih, ni prvi ni posljednji put, prelazimo na vijesti iz sporta.<\/p>\n

\n

Opijeni milijarderi<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Niti bih sebe niti vas sada zamarao neki pseudo-intelektualnim umotvorinama akademika, da kojim slu\u010dajem ta filozofija nije postala zanimljiva i privla\u010dna milijarderima spomenutima u uvodu.\u00a0Ne \u010dudi da su od svih mogu\u0107ih eti\u010dkih pozicija neki od najbogatijih (i najmo\u0107nijih) ljudi svijeta prihvatili ba\u0161 ovu, koja kao da je i napravljena za njih.<\/p>\n

Kao prvo, onima iz digitalnog i tehnolo\u0161kog sektora ova matemati\u010dki zasnovana filozofija daje osje\u0107aj intelektualne superiornosti nad tamo nekim dru\u0161tvenjacima koji su se ubili \u010ditaju\u0107i Spinozu i Hegela. Jo\u0161 va\u017enije, njih ova filozofija osloba\u0111a svake du\u017enosti prema sada\u0161njosti. Ako ih pitate za\u0161to se ne bave suvremenim problemima, za\u0161to ne pomognu ljudima koji su danas ugro\u017eeni, oni vas mogu pogledati s visine i objasniti vam da je ovo sada\u0161nje zapravo nebitno. I da \u0107e tek ljudi za, \u0161tajaznam, pedeset tisu\u0107a godina shvatiti koliko su bili genijalni ovi na\u0161i superbogata\u0161i.<\/p>\n

\n

Idemo na Mars<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Sada mo\u017eete bolje shvatiti za\u0161to Elon Musk toliko forsira pri\u010du o naseljavanju Marsa i prodaje maglu da \u0107e tamo do 2060. godine biti ve\u0107 nekih milijun ljudi. Sje\u0107am se svojedobno ra\u010dunice da \u0107e za let \u010dovjeka na Mars (i natrag) trebati nekih tisu\u0107u milijardi dolara, dok je za Obaminu zdravstvenu reformu potro\u0161eno 900 milijuna dolara. Koliko \u0107e novaca trebati za slanje milijun ljudi na Mars (dodu\u0161e, bez povratka, kako mi se \u010dini)? I koliko \u0107e ljudi pritom izginuti, jer se radi o putovanju kojega na\u0161a tehnologija ne mo\u017ee u\u010diniti sigurnim.<\/p>\n

Svejedno, odlaskom na Mars spa\u0161avamo \u010dovje\u010danstvo od mogu\u0107nosti da propadne zbog neke kataklizme na Zemlji, pove\u0107avamo mu \u0161anse za opstanak. Pa jo\u0161 kad se naselimo na Titan i Europu, gdje \u0107e nam biti kraj? Za nekih milijardu godina, kad Sunce bude spr\u017eilo i pro\u017ederalo Zemlju, ljudi na drugim planetima i satelitima klicat \u0107e Muskovoj dalekovidnosti. Koji je prvi shvatio da je bitnije brinuti o selidbi na Mars nego o zdravstvenoj za\u0161titi stotinjak milijuna Amerikanaca bez zdravstvenog osiguranja.<\/p>\n

Stoga, ako jednoga dana \u010dujete da je zbog neke tehni\u010dke gre\u0161ke u Marsovoj koloniji do\u0161lo do smrti kakvih tri\u010davih stotinjak tisu\u0107a ljudi, nemojte o\u010dajavati, nije to ni\u0161ta spram velike budu\u0107nosti ljudske vrste.<\/p>\n

\n

Slabiji od religije<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Longtermizam je opasna ideja, prije svega zato \u0161to jasno poziva na masovno \u017ertvovanje za prili\u010dno nejasne vi\u0161e ciljeve. Zasmijalo me kad sam pro\u010ditao da je Peter Thiel poklonik filozofije Rene Girarda, o\u010dito ne shva\u0107aju\u0107i kako je ovaj katoli\u010dki teolog bio apsolutno protiv \u017ertvovanja ljudi.<\/p>\n

Ipak mislim da longtermizam, nasuprot svom nazivu, ne\u0107e dugo trajati. Kao prvo, iznimno je skup, niti jedan od biznismena, po\u010dev\u0161i od samoga Muska, ne\u0107e ulo\u017eiti ja\u010di novac u ionako beznadno koloniziranje Marsa.<\/p>\n

Premda longtermizam s religijom dijeli izra\u017eenu utopijsku crtu, on za njom zaostaje u tome \u0161to nas poziva na \u017ertvu da bismo osigurali blagodat dalekim potomcima na\u0161e vrste. To je kudikamo manji poticaj za djelovanje od religijskog obe\u0107anja da \u0107emo nakon podno\u0161enja raznih \u017ertvi mi osobno imati vje\u010dni blagoslov, odmah nakon smrti ili Isusovog dolaska.<\/p>\n

Jednog skoroga dana longtermizam \u0107e pro\u0107i kao i svaka pomodna filozofija. A ne\u0161to malo kasnije, bit \u0107emo sposobniji razborito \u017eivjeti u sada\u0161njosti i graditi svoju budu\u0107nost bez ikakvih la\u017enih utopijskih obe\u0107anja.<\/p>\n

index.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Longtermizam je opasna ideja, prije svega zato \u0161to jasno poziva na masovno \u017ertvovanje za prili\u010dno nejasne vi\u0161e ciljeve<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":421853,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-430910","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430910","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=430910"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430910\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":430913,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430910\/revisions\/430913"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/421853"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=430910"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=430910"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=430910"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}