{"id":429900,"date":"2025-05-09T06:10:25","date_gmt":"2025-05-09T04:10:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=429900"},"modified":"2025-05-10T07:07:18","modified_gmt":"2025-05-10T05:07:18","slug":"80-godina-velike-europske-zabune","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/05\/09\/80-godina-velike-europske-zabune\/","title":{"rendered":"80 godina velike europske zabune"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161u: Jan Vr\u017eina, Alen Mikec
\n<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Umjesto obljetni\u010darenja, razgovarajmo o fa\u0161izmu danas. Lovro Kralj, povjesni\u010dar: Velik broj znanstvenika i intelektualaca pita se \u017eivimo li u novom me\u0111uratnom periodu, i to pitanje je u potpunosti opravdano. Miljenko Hajdarovi\u0107, nastavnik povijesti: U\u010denici strukovnih \u0161kola o partizanskom \u0107e otporu fa\u0161izmu u\u010diti u istom satu sa zlo\u010dinima pora\u0107a. Namjera je sasvim vidljiva i jasna. Boris Buden, filozof: Izjedna\u010davanje fa\u0161izma s komunizmom slu\u017ebena je politika Europske unije. Budu\u0107i da su komunisti ustvari bili fa\u0161isti, \u010ditav taj partizanski rat od 41. do 45. je bio jedna velika zabuna.<\/em><\/p>\n

Svijet i Europa obilje\u017eavaju dan pobjede nad fa\u0161izmom u Drugom svjetskom ratu. Mislilo se da je aktom potpisivanja bezuvjetne kapitulacije Tre\u0107eg Reicha, na dana\u0161nji dan, prije to\u010dno osamdeset godina, fa\u0161izmu zauvijek odzvonilo.<\/p>\n

Mnogi, pak, postavljaju pitanje je li fa\u0161izam doista pora\u017een prije osamdeset godina.<\/p>\n

U dvije tisu\u0107e dvadesetima, stotinjak godina od dolaska fa\u0161isti\u010dkih vladara na tronove europskih zemalja, imamo priliku vidjeti kakve posljedice na Zapadu nosi antifa\u0161izam shva\u0107en kao puka povijesna \u010dinjenica, a ne kontinuirana praksa.<\/p>\n

Maskirani agenti u SAD-u otimaju ljude na temelju njihovog etniciteta i \u0161alju ih u salvadorske zatvore, dok se zahtjevi za minimalnu inkluziju manjina u dr\u017eavnim institucijama bri\u0161u. Napadi na slobodu govora, ustav i edukaciju, uz ve\u0107 spomenuto, trebali bi biti o\u010dekivani sjetimo li se da je na inauguraciji Donalda Trumpa najbogatiji \u010dovjek na svijetu Elon Musk, ujedno jedan od glavnih ulaga\u010da u predsjedni\u010dku kampanju, izveo nacisti\u010dki pozdrav. Biv\u0161i Trumpov savjetnik, Steve Bannon, istu je stvar srame\u017eljivo napravio na skupu konzervativaca u velja\u010di, dok je jo\u0161 srame\u017eljiviji Jordan Bardella, predsjednik francuskog Nacionalnog okupljanja, odlu\u010dio zbog incidenta ne prisustvovati doga\u0111aju. Srame\u017eljivost je klju\u010dna rije\u010d u farsi dana\u0161njeg desni\u010darenja, treba ispipati javno mnijenje prije slu\u017ebenih izlijeva simpatija prema monstruoznim re\u017eimima 20. stolje\u0107a, ideolo\u0161ke niti sada se pletu iza ustavnih fasada. Samo je par godina ranije Marine Le Pen, prvakinja francuskog desni\u010darenja, rado bila vi\u0111ena s Bannonom za vrijeme njegovog tour de fasciste u kojem je doti\u010dni odr\u017eao govore preko dvadeset pokreta ekstremne desnice u Europi nastoje\u0107i ih ujediniti.<\/p>\n

Nije mu dokraja po\u0161lo za rukom. Ipak smo mi Europljani srame\u017eljivije \u0107udi, svjesni da \u010das za dizanje desnice u javnosti jo\u0161 nije kucnuo. \u010clanovi slobodarske stranke u Austriji (28 posto glasova na izborima 2024.) tako trebaju dijeliti slike Hitlera u privatnim Whatsapp grupama, dok se Maximiliana Kraha iz njema\u010dkog AfD-a (20 posto glasova na izborima 2025.), koji je komentirao da nisu svi SS-ovci \u201cautomatski kriminalci\u201d, trebalo \u010dak i nakratko izbaciti iz upravlja\u010dkog odbora stranke.<\/p>\n

Situacija se \u010dini ne\u0161to boljom u Francuskoj jer se Nacionalno okupljanje (33 posto glasova na izborima 2024.) potrudilo na\u0161minkati lice europskom kozmetikom, no vodstvo im je jo\u0161 uvijek prepuno ljudi poput Fr\u00e9d\u00e9rica Boccalettia koji je devedesetih bio vlasnik knji\u017eare specijalizirane za negiranje Holokausta. Ne\u0161to je gore, izgleda, u Italiji, gdje je pro\u0161le godine stotine fa\u0161ista na javnom okupljanju \u201emjerilo kuruzu\u201c. Pro\u0161li su neka\u017enjeno, jer ipak vladaju\u0107a Bra\u0107a Italije (26 posto glasova na izborima 2022.) doslovce imaju korijenje u Mussolinijevom re\u017eimu. Gore ili bolje, na koncu je svejedno. Politika koju naoko centristi\u010dka Europa vodi, od uni\u0161tavanja socijalne dr\u017eave u Francuskoj, preko potapanja brodova s izbjeglicama u Gr\u010dkoj, do svesrdne podr\u0161ke genocida u Gazi gotovo svih \u010dlanica EU, samo je malo umjerenija od Trumpovog eksplicitnijeg oblika.<\/p>\n

Fa\u0161izmu, \u010dini se, nikako da odzvoni.<\/p>\n

\u201cMislim da treba uzeti ozbiljno Horkheimerovu maksimu iz 1939. da onaj koji ne \u017eeli govoriti o kapitalizmu treba da \u0161uti o fa\u0161izmu\u201d, u razgovoru za H-Alter tvrdi filozof Boris Buden.<\/p>\n

\u201cUslijed pretjeranog ulaganja u fiksni kapital, dakle u sredstva za proizvodnju, njema\u010dka je industrijska roba zbog previsokih cijena izgubila konkurentnost na svjetskom tr\u017ei\u0161tu. Hitler je obe\u0107avao ne samo intenzivno dr\u017eavno ulaganje u industriju s ciljem remilitarizacije, nego i kr\u0161enje otpora radni\u010dke klase, odnosno zauzdavanje sindikata. Siemens, koji je predvodio elektro industriju, dugo se opirao sporazumu s Hitlerom, jer se bojao gubitka pozicije na svjetskom tr\u017ei\u0161tu, ali kada je napokon popustio, nije vi\u0161e bilo prepreke za dolazak Hitlera na vlast\u201d, govori nam Buden priupitan o ekonomskim uvjetima za nastanak fa\u0161izma.<\/p>\n

Antikapitalisti\u010dki teoreti\u010dari poput Maxa Horkheimera postuliraju da neizbje\u017enost akumulacije bogatstva u tr\u017ei\u0161noj ekonomiji nu\u017eno stvara psiho-socijalne uvjete povoljne za rast autoritarnih i vje\u0161ta\u010dkih ideologija poput fa\u0161izma. Neki, poput Clare Zetkin, u fa\u0161izmu vide obrambeni mehanizam kapitalizma. Logika tr\u017ei\u0161ta zahtijeva neprestani rast profita do kojeg se najlak\u0161e dolazi ru\u0161enjem radni\u010dkih prava i kvalitete proizvoda, \u010dime se stvara masovno nezadovoljstvo. Kako je ovo nezadovoljstvo nepovoljno za rast profita, revolucionarni se naboj mora ciljano preusmjeriti iz antikapitalisti\u010dkih pokreta u kontroliranu, samo naizgled radikalnu opoziciju, odnosno fa\u0161izam.<\/p>\n

Nije na odmet podsjetiti niti to da je upravo Benito Mussolini definirao fa\u0161izam kao stapanje dr\u017eave i korporativne mo\u0107i, niti da je prvi koncentracijski logor u Njema\u010dkoj bio rezerviran za ljevi\u010dare. Kako god okrenuli, fa\u0161izam i ekonomija otpo\u010detka imaju neraskidivu sponu, a ona se u sve \u010de\u0161\u0107im krizama i sve gorim uvjetima \u017eivota na Zapadu ponovno nazire.<\/p>\n

\u201cFa\u0161izam je postao psovka koja se istresa na sve i sva\u0161ta i svjedo\u010di manje o stvarnom karakteru pojave na koju se adresira, a vi\u0161e o bespomo\u0107noj frustraciji psova\u010da. A ta se bespomo\u0107nost odnosi danas na sve dublju krizu suvremenog neoliberalnog kapitalizma. Zato fa\u0161izam nije mogao biti jednom zauvijek pora\u017een 1945., jer je on imanentan politi\u010dkoj logici kapitalisti\u010dke krize\u201d, nagla\u0161ava Buden, no tako\u0111er isti\u010de kako je zbog prekomjerne uporabe pojma do\u0161lo do inflacije njegova zna\u010denja.<\/p>\n

Sli\u010dnog je stava, u pogledu inflatornog kori\u0161tenja termina, i povjesni\u010dar Lovro Kralj s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci. On smatra da trebamo opreznije koristiti pojam: \u201eDanas se u javnosti i svakodnevnoj upotrebi fa\u0161isti\u010dkim nazivaju bilo koje politike i pona\u0161anja koje nam moralno ne odgovaraju. Me\u0111utim, toliko \u0161irokom upotrebom termina gubi se bilo kakva analiti\u010dka vrijednost tog koncepta osim toga da ozna\u010dava moralnu kondemnaciju.\u201c<\/p>\n

Ni danas, zapravo, (stru\u010dna) javnost nije suglasna niti oko definicije fa\u0161izma \u2013 radi li se o epohalnom fenomenu me\u0111ura\u0107a u kojemu desni\u010darski ekstremisti na ulicama provode nasilje pod vodstvom karizmatskog vo\u0111e, ili ne\u010demu \u0161to pre\u017eivljava u razli\u010ditim oblicima do danas.<\/p>\n

\u201cMo\u017eemo li zamisliti fa\u0161izam bez paravojnih organizacija i njihovog nasilja, mo\u017eemo li ga zamisliti bez fokusa na jednog karizmatskog vo\u0111u i je li fa\u0161izam ograni\u010den samo na jednu epohu (do 1945.) i sve nakon toga trebamo nazivati nekim drugim imenom?\u201c, pita se Kralj.<\/p>\n

Onoga \u0161to danas olako prokazujemo fa\u0161isti\u010dkim, govori nam Kralj \u2013 a u pitanju je radikalna europska desnica i \u201esuvremeni etno-populizam\u201c \u2013 razlikuje se me\u0111usobno u nekim aspektima, a u nekima me\u0111usobno sli\u010de. \u201eNeprijateljstvo prema liberalnom ustavnom poretku, erozije institucija, pozivi za diskriminacijom i deportacijama Drugih\u201c s jedne strane. \u201eNedostatak paravojnih organizacija i nasilja, kao i pozivi za uvo\u0111enjem jednostrana\u010dja\u201c s druge.<\/p>\n

\u201eJo\u0161 va\u017enije, ve\u0107ina radikalno desnih pokreta i stranaka ne nudi jasnu politi\u010dku utopiju koju \u017eeli stvoriti, nedostaje poziv na antropolo\u0161ku revoluciju ili potpuno prekrajanje politi\u010dkog sustava. Time nikako ne \u017eelimo re\u0107i da su trenutni pokreti manje opasni, ili da ne mogu uzrokovati ogromnu koli\u010dinu \u0161tete. Ono \u0161to tvrdimo je da se radi o druga\u010dijem tipu ideologije koji je vo\u0111en druga\u010dijim ciljevima\u201c, ka\u017ee Kralj.<\/p>\n

Da stvar ne smatra tako jednostavnom, isti\u010de i Buden: \u201eNe mislim da postoji predlo\u017eak u smislu nekog povijesnog originala koji se danas na ovaj ili onaj na\u010din kopira, pa su, recimo, dana\u0161nji talijanski neofa\u0161isti soft kopija Mussolinijevog fa\u0161izma. Prije \u0107e biti da je u pravu bio Rastko Mo\u010dnik koji je svojedobno korigirao na\u0161e pitanje o fa\u0161izmu. Nije rije\u010d o tome ima li ga ili nema, nego koliko ga je. A sve ga je vi\u0161e, upravo sada kada je kapitalisti\u010dka globalizacija u\u0161la u terminalnu krizu i kada nam se \u010ditav neoliberalni projekt raspada pred o\u010dima.\u201c<\/p>\n

Povjesni\u010dar Lovro Kralj, s druge strane, ekonomskim uvjetima pretpostavlja uvjete dru\u0161tvene krize u kojoj se, po njemu, dana\u0161nji svijet ve\u0107 nalazi: \u201cTrenutni uvjeti u kojima dolazi do erozije povjerenja u politi\u010dki sustav poput propitivanja je li (liberalni) ustavni poredak prepreka za apsolutnu vladavinu demokratske ve\u0107ine, propitivanja temeljnih \u010dinjenica i gubitka povjerenja u medije, ali i dramati\u010dno pove\u0107anje vjerovanja u teorije urote je svakako plodno tlo za kreiranje budu\u0107ih ekstremisti\u010dkih pokreta poput fa\u0161izma.\u201d<\/p>\n

Tendencije vrlog novog Zapadnog svijeta, utemeljenog, znakovito, na antifa\u0161isti\u010dkom konsenzusu, kojima svakodnevno svjedo\u010dimo, prema tome ne ulijevaju povjerenje da svijet nije bli\u017ei scenariju u kojem fa\u0161izam opstaje.<\/p>\n

Buden zrcali ovaj stav. Ka\u017ee da ga, iako su povijesni primjeri dobri samo analogije radi, hvata nelagoda kada slu\u0161a o remilitarizaciji Njema\u010dke, \u201c\u2026o stotinu milijardi eura kojima se dr\u017eava zadu\u017euje da bi financirala ponovno naoru\u017eavanje, i o rastu dionica Rheinmetala, koji proizvodi tenkove, od preko 500 posto \u2013 dok je njema\u010dka automobilska industrija izgubila konkurentnost na svjetskom tr\u017ei\u0161tu uslijed nepopravljivog tehnolo\u0161kog zaostajanja za Kinom. I hvata me strah kada slu\u0161am njema\u010dku liberalno demokratsku politi\u010dku elitu kako poziva na oru\u017eje jer se napad Rusije na Europu i NATO o\u010dekuje u roku od par sljede\u0107ih godina, dok istodobno stru\u010dne institucije koje se bave prou\u010davanjem rata procjenjuju da Rusija ovim tempom kojim vodi rat u Ukrajini treba izme\u0111u 80 i 200 godina da zauzme \u010ditavu zemlju. Upravo u zijevu tog tako o\u010diglednog proturje\u010dja fa\u0161izam ponovo dolazi do rije\u010di.\u201d<\/p>\n

Nigdje se taj zijev ne o\u010ditava vi\u0161e, nego u slu\u017ebenom stavu ve\u0107ine zapadnoeuropskih zemalja prema antifa\u0161izmu. Elita liberalne politi\u010dke scene nastoji zamagliti razlike izme\u0111u fa\u0161izma i komunizma, inherentnog neprijatelja i odlu\u010dnog protivnika fa\u0161izmu od samih po\u010detaka.<\/p>\n

Stoga, nije na odmet zapitati se, nije li onaj antifa\u0161isti\u010dki konsenzus, u me\u0111uvremenu p\/ostao primarno antikomunisti\u010dkim. Europa dijeli ovaj stav sa svojim fa\u0161isti\u010dkim prethodnicima. Sjetimo se, kad bi fa\u0161isti do\u0161li na vlast, prvi na meti bili bi ljevi\u010dari, primarno komunisti i sindikati.<\/p>\n

Upravo su zato onomad u antifa\u0161isti\u010dki folklor u\u0161li ispovjedni stihovi njema\u010dkog pastora Martina Niem\u00f6llera: \u201eKada su nacisti do\u0161li po komuniste \/ ja sam \u0161utio \/ jer nisam bio komunist.\u201c I tako dalje.<\/p>\n

Inherentna suprotnost onome \u0161to je predstavljao fa\u0161izam oli\u010dena je i u tome da je prva uistinu antifa\u0161isti\u010dka fronta oformljena daleko prije rata, i to u politici Narodne fronte iz tridesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, ideje proiza\u0161le od strane krovne komunisti\u010dke fronte koja je i sama odlu\u010dila staviti ideologiju po strani u svrhu zajedni\u010dkog nazivnika \u2013 borbe protiv rastu\u0107eg fa\u0161izma. \u0160panjolski gra\u0111anski rat predstavljao je prvo bojno polje u tom pogledu.<\/p>\n

U dana\u0161njim prilikama, Buden ne vidi ljevicu koja bi bila dovoljno kura\u017ena suprotstaviti se na na\u010dine kako je to \u010dinila prije stotinjak godina: \u201eDa li u to spada, recimo, europska socijaldemokracija koja je ve\u0107 odavno oti\u0161la svojim tre\u0107im putom u neoliberalizam? Jesu li to na primjer europski Zeleni, ratni hu\u0161ka\u010di koji podr\u017eavaju remilitarizaciju Europe i genocid u Gazi, a islamisti\u010dku vlast u Siriji nagra\u0111uju milijunima dolara, kao njema\u010dka ministrica vanjskih poslova iz stranke Zelenih, Annalena Baerbock, i to upravo u trenutku kada ta vlast vr\u0161i pokolje nad Alevitima? Je li to Mo\u017eemo! koji s njima sjedi u Europskom parlamentu\u201c, pita se Buden. \u201eNe mogu ne razumjeti one kojima popuste \u017eivci pa tu takozvanu ljevicu nazivaju fa\u0161istima.\u201c<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, komunizam je, nizom rezolucija i odluka, progla\u0161en istovjetnim zlu fa\u0161izma, a ona krunska odluka, Va\u017enosti europskog sje\u0107anja za budu\u0107nost Europe\u201c donesena je 2019. godine.<\/p>\n

\u201eIzjedna\u010davanje fa\u0161izma s komunizmom slu\u017ebena je politika Europske unije. U Europskom parlamentu podr\u017eale su je u svim rezolucijama sve vode\u0107e stranke uklju\u010duju\u0107i i europske Zelene\u201c, komentira Boris Buden.<\/p>\n

Posredstvom centra, periferna Hrvatska ne mo\u017ee, u tom smislu, pravedno valorizirati ovda\u0161nju partizansku borbu, antifa\u0161isti\u010dkiju po udjelu dru\u0161tva uklju\u010denog u borbu, ali i palim \u017ertvama. S crvenim zvijezdama na \u010delima, hrvatski su i jugoslavenski partizani, uz gra\u0111anski me\u0111uetni\u010dki rat i beskompromisni sukob s okupatorom, vodili i ideolo\u0161ku borbu \u2013 dodu\u0161e, s takti\u010dkim uzmicanjima u odnosu na globalni tijek rata \u2013 s idejom radikalno druga\u010dijeg dru\u0161tva, predvo\u0111eni Komunisti\u010dkom partijom.<\/p>\n

\u201eU tom kontekstu treba shvatiti nemogu\u0107nost da se jugoslavenski partizanski pokret integrira u ono \u0161to se zove europski antifa\u0161izam. Budu\u0107i da su komunisti koji su predvodili antifa\u0161isti\u010dku borbu u Jugoslaviji ustvari bili fa\u0161isti, \u010ditav taj partizanski rat od 41. do 45. bio je jedna velika zabuna. Umjesto da se zbratime s usta\u0161ama i \u010detnicima, kao i svim ostalim fa\u0161isti\u010dkim snagama na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije, partizani su se borili s njima na \u017eivot i smrt. To im dana\u0161nja Europa ne\u0107e oprostiti\u201c, nastavlja Buden.<\/p>\n

Pritom se referira na olakotno zaboravljenu \u010dinjenicu da su sve dana\u0161nje \u010dlanice EU-a u Drugom svjetskom ratu na ovaj ili onaj na\u010din bile fa\u0161isti\u010dke, ili makar posredovane kvislin\u0161kim fa\u0161isti\u010dkim re\u017eimima, u ratu protiv Sovjetskog Saveza ujedinjene u, kako ka\u017ee Buden \u201evelikoj fa\u0161isti\u010dkoj internacionali\u201c.<\/p>\n

\u201eU tomu je, da se ne zaboravi, sudjelovala i na\u0161a usta\u0161ka malenkost, i to pod Staljingradom, naravno, ne u ime velike Njema\u010dke, nego u ime europske civilizacije, a protiv azijatskog bolj\u0161evizma. Utoliko u europskoj kulturi sje\u0107anja nema i ne mo\u017ee biti mjesta za jugoslavenske partizane\u201c, ka\u017ee Buden. \u201eA komu to pogoduje, prosudite sami.\u201c<\/p>\n

Ipak je na na\u0161im prostorima fokus promijenjen i prije europskih rezolucija, usidren u sigurnu luku dopu\u0161tenog razgovora o pobjedi nad fa\u0161izmom prije osamdeset godina. U nekom uvrnutom smislu, mo\u017eda je i po\u0161tenije to \u0161to od Vlade Republike Hrvatske ne nalazimo niti jednu najavu komemoracije velike godi\u0161njice pobjede nad fa\u0161izmom. Daleko \u0161tetnije je \u0161to se takvi oblici zaborava i relativizacije prelijevaju u \u0161kolske klupe.<\/p>\n

\u201eU vje\u0161tom manevru kreatora obrazovnih politika u predstoje\u0107oj reformi strukovnih \u0161kola satnica povijesti se smanjuje, ali se vje\u0161to stavlja smokvin list naglaskom na pou\u010davanje samo nacionalne povijesti. Uz to \u0107e u\u010denici strukovnih \u0161kola o partizanskom otporu fa\u0161izmu u\u010diti u istom satu sa zlo\u010dinima pora\u0107a. Namjera je sasvim vidljiva i jasna\u201c, ka\u017ee Miljenko Hajdarovi\u0107, nastavnik povijesti s dvadesetogodi\u0161njeg radnog sta\u017ea u \u0161kolama. On nam potvr\u0111uje da antifa\u0161izam dodu\u0161e i jest jedna od 18 obveznih tema koje profesori moraju obraditi u \u0161kolskoj godini.<\/p>\n

Ali, direktiva maltene tu i staje, govori nam dalje, budu\u0107i da naglasak ipak ostaje na inicijativi profesora, zbog \u010dega sugovornik ima razloga za pomisliti da se \u201eu \u0161kolama naj\u010de\u0161\u0107e ne ide dublje od razvrstavanja vojski na jednu ili drugu stranu\u201c. Satnica je za svaku mala, a tema antifa\u0161izma zapravo nala\u017ee obradu cijele pri\u010de o Drugom svjetskom ratu. Vi\u0161e puta u svojim odgovorima Hajdarovi\u0107 isti\u010de problem satnice, da \u201eu\u010ditelji nemaju dovoljno vremena postepeno i dubinski pristupiti tim temama\u201c, pogotovo u zadanim okvirima predvi\u0111enog kurikuluma.<\/p>\n

\u201eSvaka reforma posljednjih desetlje\u0107a samo dodaje sadr\u017eaje na ve\u0107 postoje\u0107e, a ni\u0161ta se ne bri\u0161e od prethodnih. [\u2026] Brojni pojedinci, inicijative i organizacije daju osvrte i svoja mi\u0161ljenja o ud\u017ebenicima povijesti kontinuirano posljednja tri desetlje\u0107a. Tu se uglavnom radilo o usmjeravanju pa\u017enje na vrlo specifi\u010dne dijelove nacionalne povijesti o kojima pojedinci i dru\u0161tvo imaju poseban interes. Nacionalni mitovi o kralju Tomislavu, tzv. otporu Zrinskih i Frankopana, zlim partizanima koji su ubijali Hrvate i o \u010disto\u0107i usklika ZDS nadvladali su pasivnost povjesni\u010dara, historiografske zajednice i u\u010ditelja povijesti\u201c, zaklju\u010duje Hajdarovi\u0107.<\/p>\n

Postepeno odstranjenje povijesti iz odre\u0111enih \u0161kolskih programa u srednjoj \u0161koli s jedne strane, i pretrpavanje kurikuluma s druge strane, \u010dine nam se, kao dobar lijek za istiskivanje pitanja teme iz razgovora s najmla\u0111ima.<\/p>\n

Ostaje pitanje tko \u0107e se svega toga sje\u0107ati na, recimo, stotu obljetnicu kraja rata u Europi. Ho\u0107e li uop\u0107e biti nekoga tko \u0107e se toga mo\u0107i sjetiti?<\/p>\n

Streloviti porast zla, impotentna \u201cljevica\u201d, ideolo\u0161ke sanacije naslje\u0111a antifa\u0161izma i brisanje povijesti \u2013 evo nas u dobu dekorativnog antifa\u0161izma. A svako antifa\u0161isti\u010dko slavlje, bez hvatanja uko\u0161tac sa strukturalnim problemima u kojima nastaje fa\u0161izam, disonantni je karneval ne pretjerano vrijedan poho\u0111enja.<\/p>\n

Kakva nas onda budu\u0107nost \u010deka?<\/p>\n

\u201eNa me\u0111unarodnom planu dolazi do raspadanja sustava koji poznajemo posljednjih osamdeset godina, dolazi do propadanja unipolarnog sustava, ali i erozije postoje\u0107ih vrijednosti. Velik broj znanstvenika i intelektualaca stoga se pita \u017eivimo li u novom me\u0111uratnom periodu, i to pitanje je u potpunosti opravdano\u201c, zaklju\u010duje Lovro Kralj.<\/p>\n

\u201cU kontekstu nemo\u0107i aktualnih politi\u010dkih elita da zaustave ratove i odlu\u010dno se razra\u010dunaju s globalnim zatopljenjem, mo\u017eda je fa\u0161izam preblaga rije\u010d za katastrofu koja nam prijeti\u201c, optimisti\u010dniji je Boris Buden.<\/p>\n

80 godina velike europske zabune<\/a><\/p><\/blockquote>\n