{"id":429392,"date":"2025-05-01T08:13:20","date_gmt":"2025-05-01T06:13:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=429392"},"modified":"2025-05-01T08:13:20","modified_gmt":"2025-05-01T06:13:20","slug":"sta-je-zdravije-maslac-ili-margarin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/05\/01\/sta-je-zdravije-maslac-ili-margarin\/","title":{"rendered":"\u0160ta je zdravije \u2013 maslac ili margarin?"},"content":{"rendered":"<p>Dugo je vremena maslac bio mera svih stvari, a margarin je danas postao sastavni deo rashladnih polica supermarketa. \u0160ta \u0107e zavr\u0161iti na hlebu, pitanje je okusa. Ali \u0161ta je zdravije \u2013 maslac ili margarin?<\/p>\n<p>Otvaranje kompanije Benedikt Klein Margarinewerke 1871. podelilo je Nema\u010dku na dva tabora: Team Butter odu\u0161evljen je punim ukusom i prirodnom proizvodnjom, Team Margarine posebno je odu\u0161evljen zdravim masno\u0107ama i odr\u017eivom proizvodnjom. Ali postoji li zaista jasan pobednik?<\/p>\n<p>Razlika po\u010dinje u proizvodnji: za maslac je u na\u010delu potrebno samo kravlje, ov\u010dje ili kozje mleko. To se pomo\u0107u centrifuge odvaja na punomasnu pavlaku i obrano mleko. Pavlaka semuti dok ne pukne ljuska masnih kuglica koje sadr\u017ei. To uzrokuje izlazak mle\u010dne masti i skupljanje u zrnca maslaca, koja se gnje\u010de u smesu maslaca.<\/p>\n<p>Margarin je, s druge strane, proizvod biljnog porekla. U osnovi se sastoji od ulja poput repi\u010dinog, maslinovog, lanenog ili suncokretovog ulja i vode. Ali zakon dopu\u0161ta i do dva odsto \u017eivotinjske masti. U tom slu\u010daju margarin se ne mo\u017ee proglasiti veganskim. Kako bi se obezbedilo me\u0161anje ulja i vode, dodaju se aditivi koji se nazivaju emulgatori. Zatim daljim industrijskim procesima dobija svoj ukus i konzistenciju.<\/p>\n<p><strong>Da li je maslac nezdrav<\/strong><\/p>\n<p>Zasi\u0107ene masne kiseline uglavnom se nalaze u \u017eivotinjskim proizvodima \u2013 u maslacu \u010dine oko dve tre\u0107ine masti. Tako\u0111e ih proizvodi samo telo i vr\u0161e va\u017ene funkcije.<\/p>\n<p>Vrlo su va\u017ene za na\u0161 nervni sistem. Kada se konzumiraju kroz hranu, jo\u0161 uvek se smatraju lo\u0161im mastima jer: ako se konzumiraju prekomerno, mogu pove\u0107ati nivo LDL holesterola, a time i rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa. Prema Saveznom centru za ishranu (BZfE), trebalo bi da \u010dine najvi\u0161e 10 odsto ukupnog energetskog unosa. Visok udeo masno\u0107e u maslacu, s druge strane, ima znatno manji uticaj na nivo holesterola u telu.<\/p>\n<p>Maslac je bogat vrednim sastojcima. To uklju\u010duje vitamine A, D i E, kao i kalijum, kalcijum i fosfor. To posebno va\u017ei za alpski maslac, maslac za pa\u0161njake i maslac za planinske farmere, tj. maslac od krava koje se sve vi\u0161e hrane pa\u0161njacima i drugom zelenom sto\u010dnom hranom. Time se pove\u0107ava udeo omega-3 masnih kiselina. Konzervirana zelena sto\u010dna hrana (sila\u017ea) napravljena od npr. kukuruza i koncentrisane sto\u010dne hrane, s druge strane, negativno uti\u010de na sadr\u017eaj omega-3 masnih kiselina, pi\u0161e \u010dasopis za zdravlje aok.de.<\/p>\n<p><strong>Da li je margarin nezdrav<\/strong><\/p>\n<p>Ono \u0161to razlikuje sva biljna ulja je visok udeo mononezasi\u0107enih i polinezasi\u0107enih masnih kiselina. Smatraju se dobrim masno\u0107ama jer mogu smanjiti nivo holesterola i va\u017ene su za apsorpciju vitamina u telu. Sastav margarina zavisi od vrsta ulja koje se koristi. Recimo, proizvodi od lanenog ulja i uljane repice imaju ve\u0107i udeo vi\u0161estruko nezasi\u0107enih omega-3 masnih kiselina. S druge strane, suncokretovo ulje ima ve\u0107u verojatno\u0107u da sadr\u017ei omega-6 masne kiseline. Vi\u0161estruko nezasi\u0107ene masne kiseline organizam ne mo\u017ee proizvesti sam, pa se stoga moraju unositi hranom.<\/p>\n<p>Za razliku od maslaca, gde se mogu dodati samo so i beta-karoten, margarin mo\u017ee sadr\u017eati i dodatne vitamine. Po pravilu su to vitamini A, D, K i E. Neki proizvodi oboga\u0107eni su biljnim sterolima, tj. prirodnim sastojcima pojedinih biljnih \u0107elija. Ka\u017ee se da sni\u017eavaju nivo holesterola. U ovom slu\u010daju delovanje margarina mo\u017ee se uporediti s lekovima, pa postoji i opasnost od nuspojava. Osobe bez povi\u0161enog holesterola stoga bi trebalo da koriste margarin bez ovog aditiva, a osobe s visokim holesterolom trebalo bi da se prethodno posavetuju s lekarom.<\/p>\n<p>Da bi se dobila svojstva poput ukusa i izgleda, osim vitamina potrebno je dodati i druge aditive. Osim emulgatora, oni \u010desto uklju\u010duju arome, \u017eelatin, skrob i konzervanse. Ulja se tako\u0111e moraju stvrdnuti kako bi se postigla \u017eeljena konzistencija. Ovaj hemijski proces mo\u017ee proizvesti transmasne kiseline. Kao i zasi\u0107ene masne kiseline, mogu pove\u0107ati nivo holesterola. Iako se te transmasne kiseline mogu na\u0107i i u maslacu, njihov udeo je zna\u010dajno manji nego u hidrogeniziranim uljima.<\/p>\n<p><strong>Koji je zdraviji<\/strong><\/p>\n<p>I maslac i margarin imaju svoje prednosti i nedostatke. Me\u0111utim, aktualne studije iz SAD-a sugeri\u0161u da je margarin ne\u0161to bolji s prehrambene perspektive. Me\u0111utim, ve\u0161ta\u010dke transmasti zabranjene su u hrani u Americi od 2018, pa ih tamo\u0161nji margarin ne sadr\u017ei.<\/p>\n<p>Delimi\u010dno je promenjena i proizvodnja u Nema\u010dkoj, tako da transmasti vi\u0161e nemaju ulogu u margarinu. Umesto stvrdnjavanja ulja, ona se me\u0161aju s ve\u0107 stvrdnutim uljima poput kokosovog ili palminog. Kada kupujete margarin, pazite da ne sadr\u017ei hidrogenizovane ili delimi\u010dno hidrogenizovane masti.<\/p>\n<p>Iako ovaj proces \u010dini margarin zdravijim, on je i \u0161tetniji za okolinu \u2013 kr\u010de se velika podru\u010dja pra\u0161ume, posebno za uzgoj uljanih palmi iz kojih se dobija palmino ulje. Sve u svemu, proizvodnja je jo\u0161 uvek ekolo\u0161ki prihvatljivija i pre svega \u017eivotinjama prihvatljivija od maslaca. Dok jedan kilogram margarina emituje oko 0,7 kilograma ugljen-dioksida, maslac emituje 25 kilograma. To je, izme\u0111u ostalog, posledica toga \u0161to je za proizvodnju maslaca potrebna velika koli\u010dina mleka i odgovaraju\u0107i broj krava: za jedan kilogram maslaca potrebno je 25 litara mleka. Stoga pri kupovini maslaca po mogu\u0107nosti treba obratiti pa\u017enju na organski kvalitet. To pove\u0107ava dobrobit \u017eivotinja i tako\u0111e pove\u0107ava zdrave sastojke zbog bolje hrane koju \u017eivotinje dobijaju.<\/p>\n<p>U direktnom pore\u0111enju margarin malo prednja\u010di, ali oba su namaza ukupno gledano tek srednje zdrava i imaju dosta kalorija, oko 720 na 100 grama. Zato i margarin i maslac treba konzumirati umereno. (Izvor: aok.de.\/ N1info.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dugo je vremena maslac bio mera svih stvari, a margarin je danas postao sastavni deo rashladnih polica supermarketa. \u0160ta \u0107e zavr\u0161iti na hlebu, pitanje je okusa. Ali \u0161ta je zdravije \u2013 maslac ili margarin?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":429395,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-429392","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/429392","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=429392"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/429392\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":429396,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/429392\/revisions\/429396"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/429395"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=429392"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=429392"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=429392"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}