{"id":430638,"date":"2025-05-21T07:05:21","date_gmt":"2025-05-21T05:05:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=430638"},"modified":"2025-05-21T07:05:21","modified_gmt":"2025-05-21T05:05:21","slug":"gmo-naprijed-eu-demokracija-stoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/05\/21\/gmo-naprijed-eu-demokracija-stoj\/","title":{"rendered":"GMO naprijed, EU demokracija \u2013 stoj!"},"content":{"rendered":"

Autorica: Petra Ore\u0161kovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Biljana Borzan<\/strong>, \u010dlanica EU parlamenta: Europski parlament je kroz gotovo pedeset formalnih prigovora jasno rekao \u201cne\u201d uvozu GMO-a u na\u0161 prehrambeni sustav. Unato\u010d tome, Komisija nastavlja donositi suprotne odluke. To nije samo tehni\u010dko neslaganje, to je duboka moralna i demokratska kriza. Postupci koji vode do odobravanja GMO proizvoda odvijaju se \u010desto iza zatvorenih vrata, na temelju podataka koje mnogi znanstvenici i organizacije civilnog dru\u0161tva smatraju zastarjelima ili nedostatnima.<\/em><\/p>\n

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, stalna izvjestiteljica Europskog parlamenta za sigurnost hrane, u fokusu je europske javnosti nakon \u0161to je prozvala Europsku komisiju zbog odobravanja GMO hrane unato\u010d jasnom protivljenju Parlamenta. Borzan je upozorila da takva praksa Komisije ozbiljno naru\u0161ava povjerenje gra\u0111ana u europske institucije. Upravo o tim temama, kao i o \u0161irim pitanjima demokrati\u010dnosti Europske unije, Biljana Borzan govori u intervjuu za H-Alter.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Pro\u0161le ste nedjelje optu\u017eili Europsku komisiju da odobrava GMO proizvode, iako se tome protivi ve\u0107ina EU gra\u0111ana i Europski parlament. Kako obja\u0161njavate taj raskorak izme\u0111u volje gra\u0111ana i odluka Komisije?<\/strong><\/p>\n

Kad gotovo 9 od 10 gra\u0111ana Hrvatske odbacuje GMO hranu, a sli\u010dno razmi\u0161ljanje prevladava i diljem Europe; logi\u010dno je o\u010dekivati da institucije Europske unije tu zabrinutost uzmu ozbiljno. I Europski parlament je kroz gotovo pedeset formalnih prigovora jasno rekao \u201cne\u201d uvozu GMO-a u na\u0161 prehrambeni sustav. Unato\u010d tome, Komisija nastavlja donositi suprotne odluke. To nije samo tehni\u010dko neslaganje, to je duboka moralna i demokratska kriza. Takav raskorak \u0161alje poruku da gra\u0111ani, i njihovi izabrani predstavnici, u nekim klju\u010dnim pitanjima jednostavno nisu bitni.<\/p>\n

Podnijeli ste prigovor protiv uvo\u0111enja GMO-a u europski prehrambeni lanac u gotovo pedeset slu\u010dajeva. Svaki put Komisija je ignorirala. \u0160to takva praksa zna\u010di za povjerenje gra\u0111ana u europske institucije?<\/strong><\/p>\n

Kada se institucija koja ima izvr\u0161nu funkciju, kao \u0161to je Europska komisija, sustavno oglu\u0161uje na izra\u017eenu politi\u010dku volju Parlamenta, koji predstavlja vi\u0161e od 400 milijuna gra\u0111ana, tada govorimo o ozbiljnoj povredi demokratskih na\u010dela. Komisija je svaki put nastavila po svome, pozivaju\u0107i se na birokratske rupe i procedure koje zaobilaze politi\u010dku volju Parlamenta. To ne samo da podriva vjerodostojnost institucija, ve\u0107 ja\u010da osje\u0107aj euroskepticizma me\u0111u gra\u0111anima.<\/p>\n

Kako ocjenjujete transparentnost i otvorenost procesa dono\u0161enja odluka u Komisiji, osobito u pitanjima koja izazivaju veliko zanimanje javnosti?<\/strong><\/p>\n

Na\u017ealost, u brojnim slu\u010dajevima transparentnost nije na razini koju gra\u0111ani s pravom o\u010dekuju. Postupci koji vode do odobravanja GMO proizvoda, primjerice, odvijaju se \u010desto iza zatvorenih vrata, na temelju podataka koje mnogi znanstvenici i organizacije civilnog dru\u0161tva smatraju zastarjelima ili nedostatnima. Osim toga, nije jasno tko konkretno ima politi\u010dku odgovornost za takve odluke. Ako EU \u017eeli zadr\u017eati povjerenje svojih gra\u0111ana, mora biti spremna donositi odluke otvoreno, uz uklju\u010divanje javnosti i uva\u017eavanje razli\u010ditih mi\u0161ljenja.<\/p>\n

Smatrate li da Europska komisija sustavno ne po\u0161tuje volju Parlamenta?<\/strong><\/p>\n

Kada Komisija iznova autorizira GMO proizvode unato\u010d jasno izra\u017eenom protivljenju Parlamenta, te\u0161ko je re\u0107i da po\u0161tuje njegovu volju. Takvo postupanje \u0161alje lo\u0161u poruku gra\u0111anima, da se njihovi predstavnici mogu ignorirati kad god to odgovara politi\u010dkim interesima. Ne radi se ovdje samo o tehni\u010dkoj odluci, ve\u0107 o ignoriranju demokratskog procesa i uru\u0161avanju povjerenja u institucije. Parlament nije savjetodavno tijelo, mi predstavljamo volju gra\u0111ana i o\u010dekujemo da se ta volja uva\u017eava. Ako Komisija to ne \u010dini, onda je krajnje vrijeme za ozbiljnu institucionalnu reformu.<\/p>\n

Mo\u017ee li se uop\u0107e paralelno promicati odr\u017eiva poljoprivreda i otvarati vrata GMO kukuruzu i soji bez procjena rizika?<\/strong><\/p>\n

Odr\u017eivost ne mo\u017ee biti floskula. Ako istovremeno promoviramo zelene ciljeve i otvaramo vrata uvozu GMO kukuruza i soje bez ozbiljne, a\u017eurirane i neovisne procjene rizika, to je dvoli\u010dna politika. Takav pristup pogoduje interesima velikih korporacija, dok na\u0161i poljoprivrednici i potro\u0161a\u010di ostaju neza\u0161ti\u0107eni. Odr\u017eivost podrazumijeva brigu o okoli\u0161u, zdravlju i ekonomskoj samostalnosti, a ne ovisnost o patentiranim tehnologijama.<\/p>\n

Osim GMO-a, sada imamo novi pojam \u2013 NGT, odnosno nove genomske tehnologije. Je li stvarno rije\u010d o tehnolo\u0161kom novumu ili o marketin\u0161kom rebrendiranju s ciljem suzbijanja otpora javnosti prema GMO-u?<\/strong><\/p>\n

Nove genomske tehnologije su kombinacija stvarnog tehnolo\u0161kog napretka i marketin\u0161kog rebrendiranja zbog \u010dinjenice da su znanstvenice koje su razvile CRISPR metodu za precizno izrezivanje genoma, dobile Nobelovu nagradu. Me\u0111utim, iako je tehni\u010dka metoda druk\u010dija, krajnji rezultat ostaje isti \u2013 genetski modificirani organizam.<\/p>\n

Najve\u0107i problem je \u0161to se kroz raspravu o NGT-ima poku\u0161ava izbje\u0107i postoje\u0107i zakonski okvir koji propisuje stroge procjene rizika i jasno ozna\u010davanje proizvoda. Umjesto javne i stru\u010dne rasprave, svjedo\u010dimo poku\u0161aju da se NGT proizvodi uvedu na tr\u017ei\u0161te bez znanja potro\u0161a\u010da, bez jasne oznake na proizvodima.<\/p>\n

Takav pristup naru\u0161ava povjerenje u institucije i zanemaruje pravo gra\u0111ana na informirani izbor. Skrivanjem iza novih kratica i ubrzanim zakonodavstvom samo se produbljuje nepovjerenje gra\u0111ana i stvara dodatni otpor prema svemu \u0161to nosi oznaku biotehnolo\u0161kog. Zato se protivim poku\u0161aju da se NGT-i podvale kao ne\u0161to novo i bolje, ve\u0107 tra\u017eim da se o njima odlu\u010duje u skladu s temeljnim na\u010delima opreza, transparentnosti i po\u0161tovanja volje gra\u0111ana.<\/p>\n

GMO se uvodi pod izlikom \u201eborbe za samodostatnost\u201c, ali s obzirom na to da je GMO sjeme patentirano, \u0161to zna\u010di da ga poljoprivrednici ga ne mogu uzgojiti, ve\u0107 svake godine moraju nanovo kupovati skuplji proizvod od korporacija \u2013 tko je tu onda samodostatan?<\/strong><\/p>\n

Kad pri\u010damo o samodostatnosti, moramo govoriti i o slobodi poljoprivrednika da sami odlu\u010duju \u0161to \u0107e sijati, kako \u0107e uzgajati i \u010dime \u0107e hraniti svoje obitelji i zajednice. GMO sjeme koje dolazi u paketu s patentima i obvezom godi\u0161nje kupovine od multinacionalnih korporacija nema veze sa samodostatno\u0161\u0107u, to je ovisnost.<\/p>\n

Zapravo, pod izlikom otpornosti i sigurnosti, stvaramo sustav u kojem mali proizvo\u0111a\u010di gube kontrolu, a mo\u0107 se koncentrira u rukama nekoliko velikih igra\u010da. Ako \u017eelimo otpornu i odr\u017eivu Europu, onda moramo graditi poljoprivredu utemeljenu na znanju, lokalnim sortama i slobodi da sami biramo svoju hranu.<\/p>\n

Ovo pitanje produbilo je raskorak izme\u0111u Parlamenta i Komisije, a kad govorimo o trenutnim nesuglasicama, valja imati na umu da je Europski parlament izravno izabrano tijelo gra\u0111ana i trebao bi biti u sredi\u0161tu europske demokracije.\u00a0Koliko je, prema va\u0161em mi\u0161ljenju, Europski parlament stvarno utjecajan u dono\u0161enju najva\u017enijih odluka, a koliko je njegova uloga vi\u0161e savjetodavna ili formalna?<\/p>\n

Uloga Europskog parlamenta u dono\u0161enju zakona i oblikovanju politika u EU je zna\u010dajna i nezaobilazna, i kao zastupnica svakodnevno svjedo\u010dim snazi na\u0161eg utjecaja. Me\u0111utim, ovo pitanje GMO-a otkriva ozbiljnu slabost sustava. Taj raskorak izme\u0111u demokratskog legitimiteta i izvr\u0161ne prakse mora se mijenjati, i na tome \u0107u ustrajati.<\/p>\n

Europska komisija ima klju\u010dnu izvr\u0161nu i zakonodavnu ulogu, ali njezini \u010dlanovi nisu izravno izabrani od gra\u0111ana.\u00a0To je problem za demokratski legitimitet Europske unije?<\/strong><\/p>\n

To je ozbiljan problem. Demokratski legitimitet u Uniji mora se graditi na odgovornosti prema gra\u0111anima. Kada Komisija, koja nema izravni mandat od bira\u010da, donosi odluke koje su u izravnoj suprotnosti s voljom izabranih zastupnika i \u0161iroke javnosti, tada se otvara prostor za sumnju, nepovjerenje i osje\u0107aj otu\u0111enja od europskog projekta. Takve situacije uru\u0161avaju temelj demokracije, a to je da vlast proizlazi iz naroda. U najmanju ruku, u takvim politi\u010dki osjetljivim slu\u010dajevima Komisija bi morala uva\u017eiti volju Parlamenta.<\/p>\n

Smatrate li da je potrebno reformirati komitolo\u0161ki proces kako bi se oja\u010dala demokratska odgovornost Komisije?<\/strong><\/p>\n

Apsolutno. Komitolo\u0161ki proces, kakav je sada, omogu\u0107uje Komisiji da provodi odluke \u010dak i kad ne postoji kvalificirana ve\u0107ina dr\u017eava \u010dlanica, a Parlament im se izri\u010dito protivi, kao \u0161to je slu\u010daj s GMO-ima. To nije tehni\u010dka formalnost, to je ozbiljan demokratski propust. Gra\u0111ani s pravom o\u010dekuju da odluke koje utje\u010du na njihovo zdravlje, okoli\u0161 i prehrambeni sustav budu donesene transparentno i uz po\u0161tivanje volje njihovih izabranih predstavnika. Ako sustav to ne omogu\u0107ava, sustav se mora mijenjati \u2013 i ja \u0107u se sna\u017eno zalagati da se to dogodi.<\/p>\n

Mo\u017eemo li re\u0107i li da Komisija po\u0161tuje Povelju EU-a o temeljnim pravima koja ima obvezuju\u0107u snagu za sve institucije EU-a, uklju\u010duju\u0107i Komisiju?<\/strong><\/p>\n

Ne bih i\u0161la toliko daleko da tvrdim kako Komisija izravno kr\u0161i Povelju o temeljnim pravima, ali razumijem i dijelim zabrinutost gra\u0111ana koji se sve \u010de\u0161\u0107e pitaju po\u0161tuje li se uistinu njihovo pravo na informiranost, zdravlje i demokratsko sudjelovanje. Kada se odluke donose mimo volje izabranih predstavnika, bez jasne komunikacije s javno\u0161\u0107u i bez stvarne politi\u010dke odgovornosti, to otvara prostor za sumnju i nepovjerenje. Gra\u0111ani s razlogom o\u010dekuju vi\u0161e transparentnosti, odgovornosti i po\u0161tovanja prema njihovim stavovima. To je uistinu najmanje \u0161to trebaju o\u010dekivati.<\/p>\n

U javnosti se \u010desto govori o \u201edemokratskom deficitu\u201d Europske unije, odnosno o tome da gra\u0111ani nemaju stvarni utjecaj na klju\u010dne odluke.\u00a0\u0160to smatrate najve\u0107im uzrokom tog deficita?<\/strong><\/p>\n

Najve\u0107i uzrok demokratskog deficita vidim u disbalansu mo\u0107i izme\u0111u institucija. Europski parlament, jedina izravno izabrana institucija, pre\u010desto se stavlja u polo\u017eaj savjetodavnog tijela, dok Komisija i Vije\u0107e donose klju\u010dne odluke bez dovoljno politi\u010dke odgovornosti prema bira\u010dima. Takav odnos snaga nije odr\u017eiv na du\u017ee staze. Ako EU \u017eeli biti projekt gra\u0111ana, onda mora osigurati da njihovi predstavnici imaju stvarni, a ne simboli\u010dki utjecaj na dono\u0161enje odluka. U protivnom, gra\u0111ani s pravom gube povjerenje.<\/p>\n

Koje bi reforme najvi\u0161e pridonijele ja\u010danju demokracije u EU-u? Treba li Parlament imati ve\u0107e ovlasti u odnosu na Komisiju ili bi predsjednik Komisije trebao biti izravno biran?<\/strong><\/p>\n

Potrebne su dubinske promjene. Prvo, Europski parlament mora imati pravo suodlu\u010divanja u svim zakonodavnim postupcima, uklju\u010duju\u0107i komitolo\u0161ke odluke koje danas prakti\u010dki izmi\u010du njegovom nadzoru. Drugo, logi\u010dno bi bilo da predsjednik Europske komisije mora imati ve\u0107i legitimitet i ve\u0107u odgovornost, me\u0111utim tu smo se ve\u0107 odmah opekli i nije se po\u0161tovao dogovor kod biranja Spitzenkandidata. Moramo osigurati da institucije EU-a budu istinski odgovorne gra\u0111anima, a ne samo nacionalnim vladama ili interesnim skupinama.<\/p>\n

Umjesto javne i stru\u010dne rasprave, svjedo\u010dimo poku\u0161aju da se NGT proizvodi uvedu na tr\u017ei\u0161te bez znanja potro\u0161a\u010da, bez jasne oznake na proizvodima.<\/strong>
\nIma li Unija snage i volje da postane istinski uzor demokracije i za\u0161tite temeljnih prava, ili \u0107e demokratski deficit i dalje biti izazov?<\/strong><\/p>\n

Snage svakako ima, ali pitanje je postoji li politi\u010dka volja. Unato\u010d odre\u0111enim problemima koje imamo, EU je svakako svjetski uzor u za\u0161titi demokracije i ljudskih prava, no da bi se to odr\u017ealo, moramo prestati gurati pod tepih probleme u kojima institucije ne djeluju u skladu s demokratskim na\u010delima ve\u0107 ih treba detektirati i rje\u0161avati u hodu. Odluke koje se ti\u010du zdravlja, okoli\u0161a i hrane ne mogu donositi isklju\u010divo birokrati, bez jasnog politi\u010dkog mandata. Ako \u017eelimo Uniju budu\u0107nosti, onda moramo imati hrabrosti za institucionalne promjene koje \u0107e osigurati da se glas gra\u0111ana uistinu \u010duje i po\u0161tuje.<\/p>\n

Kako vidite svoju ulogu u ja\u010danju demokratskih standarda u EU-a?<\/strong><\/p>\n

Moja je du\u017enost biti glas gra\u0111ana i \u0161tititi javni interes. To zna\u010di jasno prozivati postupke koji nisu u skladu s demokratskim na\u010delima, predlagati zakonodavne promjene i sura\u0111ivati s kolegama iz svih politi\u010dkih skupina kad je rije\u010d o za\u0161titi temeljnih prava i transparentnosti. Ne\u0107u odustati od borbe za to da Parlament ima ve\u0107i utjecaj, da se komitolo\u0161ki sustav reformira i da odluke koje utje\u010du na zdravlje i okoli\u0161 budu utemeljene na znanosti, ali i na demokratskoj legitimnosti. EU mo\u017ee i mora bolje i ja sam ovdje da na tome ustrajem.<\/p>\n

h-alter.org<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najve\u0107i uzrok demokratskog deficita vidim u disbalansu mo\u0107i izme\u0111u institucija. Europski parlament, jedina izravno izabrana institucija, pre\u010desto se stavlja u polo\u017eaj savjetodavnog tijela, dok Komisija i Vije\u0107e donose klju\u010dne odluke bez dovoljno politi\u010dke odgovornosti prema bira\u010dima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":430641,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-430638","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430638","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=430638"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430638\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":430642,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430638\/revisions\/430642"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/430641"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=430638"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=430638"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=430638"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}