Uzorci uzeti sa kineske svemirske stanice Tijengung otkrili su prisustvo bakterije do sada nepoznate na Zemlji.<\/p>\n
Nazvav\u0161i svoje otkri\u0107e po samoj stanici, istra\u017eiva\u010di iz Grupe za biotehnologiju svemira “\u0160end\u017eou” i Pekin\u0161kog instituta za sistemsko in\u017eenjerstvo svemirskih letjelica tvrde da prou\u010davanje Niallia tiangongensis i sli\u010dnih vrsta mo\u017ee biti klju\u010dno za za\u0161titu zdravlja astronauta i o\u010duvanje funkcionalnosti svemirskih letjelica tokom dugotrajnih misija.<\/p>\n
Uzorci su prikupljeni u maju 2023. iz jedne kabine stanice, tokom analiza koje su dio kineskog programa mikrobioma stambenih prostora u svemiru, pi\u0161e Live Science, prenosi Euronews Srbija.<\/p>\n
Naknadna istra\u017eivanja pokazala su kako se mikrobiolo\u0161ki sastav stanice razlikuje i po strukturi i po funkciji u odnosu na mikrobiom Me\u0111unarodne svemirske stanice.<\/p>\n
Nova bakterijska vrsta najbli\u017ea je poznatoj vrsti Niallia circulans, \u0161tapi\u0107astoj bakteriji koja \u017eivi u zemlji\u0161tu, a koja je prije nekoliko godina iz roda Bacillus premje\u0161tena u novi rod – jer se do tada smatrala potencijalno patogenom vrstom.<\/p>\n
Kao i vrste iz roda Bacillus, N. circulans i njeni “ro\u0111aci iz svemira” stvaraju izuzetno otporne spore u kojima \u010duvaju klju\u010dne biohemijske komponente, omogu\u0107avaju\u0107i im da pre\u017eive ekstremne uslove. Jo\u0161 nije poznato da li je N. tiangongensis evoluirala na samoj stanici ili je stigla u obliku spora, ve\u0107 sa dijelom svojih osobina.<\/p>\n
Analiza njenog genetskog materijala i funkcija pokazala je da ova bakterija ima jedinstvenu sposobnost da razgra\u0111uje \u017eelatin i koristi ga kao izvor azota i ugljenika, \u0161to joj mo\u017ee pomo\u0107i u formiranju za\u0161titnog biofilma kad uslovi postanu nepovoljni.<\/p>\n
S druge strane, izgubila je sposobnost da koristi neke druge izvore energije koje njeni “zemaljski ro\u0111aci” bez problema iskori\u0161\u0107avaju.<\/p>\n
Ovo ne samo da pokazuje koliko su bakterije iz roda Niallia raznovrsne, ve\u0107 i koliko se brzo odre\u0111eni mikroorganizmi mogu prilagoditi \u017eivotu u orbiti.<\/p>\n
A protiv toga se, izgleda, ne mo\u017eemo lako boriti. Naime, istra\u017eivanje sterilnih prostorija NASA-e kori\u0161\u0107enih za pripremu misije “Feniks”, pokazalo je prisustvo desetina bakterijskih sojeva koji pripadaju \u010dak 26 dosad nepoznatih vrsta.<\/p>\n
Jedna nedavna studija ovih “novih” bakterija otkrila je da sposobnost da pre\u017eive uslove koji bi trebalo da budu sterilni duguju genima za popravku DNK i otpornost na toksi\u010dne supstance koje bi druge mikroorganizme ubile.<\/p>\n
Upoznavanje sa potencijalnim mikrobiolo\u0161kim “neprijateljima” u svemiru korak je ka njihovom boljem razumijevanju. Ako ih ve\u0107 ne mo\u017eemo uvijek spre\u010diti da dospiju u svemir ili da se prilagode, moramo makar biti u stanju da predvidimo kako \u0107e se pona\u0161ati.<\/p>\n
Jo\u0161 nije utvr\u0111eno da li Niallia tiangongensis predstavlja zdravstvenu prijetnju za astronautske posade na Tijengung.<\/p>\n
Me\u0111utim, s obzirom na to da njena “ro\u0111aka” N. circulans mo\u017ee izazvati sepsu kod imunokompromitovanih pacijenata, a nova vrsta posjeduje sposobnost razgradnje \u017eelatina, rizik za zdravlje u svemiru se ne mo\u017ee isklju\u010diti.<\/p>\n
Sa sve vi\u0161e misija koje ciljaju Mesec i dublji svemir, postaje sve va\u017enije da znamo kako na\u0161i mikro saputnici podnose \u017eivot daleko od Zemlje.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je objavljeno u \u010dasopisu “International Journal of Systematic and Evolutionary Microbiology”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Uzorci uzeti sa kineske svemirske stanice Tijengung otkrili su prisustvo bakterije do sada nepoznate na Zemlji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":305620,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-430897","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430897","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=430897"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430897\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":430900,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430897\/revisions\/430900"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/305620"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=430897"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=430897"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=430897"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}