{"id":430116,"date":"2025-05-12T03:44:23","date_gmt":"2025-05-12T01:44:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=430116"},"modified":"2025-05-12T03:44:23","modified_gmt":"2025-05-12T01:44:23","slug":"kad-pobuna-izabere-parlament-kraj-revolucije-ili-nova-faza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/05\/12\/kad-pobuna-izabere-parlament-kraj-revolucije-ili-nova-faza\/","title":{"rendered":"Kad pobuna izabere parlament: Kraj revolucije ili nova faza?"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Ivan Cingel<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Obavijest za Hrvate koji zabavljeni pseudo-politi\u010dkim teatrom u domovini mo\u017eda nisu najpomnije pratili: na \u201eisto\u010dnom frontu\u201c, gdje se posljednjih pola godine doga\u0111a istinska politika, do\u0161lo je do velikog zaokreta!<\/p>\n<p>Pisao sam ve\u0107 da je 5. novembra po\u010deo \u010detvrti svjetski rat: nova forma starog &#8220;We are the 99%&#8221; klasnog rata. Nimalo slu\u010dajno na tlu ba\u0161 Srbije i ba\u0161 me\u0111u studentskom populacijom. To\u010dno \u0161est mjeseci kasnije, 5. maja, objavljen je proglas koji potpisuju &#8220;studenti u blokadi svih visoko\u0161kolskih ustanova na teritoriji Srbije&#8221;, tra\u017ee\u0107i &#8220;momentalno raspu\u0161tanje Narodne skup\u0161tine i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora&#8221;. U zaklju\u010dnom pasusu pozivaju narod da podr\u017ei listu kojoj \u0107e oni &#8220;preneti svoje poverenje&#8221;, na ime vjere u demokraciju kao &#8220;jedini ispravan na\u010din za re\u0161avanje politi\u010dke krize ovolikih razmera&#8221;.<\/p>\n<p>U redu, demokraciju \u2013 ali kakvu demokraciju? Parlamentarnu, o\u010dito! \u0160to je u dijametralnoj suprotnosti s pismima studentima diljem svijeta (21.12.) i narodu Srbije (9.3.), u kojima se horizont studentske pobune definira ne naspram nenadle\u017enog vlastodr\u0161ca ve\u0107 naspram &#8220;predstavni\u010dke demokratije&#8221;. Ona je ionako, kako su isticali, diljem svijeta u fazi raspada te \u2013 obratimo pa\u017enju \u2013 &#8220;o\u010digledno nije u stanju da re\u0161i vi\u0161edecenijsku dru\u0161tveno-politi\u010dku krizu na\u0161e zemlje&#8221;. Ako studenti po novom misle na tu demokraciju kao jedini na\u010din da se rije\u0161i politi\u010dku krizu \u2013 a o\u010dito misle, \u010dim tra\u017ee parlamentarne izbore, zar ne? \u2013 zna\u010di da su zaokrenuli za to\u010dno 180\u00b0 u odnosu na vlastite aksiomatske postavke iz ovih pisama te da odustaju od klasnog rata odozdo kao naravi pobune.<\/p>\n<p>Dok su mjesecima na sve pritiske da pristaju na razne prijedloge o privremenoj vladi u svrhu tranzicije do &#8220;po\u0161tenih izbora&#8221; odvra\u0107ali odbijanjima i ogra\u0111ivanjima te upornim ustrajavanjem na direktnoj demokraciji (pozivaju\u0107i i gra\u0111ane na organiziranje kroz zborove) \u2013 najednom upravo sami tra\u017ee parlamentarne izbore. Kako to?<\/p>\n<blockquote>\n<h3>Mjesec dana raskola<\/h3>\n<\/blockquote>\n<p>Izblijedila je u svjetlu te svje\u017ee vijesti s \u201eisto\u010dnog fronta\u201c ona mjesec dana starija, to\u010dnije od 7. aprila. U skladu s preferencijama dana\u0161nje omladine, glavna oglasna plo\u010da studentske pobune je dru\u0161tvena mre\u017ea Instagram: prijelomne objave stu\u0161tile su se tog dana oko 18, pa 22, pa 23 sata, s profila vojvo\u0111anskih visoko\u0161kolskih ustanova u blokadi. Radilo se o Univerzitetu u Novom Sadu (UNS) i njegovim regionalnim ekspoziturama.<\/p>\n<p>Prva objava je bila priop\u0107enje da se plenumi pet fakulteta ogra\u0111uju od Partije radikalne levice. U drugoj se pridru\u017euju jo\u0161 tri, obznanjuju\u0107i da su do\u0161li do zaklju\u010dka kako je &#8220;jedino mogu\u0107e re\u0161enje ekspertska vlada&#8221;. Tre\u0107a je navodila naj\u0161iri popis blokaderskih plenuma (njih ukupno 14, dobar dio UNS-a), koji zajedni\u010dki potpisuju plakat s krilaticom: \u201eEKSPERTSKA VLADA \u2013 do ispunjenja svih studentskih zahtjeva!\u201c.<\/p>\n<p>Ali uslijedila je i kontra-akcija. Istog dana, par sati nakon prvog UNS-ovog priop\u0107enja, na profilu plenuma beogradskog Filozofskog fakulteta objavljeno je priop\u0107enje potaknuto mogu\u0107no\u0161\u0107u &#8220;da studentski pokret u Srbiji donese niz nedvosmisleno nepromi\u0161ljenih odluka&#8221;. Studenti FF-a ispoljavaju &#8220;veliku zabrinutost o mogu\u0107im javnim objavama podr\u0161ke ideji ekspertske vlade od strane drugih plenuma studenata u blokadi ili gradova u blokadi&#8221;.<\/p>\n<p>Idu\u0107eg dana vojvo\u0111anskim studentima koji optiraju za ekspertsku vladu pridru\u017euju se ni\u0161ki, kragujeva\u010dki i novopazarski. S druge strane barikade, na ranijim pozicijama ogra\u0111ivanja od bilo kakvih kombinacija o sastavljanju bilo kakve vlade ostali su ve\u0107inom beogradski fakulteti i neki novosadski, pri \u010demu za argumentaciju u odbacivanju prijedloga posebno valja pohvaliti plenum Fakulteta tehni\u010dkih nauka, najve\u0107eg u zemlji. Inzistirao je FTN u blokadi na tome &#8220;da se sagleda dubina problema&#8221;. \u0160to bi zna\u010dilo da &#8220;izlaz nije u kadrovskim improvizacijama, ve\u0107 u sistemskoj promeni pristupa&#8221;; u protivnom \u0107e svaka nova vlada biti &#8220;samo formalna promena u okviru su\u0161tinskog statusa quo&#8221;, odnosno &#8220;poku\u0161aj da se politi\u010dka stvarnost zamagli personalnim promenama&#8221;.<\/p>\n<blockquote>\n<h3>Stru\u010dnja\u010dka pseudoznanost<\/h3>\n<\/blockquote>\n<p>Iz priop\u0107enja pak plenuma Filozofskog fakulteta posebno vrijedi navesti obrazlo\u017eenje konceptualne problemati\u010dnosti ideje o ekspertskoj vladi. Konstatiraju ideolo\u0161ku obojenost termina &#8220;ekspert&#8221; (bitno za podvu\u0107i jer se probojnost manipulacije sidri upravo u pravljenju vanideolo\u0161kom), kao i proizvoljnost dodjele titule za politi\u010dke svrhe (svatko i sva\u0161ta mo\u017ee biti &#8220;ekspert&#8221;). &#8220;Kultom ekspertize&#8221; se polje politi\u010dkih odluka podvaljuje kao pitanje tehnokratskog izvr\u0161iteljstva, simulira se nepoliti\u010dki karakter odluka. Tu bi tzv. ekspertsku vladu, kao i svaku drugu, birala Narodna skup\u0161tina ve\u0107inom glasova, a osim \u0161to se tim samim radi o politi\u010dkoj vladi koja se samo folira da to nije, ne treba puno o\u010dekivati, zaklju\u010duju, od vlade koju bi trenutna vladaju\u0107a koalicija dobrovoljno potvrdila.<\/p>\n<p>Studenti koji su odbijali prijedloge o privremenoj vladi do ju\u010der su bili predmet \u017eestokih napada tzv. gra\u0111anskog sloja, drugosrbijanske profilacije, koji pobunu \u017eeli svesti na onu protiv nedemokratskog autoritarnog re\u017eima, kao devijacije od ideala liberalne demokracije. Drugosrbijanci nisu u stanju procesuirati koncept po kojem bi pobuna bila protiv nje same, kao sistema, a Vu\u010di\u0107ev re\u017eim upravo reprezentativno ostvarenje tog sistema na kapitalisti\u010dkoj periferiji (nikakva devijacija). Progla\u0161avaju imperativnost rje\u0161enja koje nazivaju &#8220;politi\u010dkima&#8221; kao \u0161ifrom za redukciju politike na onu unutar liberalno-demokratske paradigme. \u017divciraju ih studenti kad ne shva\u0107aju da se radi o ekspertskoj\/prelaznoj vladi kao Jedinom Rje\u0161enju politi\u010dke krize i umjesto toga mobiliziraju direktno-demokratske metode istupanja politike izvan va\u017ee\u0107e paradigme.<\/p>\n<p>Docent Stevan Filipovi\u0107, primjerice, doslovno je do dana objave proglasa kojim svi plenumi pozivaju na izvanredne izbore, one plenume koji ko\u010de ili sabotiraju (&#8220;bu\u0161e&#8221;) sveprihva\u0107anje ekspertske vlade progla\u0161avao &#8220;antiintelektualnima&#8221;. Kako druga\u010dije, je li, nazvati kad netko ide protiv eksperata te ne radi razliku izme\u0111u \u0110uke Bizona i \u2013 citirat \u0107u docenta \u2013 &#8220;osvedo\u010denih stru\u010dnjaka&#8221;, &#8220;obrazovane elite&#8221;? Antiintelektualizam, nego \u0161to! Pa je kolutao o\u010dima nad re\u010denicama FF-ovaca o &#8220;ideolo\u0161koj obojenosti termina&#8221; i kleberio im se \u0161to pi\u0161u &#8220;eseje o tome kako je &#8216;nemogu\u0107e definisati pojam eksperta'&#8221;. Potvr\u0111uju\u0107i jedino samog sebe kao ignoranta. Pa nije tu kritiku tek neki prkosni plenum izmislio, nego je hrpa literature odavno prozrela stru\u010dnja\u010dki model kao manipulativni scijentizam, toksi\u010dnu pseudoznanstvenu pozu. Mora\u0161 ba\u0161 biti politi\u010dki analfabet za nemati pojma \u2013 sve zazivaju\u0107i &#8220;demokratiju&#8221; i &#8220;politi\u010dka re\u0161enja&#8221; \u2013 da se radi o dibidus antipoliti\u010dkom i antidemokratskom rje\u0161enju, koje se u svom raison d'\u00eatreu &#8220;struke&#8221; sastoji ba\u0161 u negaciji politike.<\/p>\n<blockquote>\n<h3>Tehnokracija odbacuje smokvin list<\/h3>\n<\/blockquote>\n<p>U jo\u0161 gorem svojstvu od ignorantizma, zalaganje za ekspertsku vladu biva manipulativno, kao mistifikacija cementiranja ekonomskog statusa quo. Nije u tom smislu naodmet re\u0107i da se Filozofski u blokadi u svom priop\u0107enju sjetio i nekih konkretnih primjera iz ovomilenijske srpske povijesti: &#8220;Podse\u0107amo da se i G17+ tako\u0111er profilisala kao stranka eksperata, a da su Ana Brnabi\u0107 i Sa\u0161a Radulovi\u0107 tako\u0111er bili u jednom momentu nestrana\u010dki eksperti&#8221;. Hrvati neka guglaju ako im se provjerava podrobnije, ali zajedni\u010dki nazivnik je da su ti \u0161atro nezavisni, \u0161atro vanideolo\u0161ki &#8220;eksperti&#8221; nemilo uvaljivali neoliberalne reforme i ideologiju.<\/p>\n<p>Povremeno se treba vratiti klasicima. Izlaganje koje \u0107e pro\u0161log mjeseca varirati &#8220;esej&#8221; studenata FF \u010dut \u0107emo ve\u0107 u eseju Roberta Peri\u0161i\u0107a iz 2011. godine. Od stru\u010dnjaka se radi, primje\u0107uje on, &#8220;nadideolo\u0161ka bi\u0107a&#8221;; struka je kobajagi &#8220;neutralna, \u010dista i objektivna&#8221;. Logika svih ekspertskih vlada u tra\u017eenju je da se politika ne mije\u0161a napose u ekonomiju, da se &#8220;stru\u010dne&#8221; stvari i prepusti struci \u2013 premda makroekonomija nikada nije tek stru\u010dno pitanje. Sloboda od politike je tu \u0161ifrirani na\u010din da se zatra\u017ei slobodu od javnog nadzora za neoliberalne reforme.<\/p>\n<p>Peri\u0161i\u0107 citira i nekog brokera \u0161to se izlajao: &#8220;Ne vladaju vlade, vlada Goldman Sachs.&#8221; Ekspertska vlada, to je kad savjetnici Goldman Sachsa postanu vlast pa sad njih savjetuje \u2013 programira, zapravo \u2013 Goldman Sachs. Radi se o propagandnom triku kojim neoliberalna tehnokracija biva oslobo\u0111ena potrebe za bilo kakvim demokratskim legitimitetom, \u010dak i onim minimalnim koji nude izbori u predstavni\u010dkoj demokraciji. &#8220;Kult stru\u010dnjaka \u0161titi bankarstvo od javne (politi\u010dke) kontrole, \u0161titi kapital od javnog nadzora, \u0161titi financijski sistem od promjene i od politi\u010dkih zahtjeva naroda. Kult stru\u010dnjaka posredno omogu\u0107ava vladanje kapitala nad politikom i nad dru\u0161tvom.&#8221; Tzv. apoliti\u010dni stru\u010dnjak sigurno ne\u0107e i\u0107i protiv interesa krupnog kapitala.<\/p>\n<blockquote>\n<h3>Vojska kraja povijesti<\/h3>\n<\/blockquote>\n<p>Prvog maja Pe\u0161\u010danik je objavio prijevod \u010dlanka Marka Fishera iz 2012. godine. Fisher je autor knjige &#8220;Kapitalisti\u010dki realizam: Zar nema alternative?&#8221;, a portal je vjerojatno bio potaknut okolno\u0161\u0107u da je koncept &#8220;kapitalisti\u010dkog realizma&#8221; bio predmetom recentnih polemika. Pojednostavljeno: \u017eilavost neoliberalizma (\u010dak i nakon 2008. godine) produkt je privida da alternative ne mo\u017ee biti. U glave ljudi usa\u0111ivana je nezamislivost onoga \u0161to bi do\u0161lo nakon kapitalizma. Ostajanje unutar aktualne paradigme uspje\u0161no je prodano kao sam zdravi razum.<\/p>\n<p>Fisherov koncept je na portalu Ma\u0161ina evocirala Sa\u0161a Savanovi\u0107 (17.3.). Na Pe\u0161\u010daniku ju je \u2013 iskriviv\u0161i Fishera \u2013 za iskrivljavanje optu\u017eio opozicijski poslanik Rastislav Dini\u0107 (3.4.), \u0161to nije ostalo bez odgovora (7.4.). O konceptu je na Pe\u0161\u010daniku prije tri godine pisao i Dejan Ili\u0107, a nedavno sam se onda i sam osvrnuo (18.4.), o\u010ditav\u0161i da je Ili\u0107 Fisherovo pitanje nemo\u0107i zami\u0161ljanja druga\u010dijeg poretka u smislu sistema (prije svega ekonomskog) pretvorio u pitanje nemo\u0107i zami\u0161ljanja druge vlasti u Srbiji, onkraj &#8220;Vu\u010di\u0107evog poretka&#8221;. Princip zabune: fundamentalni poziv na emancipaciju od nametane nezamislivosti smjene sistema izvrnuo je (tada jo\u0161) u apel za smjenu re\u017eima dok sistem ostaje isti. Priroda perverzije: radilo se o instrumentalizaciji Fishera s efektom pridono\u0161enja onome protiv \u010dega je Fisher pisao. Isto je ponovio Rastislav Dini\u0107, skovav\u0161i usput parafrazu &#8220;vu\u010di\u0107evski realizam&#8221;.<\/p>\n<p>Da dodam: naveo sam odmah i niz drugih lica drugosrbijanske utrobe koja su se pozivala na ni\u0161ta manje i ni\u0161ta vi\u0161e nego zdravi razum kako bi u kontekstu aktualne krize vlasti \u2013 di\u017eu\u0107i galamu o kriti\u010dnosti promjene lica re\u017eima i u\u0161utkuju\u0107i potrebu za sistemskom promjenom \u2013 manifestirali klasi\u010dan kapitalisti\u010dki realizam. Postoje\u0107a politi\u010dko-ekonomska paradigma: Jedino Mogu\u0107a! Privremena vlada: Jedino Rje\u0161enje! Pustimo puste tlapnje.<\/p>\n<p>Kad smo kod klasika, Radomir Konstantinovi\u0107 pripisao je duhu palanke karakter &#8220;unapred date istine&#8221;. Kao &#8220;uvek apriorizam; on ne postavlja istinu u pitanje ve\u0107, imaju\u0107i tu istinu kao apriornu njemu, postavlja pitanje samo o zadovoljenju te istine, o stepenu i na\u010dinu tog zadovoljenja&#8221;. Duh palanke je &#8220;moralisti\u010dki a ne filosofski&#8221;, otuda \u0161to &#8220;ne pita za istinu ve\u0107 vojuje za nju&#8221;; on je &#8221; borac u ime odre\u0111ene istine, njen izvr\u0161ilac&#8221;. Poput ovih vojnika liberalne demokracije, recimo, kojima je Jedino Rje\u0161enje izlaska iz politi\u010dke krize zdravorazumski apriorno, pa se o toj istini ni ne pitaju, nego su tu samo da ratuju za nju (ne skidaju\u0107i se s opozicijskih mejnstrim televizija, recikliraju\u0107i mantru). Nema alternative! Ne dozvoljavaju ni studentima da preispituju sam sistem; bacaju se na njihovu tobo\u017enju politi\u010dku nezrelost \u010ditavim svojim moralisti\u010dkim duhom. Jedino dozvoljeno pitanje je ono o stupnju i na\u010dinu zadovoljenja zadane mantre o Jedinom Rje\u0161enju.<\/p>\n<p>&#8220;Nema jedne ekonomije \u2013 postoji lijeva i desna, postoji socijalna i eksploatatorska&#8221;, zaklju\u010duje Peri\u0161i\u0107 svoj esej. Nije pitanje vodi li je se &#8220;stru\u010dno&#8221;, nego vodi li je ta famozna struka tako da pa\u0161e onima iz jedan posto ili onima iz 99 posto. Ali tamo gdje nam ne pada na pamet problematizirati status quo politi\u010dku paradigmu samu, i nismo u stanju koncipirati alternativu, nego tek di\u017eemo moralnu paniku da se taj apriorizam ima izvr\u0161avati \u2013 taman \u0107e i dostajati ekspertska vlada. \u0160to smeta dodatna degradacija demokratskog stupnja ako je politi\u010dki ionako ve\u0107 sve unaprijed rije\u0161eno, zadano \u2013 status quo u korist onih jedan posto kao stvarnost bez alternative \u2013 i samo treba to sad eksperti da tehnokratski provode?<\/p>\n<blockquote>\n<h3>Zajebavanje po\u0161tene gra\u0111an\u0161tine<\/h3>\n<\/blockquote>\n<p>Na vijest o parcijalnom studentskom prihva\u0107anju prijedloga o ekspertskoj vladi Ili\u0107 je odreagirao (11.4.) blagim pozdravljanjem \u2013 ali samo zbog poklapanja u mnogo \u010demu &#8220;s predlogom Proglasa i opozicije&#8221;. Nasuprot u\u017easnutosti okupljanjem gra\u0111ana u zborove, bilo mu je okej vidjeti da su se studenti barem &#8220;uklju\u010dili u razgovor&#8221;. Shvativ\u0161i, me\u0111utim, da pritom strogo uvjetuju neuklju\u010denost politi\u010dara \u2013 a sva njegova agenda je u agitiranju za dio opozicije \u2013 oborio se i na ideju ekspertske vlade. Ne mo\u017ee ekspertska, mora biti ba\u0161 prelazna! U roku kojeg dana, ve\u0107 je prozivao studente (15.4.) kao ekvivalent samog Vu\u010di\u0107a po zlu, po tome da &#8220;od njih mo\u017eemo o\u010dekivati samo najgore&#8221; \u2013 jer eto gledaju poprijeko drugosrbijansku opoziciju.<\/p>\n<p>Za\u0161to opozicija sama ne iza\u0111e na megdan Vu\u010di\u0107u? E, ali bez studenata bi izlazila praznih ruku \u2013 zato se Ili\u0107 ili Dini\u0107 toliko i ljute zbog plenumske cipele. Da iza\u0111u s umjerenijim, kompromisnim prijedlogom prijelazne vlade, taj bi ba\u0161 i mogao polu\u010diti uspjeh \u2013 ocjenjuje Ili\u0107. Predstavljao bi realnu prijetnju, jer re\u017eim jo\u0161 dr\u017ei poluge mo\u0107i, ali nema kontrolu nad dru\u0161tvom, morao bi napraviti ustupak. Istovremeno, dok studenti ispostavljaju nerazumne zahtjeve, nema \u0161anse da im Vu\u010di\u0107 iza\u0111e u susret, nije lud. &#8220;Ideja prelazne vlade \u2013 a ne ekspertske vlade \u2013 podrazumeva dogovor izme\u0111u vlasti i pobunjenog dru\u0161tva.&#8221; Ideju ekspertske prozove, uglavnom, ne zbog onoga zbog \u010dega bi trebalo, nego zbog njene impotencije.<\/p>\n<p>Uvi\u0111aju\u0107i da prijelazna vlada studentima apsolutno ne dolazi u obzir (ni u jednom momentu nije dolazila na stol kao opcija, uz jednoglasnost najo\u0161trijih ogra\u0111ivanja), dio drugosrbijanskog gra\u0111anstva nije poput Ili\u0107a pravio razliku izme\u0111u nje i ekspertske, koliko je inzistirao na bilo kakvom &#8220;politi\u010dkom re\u0161enju&#8221;, samo da ostaje unutar status quo paradigme. Za vrijeme trajanja raskola, Filipovi\u0107 &amp; Co. ljutili su se moralisti\u010dki na plenume koji ne prihva\u0107aju ni ideju ekspertske, koji su je eto &#8220;bu\u0161ili&#8221;. Promaklo im je da je Ili\u0107, proma\u0161uju\u0107i ceo fudbal, u ne\u010demu ipak ubo: pa da, ideja je prije svega impotentna, s obzirom na izostanak bilo kakvog mehanizma kojim bi se Vu\u010di\u0107a i SNS-ve\u0107inu u Skup\u0161tini primoralo na ovjeru takve vlade. Niti plenumi koji ideju jesu prihva\u0107ali, nisu zapravo prihva\u0107ali ni\u0161ta \u0161to bi realno vodilo raspletu krize u okviru va\u017ee\u0107eg sistema. Jesu li bili toga i svjesni?<\/p>\n<p>\u0160to ako su samo zajebavali ili\u0107e i vukli za nos filipovi\u0107e svih tih mjesec dana? Ne mo\u017eemo znati. No, ultimativno se radilo o takvom u\u010dinku, kad se podvu\u010de crtu. Ni\u0161ta ih nije ko\u0161talo da istupe s ne\u010dime \u0161to unaprijed nema \u0161anse. Koliko je ikad bilo mogu\u0107e tra\u017eiti u tome bitan zna\u010daj ili gledati nekakav indikator?<\/p>\n<p>Mo\u017eda ovako da podvu\u010dem poantu: trijumfalizam gra\u0111an\u0161tine zbog toga \u0161to je ve\u0107ina plenuma navodno prihvatila da se ide s ekspertskom vladom bio je proma\u0161en neovisno o tome jesu li ih svjesno zajebavali.<\/p>\n<blockquote>\n<h3>Sjena na trijumfu<\/h3>\n<\/blockquote>\n<p>I ovomjese\u010dni proglas, sa zahtjevom da se raspi\u0161e izvanredne izbore, vojska kraja povijesti do\u010dekala je trijumfalno, jo\u0161 i vi\u0161e; likuju\u0107i (ako \u0107emo do jaja: rade se d\u017einglovi sa svjetlosnim ma\u010dem koji izborima razbija SNS-imperij, zahvaljuje se svim suborcima i suborkinjama na svemu \u0161to je vodilo do ovog trenutka, poru\u010duje se \u201e\u017dvalavom\u201c da mu je \u0161ah-mat, stavlja emotikone jakog bicepsa, i sl.).<\/p>\n<p>U jednu se ruku i radi o varijaciji na temu ekspertske vlade. Podr\u017eat \u0107emo, javlja studentica Sofija, &#8220;ljude koje mi smatramo kredibilnim, koji su se do sada pokazali stru\u010dni u svojim oblastima, koji su nas podr\u017eali i koji mislimo da \u0107e zastupati glas naroda kako treba&#8221;. No, s klju\u010dnom razlikom! Uvo\u0111enje izbora u jednad\u017ebu zna\u010di da vladu ne bi potvr\u0111ivali poslanici u postoje\u0107em sazivu Skup\u0161tine, nego bi narod tek izabrao novi saziv \u2013 dakle, eliminirao bi se problem izostanka demokratskog legitimiteta, skupa s problemom impotencije slijedom bazi\u010dne nerealnosti da bi SNS-ve\u0107ina digla ruke za anti-SNS vladu.<\/p>\n<p>Ostao je ipak jedan slon u sobi. A \u010dime natjerati Vu\u010di\u0107a i da raspi\u0161e te izbore prethodno redovnom terminu (i napose o\u010dekivanom kolosalnom plijenu kroz Expo 2027, kojega se klan sigurno nema namjeru tek tako odre\u0107i)? Pristat \u0107e jer mu je to uvijek i bila taktika, imaju\u0107i u vidu da su mu instrumenti kra\u0111e izbora jo\u0161 uvijek u rukama? Hm, da \u2013 ali za\u0161to uop\u0107e da riskira u ovim dramati\u010dno promijenjenim dru\u0161tvenim uvjetima?<\/p>\n<p>Neko ovakvo rezoniranje mo\u017eda? &#8220;Do sad, njihova mantra je uvek bila poziv na izbore kao re\u0161avanje svake krize, i sve koji su odbijali da iza\u0111u na iste nazivali su kukavicama. Samim tim, od njih bismo napravili kukavice po prvi put za vreme njihove vlasti, gde bismo ih naterali da iza\u0111u na \u010distac sa nama. Gubitkom poverenja kod naroda u predsednika i SNS opravdano se dovodi u pitanje legitimitet novog mandatara, aktuelnog sastava Narodne skup\u0161tine i svih dr\u017eavnih institucija.&#8221; Hm, da \u2013 zbilja mislite da \u0107e tjeranje crvenila u obraze biti ta poluga koja \u0107e raditi kod okorjele mafije?<\/p>\n<p>Ili da pretpostavimo jo\u0161 neki rezon? Na primjer: da je glavni mehanizam dolaska do izbora dru\u0161tveni pritisak preko masovnog \u0161trajka. Hm, da \u2013 po svemu \u0161to smo vidjeli nije nam za dr\u017eati dah u i\u0161\u010dekivanju masovnog \u0161trajka. Nije da \u0107e zatresti ga\u0107e Vu\u010di\u0107u kao skorija realna mogu\u0107nost.<\/p>\n<p>Sve je to dosta naivno. Koliko mo\u017eemo biti sigurni da se ne ponavlja pri\u010da s onim kao prihva\u0107anjem prijedloga o ekspertskoj vladi?<\/p>\n<p>Ccc, djeco, zbilja nije lijepo stalno tako zajebavati Drugu Srbiju, jo\u0161 s onolikom egzaltacijom u koju su sad upali ti ljudi \u2013 srce \u0107e da ih prekine, nisu vi\u0161e mladi poput vas.<\/p>\n<blockquote>\n<h3>Osnova sumnje<\/h3>\n<\/blockquote>\n<p>Nego, odakle mi uop\u0107e ovi rezoni koji govore u prvom licu mno\u017eine samih studenata? Jesam ih isisao iz vlastitog prsta? Zamislimo scenarij na osnovu neslu\u017ebene plenumske dokumentacije u kojoj tako stoji.<\/p>\n<p>Koncentrirajmo se na prirodu egzaltacije. Dolazi do nje uslijed impresije o kona\u010dnoj pobjedi: svi su se plenumi usuglasili oko zdravorazumskog rje\u0161enja, koje vi\u0161e ne podrazumijeva nikakve revolucionarne ambicije. Ekstremisti\u010dka manjina koja je mjesecima minirala &#8220;politi\u010dku artikulaciju&#8221; izgleda da je napokon izba\u010dena naglava\u010dke van s univerziteta. Prestalo se s preispitivanjem sistema kao takvog \u2013 sad kibiceri ne moraju vi\u0161e svjedo\u010diti problematiziranjima \u010der\u010dilijanske istine da od liberalne demokracije neprikosnovenije nema (ostat \u0107e samo kao vojnici na stra\u017ei u slu\u017ebi izvr\u0161avanja te istine \u2013 za svaki slu\u010daj, ako se \u201ekomunjare\u201c opet poku\u0161aju infiltrirati). Kapitalisti\u010dki realizam ekstrapoliran je i na same plenume. Nitko vi\u0161e ne ko\u010di cilj \u0161to br\u017eeg ru\u0161enja re\u017eima nekakvim poku\u0161ajima zami\u0161ljanja alternative sistemu. Unisono se odustalo od onih nekad aksiomatskih tlapnji iz pisama narodu Srbije i studentima diljem svijeta \u2013 o izlasku onkraj horizonta parlamentarizma. Zavladala je op\u0107a usugla\u0161enost da se ide upravo kroz parlament!<\/p>\n<p>S druge strane istog nov\u010di\u0107a, drugarice &amp; drugovi koji se zala\u017eu za su\u0161tinske dru\u0161tvene promjene padaju u obeshrabrenost, isti\u010du\u0107i kako &#8220;pomeranje fokusa na parlamentarne izbore predstavlja simptom \u0161ireg mehanizma odr\u017eavanja sistema quo&#8221;, reprodukcije postoje\u0107ih odnosa mo\u0107i, apsorpciju i institucionalizaciju protesta, gubitak potencijala za vaninstitucionalni pritisak kroz samoorganiziranje, pra\u017enjenje protestne energije &#8220;unutar sigurnih granica politi\u010dkog sistema&#8221;, neutralizaciju stvorenog naboja &#8220;za radikalnije promene&#8221;, preusmjeravanje &#8220;sa pritiska odozdo na o\u010dekivanje da \u0107e promena do\u0107i odozgo&#8221;.<\/p>\n<p>Doznajemo me\u0111utim i ovaj podatak: s prijedlogom za izbore prvi je iza\u0161ao \u2013 FTN u blokadi. To je, da podsjetim, isti onaj FTN koji je koliko pro\u0161log mjeseca sve kombinacije o novim vladama prekri\u017eio inzistiraju\u0107i na sistemskoj promjeni pristupa, odbacuju\u0107i puke personalne, formalne promjene kao zamagljivanje stvarnosti dok su\u0161tinski status quo ostaje isti.<\/p>\n<p>Ne bi li vas, drugosrbijanci, ve\u0107 to \u2013 u kombinaciji s onim slonom u sobi, da se ponovo radi o praznom, impotentnom apelu \u2013 moglo natjerati na vi\u0161e skepticizma u trijumfalnom proslavljanju? Koliko je realno da bi se plenum u nekoliko tjedana tako naglava\u010dke okrenuo da sad inicira svestudentsko zatvaranje u prostonepro\u0161ireni parlamentarizam, i da bude prvi koji to predla\u017ee? Biste li stavili ruku u vatru da se zaista okrenuo?<\/p>\n<p>Ne bi li se radilo i o osnovi da drugarice &amp; drugovi pri\u010dekaju s obeshrabreno\u0161\u0107u, odgode priznanje poraza?<\/p>\n<blockquote>\n<h3>Dru\u0161tveni front<\/h3>\n<\/blockquote>\n<p>Dopustimo scenarij u kojem se zaista ni za jotu nije odstupilo od horizonta pobune definiranog u pismima. Uzmemo li apostrofiranu &#8220;predstavni\u010dku demokratiju&#8221;, a ne tek Vu\u010di\u0107a i SNS kao poredak koji se \u017eeli prevladati, to \u0107e za sobom povla\u010diti ne\u0161to: potrebno se oboru\u017eati strpljenjem, pripremiti na dugotrajnost borbe. Mafija\u0161ki re\u017eim se mo\u017eda i mo\u017ee sru\u0161iti na juri\u0161, ali globalnu oligarhiju iza liberalne demokracije sigurno ne \u2013 valja napuniti boce s kisikom, zamislivo je isklju\u010divo kroz zaranjanje, ukopavanje, dugu nepopustljivost, uz \u0161irenje u vidu internacionale.<\/p>\n<p>Sve neporecivijim pritom postaje drugo ograni\u010denje: fakulteti ne mogu ostati dovijeka blokirani. Postavlja se pitanje modaliteta ovog ukopavanja. Kako da ono opstane i nakon odblokiravanja univerziteta \u2013 uz nastavak dru\u0161tvenog pritiska na sistem?<\/p>\n<p>Izgledalo bi to otprilike ovako: &#8220;Dru\u0161tveni front predstavlja dugoro\u010dan pokret koji \u0107e objediniti razli\u010dite inicijative koje se bore za prava radnika, poljoprivrednika, studenata i drugih dru\u0161tvenih grupa, a koji \u0107e svoju osniva\u010dku bazu na\u0107i u utemeljenim vidovima samoorganiziranja.&#8221;<\/p>\n<p>Dru\u0161tveni front? Posrijedi je pojam koji ve\u0107 neko vrijeme cirkulira pokretom; glasalo se primjerice o njemu jo\u0161 25. aprila. Radi se o &#8220;solidarnoj koaliciji studenata i radnika&#8221;, uz prate\u0107i &#8220;\u0161irok spektar aktera&#8221;, kao najplodnijem tlu &#8220;za realizaciju su\u0161tinskih sistemskih promena&#8221; (filipovi\u0107i s golemim upitnikom nad glavama). U pitanju je &#8220;mre\u017ea udruga samoorganizovanih radnika, borbenih sindikata, profesionalnih udru\u017eenja i ostalih vidova organizacije dru\u0161tvenih grupa koje su podr\u017eale studentske zahtjeve&#8221;. Kroz to, &#8220;studentski pokret bi nastavio aktivno da postoji i u slu\u010daju kraja blokada&#8221;.<\/p>\n<p>Ovakav scenarij: &#8220;Delovanje Dru\u0161tvenog fronta zasnovano je na principima direktne demokratije, solidarnosti i uzajamne podr\u0161ke, a njegovo kolektivno funkcionisanje utemeljeno je na ideji da su socijalni problemi s kojima se danas suo\u010davamo sistemski, i to na taj na\u010din da zahtijevaju dugoro\u010dnu koordinisanu borbu kako bi bili re\u0161eni.&#8221; Op-op! Dirdem + solidarnost + sistemska narav dru\u0161tvenih problema + postavljanje borbe kao dugoro\u010dno koordinirane. Vojska kraja povijesti na aparatima.<\/p>\n<p>Ili ovo: &#8220;Iza Dru\u0161tvenog fronta le\u017ei ideja da je trenutnu dru\u0161tveno-politi\u010dku krizu nemogu\u0107e re\u0161iti isklju\u010divo strana\u010dkim i parlamentarnim sredstvima&#8221;. Primijetimo: isklju\u010divo. U kombinaciji s jo\u0161 nekim, i uklju\u010divanje u parlamentarizam je legitimno. Cilj ru\u0161enja Vu\u010di\u0107a, ovim ili onim sredstvima, nije nikad bio u suprotnosti sa sistemskim promjenama \u2013 dok god se ne zaustavljamo na ru\u0161enju Vu\u010di\u0107a kao prvom i zadnjem cilju (kako bi se, kad vlast umjesto nedemokratske postane, eto, demokratska, smjelo indolentno zaglaviti u kapitalisti\u010dkom realizmu i antifilozofskom duhu palanke). Istovremeno: jedini je na\u010din &#8220;da se borba vodi na politi\u010dkom terenu onaj u kome ona ostane ukorenjena u vanparlamentarnim pritiscima i sna\u017enim mre\u017eama solidarnosti&#8221;. Fokus ostaje izvan parlamenta! Mora se &#8220;izbe\u0107i instrumentalizacija pokreta i gu\u0161enje njegove energije svo\u0111enjem borbe isklju\u010divo na proces izbora i dalje parlamentarne politike&#8221;.<\/p>\n<p>Kolaju i detalji o \u201eProgramskom minimumu\u201c (kao \u0161to je bilo i sa zahtjevima, konkretizacija slijedi &#8220;nakon serije diskusija na direktno demokratski na\u010din&#8221;, uz u\u010de\u0161\u0107e studenata sa svih plenuma, s prelijevanjem na logistiku gra\u0111anskih radionica), i o proceduri za odabir \u010dlanova Izbornog komiteta zadu\u017eenog za sastavljanje liste Dru\u0161tvenog fronta (&#8220;ne sme biti nikakva ekspertska lista, niti strana\u010dka lista&#8221; \u2013 niti uklju\u010divati same studente).<\/p>\n<p>U tom slu\u010daju dugoro\u010dni ciljevi bi bili &#8220;uspostavljanje zborova u svim delovima Srbije&#8221;; &#8220;uspostavljanje plenuma\/radni\u010dkih saveta u okviru sve ve\u0107eg broja radnih mesta&#8221;; \u201eoperacionalizacija, povezivanje i odr\u017eavanje pomenutih vidova samoorganizovanja&#8221;. Dru\u0161tveni front, dakle, kao &#8220;korak ka ujedinjenju radni\u010dke i studentske borbe koji usmerava i objedinjuje bunt koji su studentske blokade probudile&#8221;. Sa sve zazivanjem koordiniranih \u0161trajkova i masovnog \u0161trajka.<\/p>\n<p>Pustimo sad pretpostavljenu dinamiku ostvarenja. Mo\u017eda sve skupa i ne\u0107e biti tako? Mo\u017eda. A mo\u017eda su si i drugosrbijanci samo umislili da su izgnali \u201ekomunjare\u201c iz studentskog pokreta i da se interno odustalo od ambicija iz pisama i postavljanja pobune kao klasne.<\/p>\n<p>Hajde zato barem da nabacimo mogu\u0107nost: iza zahtjeva za izvanrednim izborima, kao prividnim mirenjem s utapanjem u liberalnu demokraciju, krije se exit strategy \u2013 dislokacija direktne demokracije s fakultetskih blokada, ali ne u pra\u017enjenje nakupljenog naboja kroz status quo okvir, ve\u0107 u \u0161iri i trajnije odr\u017eiv Dru\u0161tveni front; preseljenje pobune u izgradnju samoupravljanja kao paralelnog sistema vlasti.<\/p>\n<p>Egzistencija hipotetskog scenarija sama po sebi (neovisno o tome na \u0161to \u0107e sve skupa iza\u0107i, u zavr\u0161nom saldu svestudentskog preglasavanja i dalje) \u2013 demantira baziranost drugosrbijanskog trijumfalizma na pretpostavljenoj kona\u010dnoj pobjedi liberalne struje; mijenja zna\u010denje zaokreta s obzirom na osnovu egzaltacija jednih i defetizma drugih.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/lupiga.com\/vijesti\/kad-pobuna-izabere-parlament-kraj-revolucije-ili-nova-faza\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Lupiga.Com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Ivan Cingel Obavijest za Hrvate koji zabavljeni pseudo-politi\u010dkim teatrom u domovini mo\u017eda nisu najpomnije pratili: na \u201eisto\u010dnom frontu\u201c, gdje se posljednjih pola godine doga\u0111a istinska politika, do\u0161lo je do velikog zaokreta! Pisao sam ve\u0107 da je 5. novembra po\u010deo \u010detvrti svjetski rat: nova forma starog &#8220;We are the 99%&#8221; klasnog rata. Nimalo slu\u010dajno na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":428212,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-430116","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=430116"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430116\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":430119,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/430116\/revisions\/430119"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/428212"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=430116"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=430116"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=430116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}