{"id":430702,"date":"2025-05-23T05:03:11","date_gmt":"2025-05-23T03:03:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=430702"},"modified":"2025-05-23T05:03:11","modified_gmt":"2025-05-23T03:03:11","slug":"danas-kolonijalizam-ima-novo-lice-nosi-odijela-organizuje-forume-potpisuje-ugovore-u-zenevi-parizu-i-vasingtonu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/05\/23\/danas-kolonijalizam-ima-novo-lice-nosi-odijela-organizuje-forume-potpisuje-ugovore-u-zenevi-parizu-i-vasingtonu\/","title":{"rendered":"Danas kolonijalizam ima novo lice \u2013 nosi odijela, organizuje forume, potpisuje ugovore u \u017denevi, Parizu i Va\u0161ingtonu"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Govor Ibrahima Traorea, predsjednika Burkine Faso u UN<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Po\u0161tovani delegati, \u0161efovi dr\u017eava, vo\u0111e nacija, uva\u017eeni predstavnici naroda velikih i malih, pozdravljam vas ne kao karijerni diplomat niti kao \u010dovjek odgojen za banketne dvorane i rukovanja. Ne dolazim vam govoriti uvje\u017ebanim jezikom ugla\u0111ene politike. Dolazim vam kao vojnik svoga naroda, kao \u010duvar ranjene zemlje, kao sin kontinenta koji je nosio kri\u017e svijeta, ali nikada nije nosio njegovu krunu.<\/p>\n<p>Moje ime je kapetan Ibrahim Traor\u00e9, predsjednik Burkine Faso. Danas govorim ne samo u ime 22 milijuna du\u0161a u svojoj zemlji, ve\u0107 i u ime kontinenta \u010dije su pri\u010de iskrivljene, \u010dija je bol zanemarena, a \u010dije je dostojanstvo opetovano prodano na oltaru stranih interesa.<\/p>\n<p>Afrika nije prosjak. Afrika nije boji\u0161te. Afrika nije va\u0161 pokusni kuni\u0107, va\u0161a lutka, va\u0161e skladi\u0161te sirovina. Afrika se ne di\u017ee da bi kleknula, ve\u0107 da bi stala na noge. I danas pred ovom velikom skup\u0161tinom naroda ka\u017eem: Afrika ne\u0107e kleknuti.<\/p>\n<p><strong>1. O la\u017enoj velikodu\u0161nosti globalne politike<\/strong><br \/>\nDesetlje\u0107ima ste nam pru\u017eali pomo\u0107 jednom rukom, dok ste nam drugom isisavali krv. Gradite bunare u na\u0161im selima, dok va\u0161e korporacije isu\u0161uju na\u0161e rijeke. Donirate cjepiva, ali patentirate lijekove. Govorite o klimatskoj akciji, a nastavljate financirati one koji pale na\u0161e \u0161ume i isu\u0161uju na\u0161a jezera.<\/p>\n<p>Kakva je to velikodu\u0161nost? Ona koja hrani usta, ali gu\u0161i glas. Ona koja \u010dovjeka odr\u017eava na \u017eivotu taman toliko da ostane ovisan. Nismo slijepi na to licemjerje. Budimo jasni \u2013 nismo nezahvalni na iskrenoj humanitarnoj pomo\u0107i, ali odbacujemo svjetski poredak koji preru\u0161ava izrabljivanje u partnerstvo. Odbacujemo financijske institucije koje jedinom rukom posu\u0111uju, a drugom otimaju suverenitet.<\/p>\n<p>Afrika vi\u0161e ne \u017eeli milostinju \u2013 \u017eelimo pravdu. \u017delimo kontrolu nad vlastitom sudbinom.<\/p>\n<p><strong>2. O kolonijalnim lancima i njihovim modernim nasljednicima<\/strong><br \/>\nNa\u0161e rane nisu zapo\u010dele s nama. One su naslije\u0111e imperijalne ludosti koja nas nije gledala kao ljude, ve\u0107 kao jeftin teret, kao radnu snagu. Moji preci nisu bili pitani kada su se karte crtale ravnalima i kompasima u Berlinu. Granice Burkine Faso, kao i mnogih afri\u010dkih zemalja, nisu oblikovali na\u0161i preci, ve\u0107 ljudi koji nikada nisu kro\u010dili na na\u0161e tlo, koji nisu znali ni\u0161ta o na\u0161im jezicima, plemenima ni duhovima.<\/p>\n<p>Danas kolonijalizam ima novo lice \u2013 nosi odijela, organizira forume, potpisuje ugovore u \u017denevi, Parizu i Washingtonu. Ali i dalje uzima bez pristanka, i dalje nare\u0111uje umjesto da dijalogizira, i dalje u\u0161utkava umjesto da slu\u0161a. Ako \u017eelite govoriti o miru, po\u010dnimo tako da odbacimo aroganciju ideje da mir mo\u017eete nau\u010diti samo vi.<\/p>\n<p><strong>3. O iskori\u0161tavanju resursa i mitu o razvoju<\/strong><br \/>\nNazivate nas &#8220;zemljama u razvoju&#8221; \u2013 kao da nas stolje\u0107a kra\u0111e nisu unazadila, kao da zlato iz na\u0161ih zemalja, dijamanti iz na\u0161ih rijeka, nafta pod na\u0161im nogama, nisu gradili nebodere u kojima ova skup\u0161tina sada sjedi.<\/p>\n<p>Recimo to jasno: Burkina Faso je bogata. Afrika je bogata \u2013 mineralima, kulturom, mudro\u0161\u0107u i mlado\u0161\u0107u. Ali nau\u010dili ste nas da bogatstvo mjerimo BDP-om i izvozom. Nazivate to razvojem kad strana tvrtka posjeduje 90% rudnika zlata na na\u0161oj zemlji. Nazivate to napretkom kad va\u0161e sigurnosne snage \u010duvaju rudnike kobalta, ali ne i \u0161kole za na\u0161u djecu. To nije napredak \u2013 to je piratstvo s legalnim dokumentima.<\/p>\n<p>Od sada \u0107emo razvoj definirati vlastitim rije\u010dima \u2013 razvojem koji stavlja djecu u u\u010dionice, a ne minerale na brodove. Razvojem koji po\u0161tuje zemlju, narod i du\u0161u nacije.<\/p>\n<p><strong>4. O suverenitetu i uplitanju<\/strong><br \/>\nZa\u0161to kad afri\u010dka zemlja donosi neovisne odluke, vi nas nazivate nestabilnima? Za\u0161to kad tra\u017eimo vojnu suradnju izvan kolonijalne sfere, to nazivaju prijetnjom?<\/p>\n<p>Burkina Faso je odlu\u010dila kro\u010diti putem suverenosti. To nije prijetnja miru \u2013 to je deklaracija zrelosti. Vi\u0161e nismo pod va\u0161im skrbni\u0161tvom. Vi\u0161e nismo mla\u0111i partneri u diplomaciji. Mi smo slobodan narod. Ako neka nacija izabere partnere koji je po\u0161tuju, a ne iskori\u0161tavaju, to nije pobuna \u2013 to je mudrost.<\/p>\n<p>Neka bude jasno: ni jedna strana sila ne\u0107e diktirati saveze Burkine Faso. Na\u0161e \u0107e se odnose temeljiti na uzajamnom po\u0161tovanju, a ne na povijesnoj krivnji ili suvremenim prijetnjama.<\/p>\n<p><strong>5. O terorizmu i la\u017enim ratovima<\/strong><br \/>\nPitate se za\u0161to ima nasilja u Sahelu. Pitate se za\u0161to na\u0161a mladost uzima oru\u017eje. A ne pitate se tko ima koristi kad na\u0161e rudnike \u010duvaju privatne vojske, dok su na\u0161a sela neza\u0161ti\u0107ena. Ne pitate se kako oru\u017eje dolazi u pustinje koje nemaju \u010delika. Ne pitate se za\u0161to mirovne misije nikada ne zavr\u0161e rat.<\/p>\n<p>Istina je da su mnoge &#8220;sigurnosne inicijative&#8221; za Afriku zapravo poslovni modeli. Beskrajni sukobi su postali tr\u017ei\u0161te, a afri\u010dka patnja \u2013 pretplatni\u010dka usluga. Burkina Faso je odlu\u010dila prekinuti taj krug. Borit \u0107emo se protiv terora, ali ne uz ovisnost. Osigurat \u0107emo svoju zemlju, ne po stranim diktatima, ve\u0107 s nacionalnim dostojanstvom.<\/p>\n<p><strong>6. O migracijama i ljudskom dostojanstvu<\/strong><br \/>\nNe \u017eelimo da na\u0161a mladost umire u Mediteranu. Ne \u017eelimo da na\u0161i najpametniji bje\u017ee u zemlje koje su nas neko\u0107 zvale divljacima. Ne \u017eelimo doznake \u2013 \u017eelimo razloge da na\u0161i ljudi ostanu.<\/p>\n<p>Za\u0161to na\u0161i mladi bje\u017ee? Ne zato \u0161to nemamo ljepotu, ve\u0107 zato \u0161to nas prisiljavaju da nemamo priliku. Ne zato \u0161to mrzimo svoju zemlju, ve\u0107 zato \u0161to se na\u0161a zemlja tretira kao tu\u0111e vlasni\u0161tvo. Migracija nije kriza \u2013 ona je simptom ratova koje nismo zapo\u010deli, dugova koje nismo tra\u017eili, svjetskog poretka koji na\u0161im mladima govori da vrijede samo ako odu.<br \/>\nRje\u0161enje nije \u017ei\u010dana ograda \u2013 rje\u0161enje je pravda.<\/p>\n<p><strong>7. O mjestu Afrike u svijetu<\/strong><br \/>\nAfrika nije pogre\u0161ka koju treba ispraviti. Afrika nije propali kontinent. Afrika je maternica svijeta, kolijevka civilizacije, \u010duvarica nade za sutra. A opet, u\u010dinili ste nas nevidljivima u globalnim odlukama koje nas duboko poga\u0111aju.<\/p>\n<p>U Vije\u0107u sigurnosti UN-a, Afrika s 54 suverene nacije nema stalno mjesto. Kakva je to pravda? Vi to zovete ravnote\u017eom \u2013 mi to zovemo izdajom. Govorite o demokraciji, a odr\u017eavate globalnu strukturu u kojoj mo\u0107na manjina ima pravo veta nad snovima ve\u0107ine.<\/p>\n<p>Vi\u0161e ne\u0107emo \u0161aptati u sobama u kojima zaslu\u017eujemo govoriti punim glasom.<\/p>\n<p><strong>8. O vjeri i duhovnom dostojanstvu<\/strong><br \/>\nMi smo duhovan narod. Prije va\u0161ih katedrala na\u0161i su preci pjevali nebu. Prije va\u0161ih misionara poznavali smo jezik rijeka i zakone svetih \u0161uma. Kr\u0161\u0107anstvo je do\u0161lo, islam je do\u0161ao \u2013 prihvatili smo ih ne kao robovi, ve\u0107 kao tragaoci.<\/p>\n<p>Ali sada pitamo: ho\u0107e li crkva i d\u017eamija stajati s nama \u2013 istinski s nama \u2013 kada ljude seli pohlepa maskirana u globalizaciju? Ho\u0107e li va\u0161e propovjedaonice odjekivati na\u0161im vapajima, ili \u0107e samo ponavljati pjesme mo\u0107nih?<\/p>\n<p>I vjera se mora dekolonizirati. Mora hodati s siroma\u0161nima, ne s povla\u0161tenima.<\/p>\n<p><strong>9. O jedinstvu afri\u010dkih nacija<\/strong><br \/>\nOvo nije govor jedne zemlje \u2013 ovo je bu\u0111enje jednog kontinenta. Gledate kako Mali, Niger i Burkina Faso stvaraju novi savez. Bojite se na\u0161eg jedinstva. Za\u0161to? Jer ru\u0161i mit da Afrika mo\u017ee ustati samo pod va\u0161im nadzorom.<\/p>\n<p>Ujedinjujemo se ne da vodimo rat, ve\u0107 da vodimo dostojanstvo. Da spojimo hrabrost, podijelimo snagu, za\u0161titimo jedni druge kad nam svijet okrene le\u0111a. Panafri\u010danstvo nije san \u2013 ono je na\u0161a slamka spasa. I gradit \u0107emo ga \u2013 kamen po kamen, srce po srce \u2013 s va\u0161im ili bez va\u0161eg odobrenja.<\/p>\n<p><strong>10. Mladima Afrike<\/strong><br \/>\nDje\u010daku koji prodaje naran\u010de uz cestu. Djevoj\u010dici koja hoda 10 kilometara da stigne u \u0161kolu. Djetetu \u010diji je jedini izbor kamen, ali sanja o zvijezdama \u2013 vi ste razlog za\u0161to se borimo.<br \/>\nNe vjerujte la\u017ei da je va\u0161 kontinent proklet. Vi ste blagoslov. Ne zavidite stranim putovnicama \u2013 budite ponosni na svoje ime, svoju zemlju, svoje korijene. Svijet vam mo\u017eda sada ne plje\u0161\u0107e, ali budu\u0107nost \u0107e izgovarati va\u0161a imena s \u010da\u0161\u0107u.<\/p>\n<p><strong>11. Zavr\u0161ne rije\u010di<\/strong><br \/>\nNe\u0107emo kleknuti. Ne dolazim proglasiti rat \u2013 dolazim proglasiti volju. Ne\u0107emo kleknuti pred strahom. Ne\u0107emo kleknuti pred stranim bankama. Ne\u0107emo kleknuti pred zastarjelim carstvima preru\u0161ene u prijatelje.<\/p>\n<p>Afrika ne tra\u017ei mjesto za va\u0161im stolom \u2013 gradimo svoj vlastiti. Stol za kojim nijedno dijete ne jede posljednje. Gdje nijedna nacija nije u\u0161utkana zato \u0161to nema nuklearno oru\u017eje. Gdje se pravda ne filtrira kroz rasu ili povijest, ve\u0107 se dijeli kao \u0161to se dijeli dah.<\/p>\n<p>To je na\u0161a vizija. To je na\u0161a zakletva.<\/p>\n<p>Neka je svijet \u010duje \u2013 danas i zauvijek: Afrika ne\u0107e kleknuti.<br \/>\nHvala.<\/p>\n<p>Preuzeto sa: <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/share\/p\/1ZRn227DbG\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.facebook.com\/share\/p\/1ZRn227DbG\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Govor Ibrahima Traore, predsjednika Burkine Faso u UN<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":430705,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-430702","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430702","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=430702"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430702\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":430706,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430702\/revisions\/430706"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/430705"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=430702"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=430702"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=430702"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}