{"id":430350,"date":"2025-05-16T06:22:47","date_gmt":"2025-05-16T04:22:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=430350"},"modified":"2025-05-16T06:22:47","modified_gmt":"2025-05-16T04:22:47","slug":"odlucna-lijeva-pragmatika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/05\/16\/odlucna-lijeva-pragmatika\/","title":{"rendered":"Odlu\u010dna lijeva pragmatika"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marko Kostani\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Na dan predsjedni\u010dke inauguracije Andr\u00e9sa Manuela L\u00f3peza Obradora, poznatijeg po akronimu AMLO, 2018. godine, meksi\u010dke su ankete zabilje\u017eile najni\u017ee razine podr\u0161ke instituciji predsjednika, politi\u010dkim strankama i lokalnoj samoupravi u modernoj povijesti zemlje. \u0160to se ti\u010de institucije predsjednika 85 posto gra\u0111ana izrazilo je potpuno nepovjerenje, a njih 84 posto imalo je isti stav o politi\u010dkim strankama. Sli\u010dno su pro\u0161le i ni\u017ee razine vlasti.<\/p>\n

Otprilike sedam godina kasnije, sredinom o\u017eujka ove godine, obznanjeni su rezultati ankete o podr\u0161ci Claudiji Sheinbaum, strana\u010dkoj i politi\u010dkoj nasljednici AMLO-a na mjestu predsjednice dr\u017eave. A one ka\u017eu da Sheinbaum u\u017eiva \u010dak 85 posto podr\u0161ke stanovni\u0161tva. Ankete su u travnju potvrdile tu razinu podr\u0161ke. Postavlja se, dakle, o\u010dito pitanje: \u0161to se dogodilo u Meksiku u posljednjih sedam godina da se gotovo pa potpuno nepovjerenje u politi\u010dki sustav, institucije i aktere transformiralo u plebiscitarnu podr\u0161ku trenutnoj predsjednici?<\/p>\n

Prije nego \u0161to ponudimo obja\u0161njenja takve zgusnute transformacije \u2013 preciznije, prenesemo najuvjerljivija tuma\u010denja upu\u0107enih \u2013 pozabavimo se motivacijom iza ovog \u010dlanka. Sama neobi\u010dnost takvog politi\u010dkog prevrata u tek nekoliko godina bila bi dovoljan motiv, ali globalni politi\u010dki period u kojem se dogodila i ideolo\u0161ki smjer pridaju mu dodatnu dimenziju zanimljivosti.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de periodizacije, nalazimo se na prili\u010dno skliskom terenu. Izlo\u017eenost prekomjernoj razini informacija i demokratizaciji i inflaciji interpretacijskih tejkova, kao i sve br\u017ei novinski ciklusi, potaknuli su, sasvim o\u010dekivano, nagon ka \u010destim poku\u0161ajima politi\u010dkih periodizacija. Op\u0107enitija razina politi\u010dke nestabilnosti koju \u010dine i sve ni\u017ei postotni udjeli klasi\u010dnih i dominantnih stranaka koje su se etablirale nakon Drugog svjetskog rata, mahom u kombinaciji konzervativaca i socijaldemokrata, pritom nije odmogla toj tendenciji. Tre\u0107i pak faktor u sklonosti preranim periodizacijama stalna je i potreba da se proglasi kraj neoliberalizma i imenuje nasljednik.<\/p>\n

Ta stalna potreba za periodizacijama i navodno o\u010ditim trendovima ima i sna\u017ean politi\u010dki u\u010dinak. Iako se potreba zasniva na politi\u010dkoj nestabilnosti i nepredvidivosti, ”rezultati” periodizacija nam nala\u017eu svima da se nalazimo u zatvorenim i uokvirenim politi\u010dkim putanjama i sudbinama i da se cijeli svijet samo prilago\u0111ava tim sudbinama. Radi se, dakle, o paradoksu: politika je na lokalnoj i globalnoj razini nestabilna, ali alternative postoje\u0107im trendovima nema. Desnica postepeno, ali sigurno ja\u010da, i nitko drugi nema na repertoaru nikakav alat ili ideju da iznevjeri nametnuti nam put. Sve se mijenja iz dana u dan, a ni\u0161ta se su\u0161tinski ne mijenja.<\/p>\n

I zato je primjer Meksika va\u017ean. Ne zato da bi se kopirala politika iz zemlje za koju je jednom netko rekao da je predaleko od Boga, a preblizu Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Radi se, dakle, o zemlji specifi\u010dne povijesti i geografije da bi se poku\u0161ale povu\u0107i izravne paralele. Ali sama \u010dinjenica da predsjednica lijeve orijentacije, stru\u010dnjakinja za okoli\u0161na pitanja, u politi\u010dkoj kulturi koja se bez imalo oklijevanja naziva ma\u010disti\u010dkom u\u017eiva podr\u0161ku 85 posto stanovni\u0161tva zaslu\u017euje barem priliku za eventualnu inspiraciju. Ili barem status preporuke za neku seriju na kakvom ameri\u010dkom streaming servisu u kojoj se boje na filmskoj fotografiji mijenjaju prelaskom ju\u017ene granice kako bi se stekao dojam autenti\u010dnosti. Prilike u Meksiku jesu autenti\u010dne, ali prema svemu sude\u0107i jesu i politike koje izmi\u010du uobi\u010dajenim periodizacijama epohe u kojoj \u017eivimo.<\/p>\n

Dolaskom na vlast 2018. godine AMLO, kao predstavnik Stranke nacionalne obnove, u kontekstu potpune erozije povjerenja u dr\u017eavne i strana\u010dke institucije, najavljuje \u010cetvrtu transformaciju. Prva se transformacija u meksi\u010dkoj povijesti odnosi na borbu za nezavisnost po\u010detkom devetnaestog stolje\u0107a, druga na rat za reforme sredinom tog istog stolje\u0107a, a tre\u0107a na poznatu meksi\u010dku revoluciju u drugom desetlje\u0107u dvadesetog stolje\u0107a.<\/p>\n

Retori\u010dki prili\u010dno ambiciozno postavljen zadatak, ali o\u010dito da u tom kontekstu druk\u010dije i nije moglo. Stranke koje su prije obna\u0161ale vlast izgubile su sav kredibilitet, nejednakosti su eksplodirale nakon bankrota 1982. godine i aran\u017emana s Me\u0111unarodnim monetarnim fondom te potpisivanjem sjeverno-atlantskog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) 1994. godine.<\/p>\n

Progla\u0161eni ”rat protiv droge” po\u010detkom ovog stolje\u0107a doveo je do eskalacije nasilja, vi\u0161e od stotinu tisu\u0107a mrtvih i doslovno razli\u010ditih stupnjeva suvereniteta dr\u017eave na razli\u010ditim dijelovima teritorija. U sklopu \u010detvrte transformacije AMLO je obe\u0107ao zaustavljanje neoliberalnih trendova i smanjivanje razina nejednakosti. Brojnim potezima je uspio u tome. \u0160ira dostupnost socijalnih programa i enorman rast minimalne pla\u0107e najsna\u017eniji su pokazatelji.<\/p>\n

Me\u0111utim, AMLO nije i\u0161ao u izravan obra\u010dun s vladaju\u0107im klasama. Primjerice, nije pove\u0107ao poreze kapitalu i najbogatijima, ali zauzvrat je uspio s njima dogovoriti ograni\u010denje cijena klju\u010dnih namirnica za najsiroma\u0161nije. Vojsci je pove\u0107ao prora\u010dun, ali time zadr\u017eao i dovoljnu razinu lojalnosti. Na tim je temama, uz odre\u0111enu razinu kulturnog konzervativizma, riskirao i primao kritike s ljevice. \u0160to se ti\u010de pak desnice, meksi\u010dkih kulturnih i intelektualnih elita te zapadnog medijskog establi\u0161menta, prozivan je, o\u010dekivano, za populizam i autoritarnost.<\/p>\n

Medijska taktika kojom se koristio, a koju nastavlja i Sheinbaum, takozvane su ma\u00f1enere, svakodnevne medijske konferencije kojima bi se obra\u0107ao izravno gra\u0111anstvu, zaobilaze\u0107i tako uglavnom mu nesklone medije. Na kraju je \u010dak i The Economist priznao inovaciju i u\u010dinkovitost te komunikacijske forme. Fiskalnu su pak politiku nazvali ”republikanskom \u0161tednjom”. Radi se o politici zasnovanoj na ”demokratskom planiranju” kojom se iz dr\u017eavnih tro\u0161kova re\u017eu oni izdaci koji su namijenjeni bogatijima.<\/p>\n

U to spadaju i du\u017enosni\u010dke pla\u0107e. Mo\u017eda ukupan fiskalni ishod i nije bio tako presudan, ali u\u010dinjen je va\u017ean politi\u010dko-ideolo\u0161ki korak: pokazalo se mogu\u0107im artikulirati antikorupcijske politike na klasnim osnovama. Radi se o manevru koji toliko bolno nedostaje u na\u0161em politi\u010dkom ambijentu.<\/p>\n

Rekordna pobjeda Sheinbaum na izborima 2024. godine pokazuje da primjerice kulturni konzervativizam AMLO-a nije bio presudan u osiguravanju podr\u0161ke. Ve\u0107 sama razina podr\u0161ke koja je gotovo pa konsenzualna sugerira da Sheinbaum i pomalo oksimoronska politika odlu\u010dne lijeve pragmatike imaju podr\u0161ku u svim dru\u0161tvenim skupinama. Ona je svoj mandat najavila kao izgradnju drugog kata u procesu \u010detvrte transformacije. Po onome \u0161to se da primijetiti u prvim potezima taj \u0107e se kat zasnivati na stjecanju vi\u0161eg stupnja autonomije zemlje kad su u pitanju hrana, energija i lijekovi.<\/p>\n

Ono \u0161to obilje\u017eava njen mandat, kao i onaj prethodnika, op\u0107i je rast povjerenja u kapacitete dr\u017eave da ne\u0161to kreira. Njen \u0107e mandat obilje\u017eiti i manevriranje s Donaldom Trumpom kad su u pitanju carine. Bez obzira na ishod njenog mandata, treba ga pomno pratiti. Predstavlja izuzetak u kontekstu suvremene politike i lekciju da programi i putevi nisu unaprijed zadani. Da postoji prostor za ideolo\u0161ki i programski rizik. Makar i onaj pragmati\u010dni.<\/p>\n

portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pored samih stavova, meksi\u010dka predsjednica Claudia Sheinbaum i popularno\u0161\u0107u prkosi uvrije\u017eenim politi\u010dkim trendovima. Trenutno u\u017eiva podr\u0161ku vi\u0161e od 80 posto tamo\u0161njeg stanovni\u0161tva. Mo\u017ee li poslu\u017eiti kao inspiracija?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":403461,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-430350","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430350","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=430350"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430350\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":430353,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430350\/revisions\/430353"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/403461"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=430350"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=430350"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=430350"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}