Zbog kontinuiteta sli\u010dnih manipulacija, podsje\u0107amo javnost na dokumentovane \u010dinjenice iz biografije Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a, a kako bi se sprije\u010dilo dalje izvrtanje istorije.<\/p>\n
Naime, u januaru 1942. godine, \u010detni\u010dke jedinice pod njegovom komandom, uz pomo\u0107 italijanskih trupa, napale su partizane kod Berana. Mjesec kasnije, sa usta\u0161kim jedinicama, u\u010destvuju u napadima kod Fo\u010de.<\/p>\n
![\"djurisic](\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/djurisic_izvjestaj.jpg\")
<\/p>\n
Dalje, prilikom ulaska u Kola\u0161in, 23. februara 1942. godine, \u0110uri\u0161i\u0107evi \u010detni\u010dki odredi formiraju zloglasni kola\u0161inski zatvor kroz koji je mu\u010deno oko 2 000 zarobljenih partizana, a samo u jednoj egzekuciji na Brezi strijeljano je njih 74. Taj zatvor je zatvoren tek 13. maja 1943. godine.<\/p>\n
U avgustu 1942. godine, stavio se pod italijansku fa\u0161isti\u010dku komandu. \u201cVa\u0161 stav prema okupatoru ima biti lojalan i upravljen ta\u010dno po nare\u0111enjima ove komande. Nikakvih akcija ne smete preduzeti da prethodno ne obavijestite njihovu (tj. talijansku \u2014 prim aut.) komandu o njima, \u201d stoji u naredbi koju je 30. avgusta 1942. godine poslao svim svojim jedinicama.<\/p>\n
Na osnovu nare\u0111enja Dra\u017ee Mihailovi\u0107a, \u0110uri\u0161i\u0107evi \u010detnici su sproveli etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje muslimanskog stanovni\u0161tva sjevera Crne Gore. Prvi pokolji su po\u010deli 28. novembra 1942. godine u Bukovici kod Pljevalja, da bi 4. i 5. januara 1943. godine sproveli kampanju terora u Pljevljima, Sjenici, Pe\u0107i i Kola\u0161inu. Prema njegovom vlastitom izvje\u0161taju, od 4. do 10. januara 1943. godine, ubijeno je 400 mu\u0161karaca i 1000 \u017eena i djece, a spaljena su 33 sela.<\/p>\n
Nastavak te akcije uslijedio je 29. januara 1943. godine, sa fokusom na prostor Pljevalja , \u010cajni\u010da i Fo\u010de. Najkrvavije operacije izvedene su izme\u0111u od 4. do 7. februara 1943. godine, a ve\u0107 13. februara 1943. godine Pavle \u0110uri\u0161i\u0107 izvjestio je Dra\u017eu Mihajlovi\u0107a da je u akciji ubijeno 1 200 naoru\u017eanih mu\u0161karaca i oko 8 000 \u017eena, staraca i djece.<\/p>\n
Prema izvje\u0161taju Zemaljske komisije Crne Gore za utvr\u0111ivanje zlo\u010dina okupatora i njihovih pomaga\u010da, u zlo\u010dinima prema muslimanskom stanovni\u0161tvu – samo u okolini Pljevalja i to samo u februaru 1943. godine – ubijeno je 1 352 ljudi, od kojih 245 odraslih mu\u0161karaca i 1 107 \u017eena i djece. U izvje\u0161taju stoje i opisi ubistava, i to da je \u201e90% \u017ertava bilo prije ubistva mu\u010deno, bodeno no\u017eevima, \u017eene silovane, \u010desto od pedesetak \u010detni\u010dkih razbojnika, da bi ih onda bacili u njihove ku\u0107e, da zajedno sa njima izgore\u201c. U okolini Pljevalja uni\u0161teno je 127 sela i zaseoka, spaljeno 1 508 ku\u0107a i 4484 pomo\u0107na objekta.<\/p>\n
Od 1943. godine otvoreno sara\u0111uje s nacisti\u010dkom Njema\u010dkom. \u201c\u0110uri\u0161i\u0107evo juna\u0161tvo\u201d ovog perioda oslikava i zlo\u010din od 23. jula 1944. godine, u mjestu Lazine pored Danilovgrada, kada su \u010detnici strijeljali 52 pripadnika KPJ i SKOJ-a, odnosno pripadnika komunisti\u010dke omladine.<\/p>\n
Za lojalnost nacistima Pavle \u0110uri\u0161i\u0107, kao \u010detni\u010dki komandant i potpukovnik generala Nedi\u0107a, 11. oktobra 1944. godine odlikovan je ordenom \u017deljeznog krsta, najpresti\u017enijim vojnim odlikovanjem nacisti\u010dke Njema\u010dke koje je dodjeljivano isklju\u010divo uz\u00a0odobrenje Adolfa Hitlera.<\/p>\n
U martu 1945. dolazi u sukob sa Dra\u017eom Mihailovi\u0107em i sklapa savez sa kolaborantom Sekulom Drljevi\u0107em. Ubrzo je do\u0161lo do sva\u0111e izme\u0111u njih dvojice koju su iskoristile usta\u0161e. Nedugo potom biva izdan i likvidiran u logoru Jasenovac \u2013 od strane svojih biv\u0161ih saradnika.<\/p>\n
U demokratskom i civilizovanom dru\u0161tvu, crkveni velikodostojnici i politi\u010dki akteri bi morali nositi odgovornost za izgovorenu rije\u010d. Ako zaista \u017eele odati po\u010dast \u017ertvama jednog od najve\u0107ih zlo\u010dina u Evropi, to moraju \u010diniti iskreno, dostojanstveno i bez skrivenih politi\u010dkih motiva. Pominjanje Pavla \u0110uri\u0161i\u0107a u tom kontekstu, kao i dodatno veli\u010danje, predstavlja uvredu istinskih jasenova\u010dkih \u017ertava, koje su stradale od usta\u0161kog re\u017eima upravo zato \u0161to nisu sara\u0111ivali s okupatorima, za razliku od \u0110uri\u0161i\u0107a.<\/p>\n
Poku\u0161aji da se rehabilituju odgovorni za ratne zlo\u010dine, ne doprinosi suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u ni pomirenju. Naprotiv, to produbljuje podjele i ja\u010da revizionisti\u010dke narative koji su prijetnja gra\u0111anskom dru\u0161tvu.<\/p>\n
Pozivamo sve vjerske i politi\u010dke autoritete u Crnoj Gori i regionu da se uzdr\u017ee od prekrajanja istorije zarad partikularnih ciljeva, da osude ratne zlo\u010dine i njihove po\u010dinioce, te da se zala\u017eu za kulturu sje\u0107anja koja po\u0161tuje \u010dinjenice, dostojanstvo \u017ertava i univerzalne vrijednosti humanosti.<\/p>\n
Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO)<\/em>
\nAkcija za ljudska prava (HRA)<\/em>
\nUdru\u017eenje profesora istorije Crne Gore \u2013 HIPMONT<\/em>
\nAntifa\u0161isti Cetinje<\/em>
\nCentar za \u017eensko i mirovno obrazovanje ANIMA<\/em>
\nDina Bajramspahi\u0107, gra\u0111anska aktivistkinja<\/em>
\nJovana Marovi\u0107, gra\u0111anska aktivistkinja<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Nazivaju\u0107i Djuri\u0161i\u0107a \u201evelikim junakom\u201c i osobom \u201enepobjedivog karaktera\u201c, mitropolit Joanikije je ignorisao relevantne istorijske izvore koji nedvosmisleno potvr\u0111uju njegovu saradnju sa fa\u0161isti\u010dkim i nacisti\u010dkim okupatorima, odgovornost za masovne zlo\u010dine i etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje muslimanskog stanovni\u0161tva<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":429605,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-429602","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/429602","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=429602"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/429602\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":429610,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/429602\/revisions\/429610"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/429605"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=429602"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=429602"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=429602"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}