{"id":430496,"date":"2025-05-19T06:24:07","date_gmt":"2025-05-19T04:24:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=430496"},"modified":"2025-05-19T06:25:11","modified_gmt":"2025-05-19T04:25:11","slug":"moze-li-gravitacija-biti-dokaz-da-je-svemir-kompjuterska-simulacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/05\/19\/moze-li-gravitacija-biti-dokaz-da-je-svemir-kompjuterska-simulacija\/","title":{"rendered":"Mo\u017ee li gravitacija biti dokaz da je svemir kompjuterska simulacija?"},"content":{"rendered":"<p>Dugo smo uzimali zdravo za gotovo da je gravitacija jedna od osnovnih sila prirode \u2013 jedna od nevidljivih niti koje dr\u017ee svemir na okupu.<\/p>\n<p>Ali, zamislimo da to nije istina. Zamislimo da je zakon gravitacije jednostavno odjek ne\u010dega fundamentalnijeg: nusprodukt fukcionisanja svemira po kodu nalik kompjuterskom.<\/p>\n<p>To je premisa mog najnovijeg istra\u017eivanja,<a href=\"https:\/\/pubs.aip.org\/aip\/adv\/article\/15\/4\/045035\/3345217\/Is-gravity-evidence-of-a-computational-universe\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"> objavljenog u \u010dasopisu AIP Advances<\/a>. Ono sugeri\u0161e da gravitacija nije misteriozna sila koja privla\u010di objekte jedne prema drugima, ve\u0107 proizvod informacijskog zakona prirode koji ja nazivam drugim zakonom infodinamike.<\/p>\n<p>To je ideja koja zvu\u010di kao nau\u010dna fantastika \u2013 ali je utemeljena u fizici i dokazima da svemir na sumnjiv na\u010din izgleda kao kompjuterska simulacija.<\/p>\n<p>U svijetu digitalnih tehnologija, sve do aplikacija na va\u0161em telefonu i svijeta kiberneti\u010dkog prostora, efikasnost je klju\u010dna.<\/p>\n<p>Kompjuteri neprestano komprimiraju i restruktuiraju svoje podatke kako bi u\u0161tedjeli memoriju i procesorsku snagu.<\/p>\n<p>Mo\u017eda se to isto de\u0161ava \u0161irom svemira?<\/p>\n<p>Teorija informacija, matemati\u010dko prou\u010davanje kvantifikacije, pohrane i prenosa informacija, mo\u017ee nam pomo\u0107i da shvatimo \u0161ta se doga\u0111a.<\/p>\n<p>Prvobitno razvijena od strane matemati\u010dara Claudea Shanona, postajala je sve popularnija u fizici i danas se koristi u veoma \u0161irokom rasponu istra\u017eiva\u010dkih podru\u010dja.<\/p>\n<p>U radu iz 2023. godine, koristio sam teoriju informacija da predlo\u017eim svoj drugi zakon infodinamike.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/5vD9t-ao1bI?si=ZTldyBXBXDmdySac\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Ovaj zakon propisuje da \u0107e se informacijska \u2018entropija\u2019, ili nivo dezorganizacije informacija, morati smanjiti ili ostati stati\u010dna unutar bilo kojeg zatvorenog informacijskog sistema.<\/p>\n<p>To je suprotno popularnom drugom zakonu termodinamike, koji nala\u017ee da se fizi\u010dka entropija, ili nered, uvijek pove\u0107ava.<\/p>\n<p>Uzmimo za primjer \u0161oljicu kafe koja se hladi. Energija te\u010de s toplog na hladno dok temperatura kafe ne bude ista kao temperatura prostorije i njena energija bude minimalna \u2013 stanje koje se naziva termi\u010dka ravnote\u017ea.<\/p>\n<p>Entropija sistema je maksimalna u tom trenutku \u2013 sa svim molekulama maksimalno rasprostranjenim, koje imaju istu energiju.<\/p>\n<p>To zna\u010di da je smanjeno rasprostranjenje energija po molekuli u te\u010dnosti.<\/p>\n<p>Ako se uzme u obzir informacijski sadr\u017eaj svakog molekula na osnovu njegpve energije, onda je na po\u010detku, u vru\u0107oj \u0161olji kafe, informacijska entropija maksimalna, a u ravnote\u017ei je informacijska entropija minimalna.<\/p>\n<p>To je zato \u0161to su skoro svi molekuli na istom energetskom nivou, postaju\u0107i identi\u010dni karakteri u informacijskoj poruci.<\/p>\n<p>Dakle, raspon razli\u010ditih dostupnih energija se smanjuje kada nastupi termi\u010dka ravnote\u017ea.<\/p>\n<p>Ali ako razmotrimo samo lokaciju, a ne energiju, onda postoji mnogo informacijskog nereda kada su \u010destice nasumi\u010dno raspore\u0111ene u prostoru \u2013 informacija da se prati njihovo kretanje je zna\u010dajna.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, kada se one konsoliduju pod uticajem gravitacijske privla\u010dnosti, kao \u0161to to rade planete, zvijezde i galaksije, informacija se komprimira i postaje upravljivija.<\/p>\n<p>U simulacijama, upravo se to doga\u0111a kada sistem poku\u0161ava funkcionisati efikasnije. Dakle, kretanje materije pod uticajem gravitacije ne mora biti rezultat sile.<\/p>\n<p>Mo\u017eda je to funkcija na\u010dina na koji svemir komprimira informacije s kojima mora raditi.<\/p>\n<p>Ovdje prostor nije kontinuiran i gladak. Prostor je sa\u010dinjen od si\u0107u\u0161nih \u2018\u0107elija\u2019 informacija, sli\u010dnih pikselima na fotografiji ili kvadrati\u0107ima na ekranu kompjuterske igre.<\/p>\n<p>U svakoj \u0107eliji nalaze se osnovne informacije o svemiru \u2013 gdje se, recimo, nalazi \u010destica \u2013 i sve su one sakupljene zajedno da bi sa\u010dinile tkaninu svemira.<\/p>\n<p>Ako unutar tog prostora postavite objekte, sistem postaje slo\u017eeniji. Ali kada se svi ti objekti spoje u jedan umjesto da ih je mnogo, informacija ponovo postaje jednostavna.<\/p>\n<p>Prema ovom gledi\u0161tu, svemir prirodno te\u017ei stanjima minimalne informacijske entropije. Stvarni je \u2018za\u010din\u2019 u tome \u0161to, ako se izra\u010dunaju brojevi, entropijska \u2018informacijska sila\u2019 stvorena ovom tendencijom prema jednostavnosti je potpuno ekvivalentna Njutnovom zakonu gravitacije, kao \u0161to je prikazano u mom radu.<\/p>\n<p>Ova teorija se nadovezuje na ranija istra\u017eivanja \u2018entropijske gravitacije\u2019, ali ide korak dalje. Povezuju\u0107i dinamiku informacija sa gravitacijom, dolazimo do zanimljivog zaklju\u010dka da bi svemir mogao funkcionisati na nekoj vrsti kosmi\u010dkog softvera.<\/p>\n<p>U vje\u0161ta\u010dkom svemiru, o\u010dekivala bi se pravila maksimalne efikasnosti. O\u010dekivale bi se simetrije. O\u010dekivala bi se kompresija.<\/p>\n<p>I zakon \u2013 to jest, gravitacija \u2013 o\u010dekivalo bi se da proiza\u0111e iz ovih ra\u010dunarskih pravila.<\/p>\n<p>Mo\u017eda jo\u0161 nemamo definitivne dokaze da \u017eivimo u simulaciji. Ali \u0161to dublje gledamo, to se sve vi\u0161e \u010dini da se na\u0161 svemir pona\u0161a kao kompjuterski proces. (Preuzeto sa <a href=\"https:\/\/misteriozno.com\/gravitacija-i-svemir-kao-kompjuterska-simulacija\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">misteriozno.com<\/a>)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mo\u017eda jo\u0161 nemamo definitivne dokaze da \u017eivimo u simulaciji. Ali \u0161to dublje gledamo, to se sve vi\u0161e \u010dini da se na\u0161 svemir pona\u0161a kao kompjuterski proces<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":424475,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-430496","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430496","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=430496"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430496\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":430500,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430496\/revisions\/430500"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/424475"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=430496"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=430496"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=430496"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}