{"id":430814,"date":"2025-05-24T07:44:18","date_gmt":"2025-05-24T05:44:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=430814"},"modified":"2025-05-24T07:44:18","modified_gmt":"2025-05-24T05:44:18","slug":"dan-pobjede","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/05\/24\/dan-pobjede\/","title":{"rendered":"Dan pobjede"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tomislav Jaki\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Drugi svjetski rat na tlu Evrope zavr\u0161io je 8. odnosno 9. svibnja 1945. potpisivanjem bezuvjetne kapitulacije oru\u017eanih snaga Tre\u0107eg Reicha i njihovih saveznika u tom vi\u0161egodi\u0161njem zlo\u010dina\u010dkom pothvatu koji je iza sebe ostavio devastirane mnoge zemlje i prorijedio pu\u010danstvo u do tada nezamislivim razmjerima.<\/p>\n

Toga dana slobodni je svijet slavio Dan pobjede, jer je povijest definitivno i za sva vremena zapamtila ceremoniju potpisivanja kapitulacije u do temelja razru\u0161enoj prijestolnici Hitlerove Njema\u010dke, Berlinu. Ista ta povijest zabilje\u017eila je da je Drugi svjetski rat po\u010deo napadom hitlerovske Njema\u010dke na Poljsku (politi\u010dki motivirane i \u010dinjeni\u010dno neodr\u017eive pri\u010de o tome kako je taj rat zapravo po\u010deo potpisivanjem pakta o nenapadanju izme\u0111u Njema\u010dke i Sovjetskog Saveza ne treba zaista uzimati ozbiljno). Povijesna je \u010dinjenica tako\u0111er da je u prvoj fazi rata Velika Britanija podnijela najve\u0107e udarce i da je bila usamljeni svjetionik slobode u Evropi koju je sve vi\u0161e prekrivao mrak nacisti\u010dke okupacije.<\/p>\n

U toku rata, nakon Hitlerovog napada na Sovjetski Savez i japanskog na Pearl Harbour, \u010dime su i Sjedinjene Dr\u017eave bile uvu\u010dene u svjetski sukob, formirana je tzv. Antihitlerovska koalicija kojoj su njezini sudionici nadjenuli ime Saveznici. Kako je rat vi\u0161e odmicao, tako se njegovo te\u017ei\u0161te u Evropi pomicalo prema istoku. U prvoj fazi hitlerovskog osvajanja Wermacht je gotovo strelovito napredovao sve do samog predgra\u0111a Moskve, da bi se u drugoj fazi smjer odvijanja borbi promijenio, pa su sovjetske trupe, uzvra\u0107aju\u0107i po\u010detne bolne udarce, krenule u protjerivanje neprijatelja.<\/p>\n

Cijelo vrijeme trajanja rata kakvoga jo\u0161 svijet nije vidio, bio je u rukama \u201cvelike trojice\u201d, ameri\u010dkog predsjednika Roosevelta, britanskog premijera Churchilla i sovjetskog vo\u0111e, generalisimusa Staljina. Povremeno bi se njihovim konzultacijama pridru\u017eili i ostali ne manje va\u017eni, ali svakako ne i najva\u017eniji sudionici \u201cvelike igre\u201d. Mislimo tu na kineskog lidera \u010can Kai \u0160eka, vo\u0111u Slobodne Francuske, generala de Gaula, a od teheranske konferencije 1943. i nespornog prvog \u010dovjeka antifa\u0161isti\u010dkog otpora na tlu Jugoslavije, mar\u0161ala Tita.<\/p>\n

Bilanca Drugog svjetskog rata u razaranjima i ljudskim \u017ertvama bila je upravo nezamisliva. Sovjetski Savez, \u0161to uklju\u010duje i Ukrajinu i nekoliko danas samostalnih zemalja koje su nekada bile u sastavu SSSR-a, imao je gubitke od 37 milijuna ljudi. Rije\u010d je kako o gubitcima na frontu, tako i o onima u pozadini. I to je povijesna \u010dinjenica koju nitko, pa \u010dak ni u vrijeme naj\u017ee\u0161\u0107eg hladnog rata, nije dovodio u pitanje.<\/p>\n

Istina je, zapadni saveznici nagla\u0161eno su slavili, odnosno obilje\u017eavali obljetnice \u010duvenog \u201cDana D\u201d, invazije na Normandiju 1944. i nije se propu\u0161talo podsjetiti da je otvaranje tzv. druge fronte, a invazija na Normandiju bila je upravo to, godinama bio gotovo o\u010dajni\u010dki apel Staljina. Na stranu \u010dinjenica \u0161to je \u201cdruga fronta\u201d, ali ne u onom obimu u kojemu bi to bilo korisno za odtere\u0107enje Crvene armije, postojala na jugoslavenskom rati\u0161tu. Ono \u0161to je Staljinu trebalo, to je bio frontalni napad na zapadnu Evropu \u010dime je bilo omogu\u0107eno da nacisti\u010dki vojni stroj, jer fa\u0161isti\u010dka Italija je ispala iz igre 1943, do\u0111e u klije\u0161ta izme\u0111u sovjetskih snaga \u0161to su nadirale s istoka i zapadnih saveznika koji su krenuli sa zapada.<\/p>\n

Desetlje\u0107ima, a vrijedi ponoviti, govorimo i o vremenu hladnog rata, nitko nije dovodio u pitanje ni to kada je rat zavr\u0161en, a jo\u0161 manje to s kojom je svrhom vo\u0111en. Da je to bio antifa\u0161isti\u010dki rat, bilo je savr\u0161eno jasno. Da su snage nasuprot nacifa\u0161izmu bile udru\u017eene u antihitlerovskoj koaliciji i to je bilo savr\u0161eno jasno. Pa \u010dak i to da je najve\u0107i teret u izvojevanju pobjede nad nacifa\u0161izmom podnio Sovjetski Savez. Jer to i jesu bile povijesne \u010dinjenice.<\/p>\n

Sve se, me\u0111utim, promijenilo nakon ulaska Rusije u rat protiv Ukrajine. Pri \u010demu ujedinjene zapadne propagandiste uop\u0107e ne zanima \u0161to je bilo prije toga, pa idu \u010dak i toliko daleko da otvoreno negiraju odre\u0111ene, dokazane i dokazive povijesne \u010dinjenice – poput onog famoznog obe\u0107anja sovjetskom vo\u0111i Gorba\u010dovu da se nakon ujedinjenja Njema\u010dke Atlantski pakt ne\u0107e \u0161iriti ni pedlja prema istoku, kao i neskrivenog sudjelovanja Zapada u ru\u0161enju tada\u0161njeg ukrajinskog predsjednika Janukovi\u010da, a samo zato \u0161to nije pristao na ucjenu tipa \u201cili ste s Rusijom, ili ste s nama\u201d. Dugo godina pripremana strategija svo\u0111enja Rusije na neku \u201ctek tamo regionalnu silu\u201d, kao \u0161to je svojedobno posprdno izjavio ameri\u010dki predsjednik Obama, dobila je zamah na krilima borbe za \u201cdemokraciju\u201d u Ukrajini i o\u010duvanja Ukrajine, \u0161to je u o\u010dima propagandista pretvoreno u borbu cijele demokratske Evrope protiv ruske agresije. Od tada gubi se svaki smisao proslave Dana pobjede, jer – u osnovi – izgubljen je i smisao antifa\u0161isti\u010dke borbe.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, pojedine zemlje nekada\u0161nje antihitlerovske koalicije komemoriraju obljetnice zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata, poput ove jubilarne 80-e, ali jedva da vi\u0161e netko spomene razlog zbog kojeg je taj rat vo\u0111en. Amerikanci uzdi\u017eu u nebesa operaciju Overlord, jer je njezin zapovjednik bio ameri\u010dki general (i kasniji predsjednik) Dwight D. Eisenhower. Britanci se sje\u0107aju feldmar\u0161ala Montgomeryja i njegove uspje\u0161ne kampanje na tlu Afrike protiv Hitlerove \u201cpustinjske lisice\u201d generala Rommela. Francuzi, naravno, slave heroje Pokreta otpora. I u svemu tome rije\u010d \u201cfa\u0161izam\u201d \u010dudesno je nestala. Britanci su u tome prekrajanju povijesti, odnosno \u201cnovom pisanju\u201d povijesti mo\u017eda oti\u0161li najdalje, jer su obilje\u017eavanje 80-e obljetnice zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata rastegnuli na \u010detiri dana, pri \u010demu su glavnu manifestaciju odr\u017eali 5. svibnja, dakle \u010detiri dana prije onog stvarnog Dana pobjede.<\/p>\n

Dotle u Evropi ni\u010du desno orijentirani re\u017eimi kod kojih nije te\u0161ko otkriti sli\u010dnosti s idejnim zasadama nekada\u0161njeg nacifa\u0161izma. Svi se oni ra\u0111aju kroz demokratske izbore, koje ponekad Evropska unija posve nedemokratskim na\u010dinom nastoji onemogu\u0107iti, ali koji u isto vrijeme dobivaju sve sna\u017eniju i sve grlatiju podr\u0161ku iz Amerike gdje je, kako se ameri\u010dki podpredsjednik voli hvaliti, \u201cnovi \u0161erif stigao u grad\u201d. U tom novom svijetu koji se ra\u0111a nema, \u010dini se, mjesta za antifa\u0161izam, niti za one vrijednosti \u0161to su imanentne antifa\u0161izmu.<\/p>\n

Ako danas u svjetskim medijima, a mislimo – naravno – na one zapadne, jedva netko spomene antifa\u0161izam, onda to gotovo sigurno ne\u0107e biti uz Dan pobjede, nego uz licitiranje na temu tko \u0107e do\u0107i na \u201cPutinovu proslavu\u201d u Moskvi. Ti su mediji, naime, vi\u0161e-manje uspje\u0161no sveli Dan pobjede na dan ruske manifestacije vojne sile, pri \u010demu o\u010dito dirigirano zaboravljaju \u010dinjenicu da Rusija i dalje slavi Dan pobjede nad fa\u0161izmom.<\/p>\n

Prevladavaju\u0107a rusofobija u sklopu koje je Zapad \u201cdemokratskim sredstvima\u201d onemogu\u0107io svojim gra\u0111anima pristup do ruskih sredstava informiranja le\u017ei u korijenu zabrinjavaju\u0107e \u010dinjenice da je dana\u0161nji svijet tragi\u010dno podijeljen \u010dak i na obljetnicu pobjede nad nacifa\u0161izmom, na obljetnicu pobjede nad zlom za koje smo o\u010dito bez valjanog razloga mislili da je zatrto jednom za svagda. U dana\u0161njem svijetu, na \u017ealost, kao da nema mjesta ni za kakve ideale, a tako ni za one ideale koji su bili u b\u00edti same borbe protiv fa\u0161izma. Dana\u0161njim svijetom dominiraju profit i interesi.<\/p>\n

Jedini koji je imao globalnog utjecaja i koji se usu\u0111ivao suprotstavljati takvome svijetu – papa Franjo – oti\u0161ao je u legendu. Pridru\u017eit \u0107e se onima kakve je, dodu\u0161e u neka druga vremena i nekim drugim povodom, opisao Pjesnik i za koje se moglo re\u0107i da su bili \u201cidealni barjaktari kantovske zamisli Svjetskog Mira\u201d.<\/p>\n

Nekada davno postojala je antihitlerovska, odnosno antifa\u0161isti\u010dka koalicija. Nekada davno ta je koalicija, na patnjama i stradanjima desetaka milijuna ljudi izvojevala pobjedu nad silama mraka. Nekada davno znalo se \u0161to je Dan pobjede, \u0161to se slavi i za\u0161to se slavi.<\/p>\n

Bilo je to, rekosmo, nekada davno.<\/p>\n

forum.tm<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nekada davno postojala je antihitlerovska, odnosno antifa\u0161isti\u010dka koalicija. Nekada davno ta je koalicija, na patnjama i stradanjima desetaka milijuna ljudi izvojevala pobjedu nad silama mraka. Nekada davno znalo se \u0161to je Dan pobjede, \u0161to se slavi i za\u0161to se slavi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":294419,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-430814","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430814","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=430814"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430814\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":430817,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430814\/revisions\/430817"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/294419"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=430814"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=430814"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=430814"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}