{"id":429290,"date":"2025-04-30T05:41:57","date_gmt":"2025-04-30T03:41:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=429290"},"modified":"2025-04-30T05:41:57","modified_gmt":"2025-04-30T03:41:57","slug":"patrijarh-u-bezdanu-lose-teologije-i-jos-gore-politike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/04\/30\/patrijarh-u-bezdanu-lose-teologije-i-jos-gore-politike\/","title":{"rendered":"Patrijarh u bezdanu (lo\u0161e) teologije i (jo\u0161 gore) politike"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autor: Davor D\u017ealto<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>U vi\u0161e navrata i razli\u010ditim povodima, patrijarh Porfirije je isticao da se \u201dCrkva ne bavi politikom\u201d. U intervjuu datom Svetigori (4. septembra 2021, dostupnom u pisanoj formi na internet stranici Mitropolije zagreba\u010dke), patrijarh ka\u017ee \u201dna\u0161a Crkva, Crkva Hristova, Pravoslavna Crkva, pa i Srpska Pravoslavna Crkva i ovde i drugde, jeste Crkva koja se ne bavi nikakvim politikama\u201d. I odmah dodaje, \u201dPo sebi Crkva ne mo\u017ee biti ni strana\u010dka, ni neko ko podr\u017eava jednu opciju protiv druge\u201d. (<a href=\"https:\/\/mitropolija-zagrebacka.org\/ne-mozemo-pristati-da-postojimo-mi-i-oni-za-nas-su-svi-mi\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/mitropolija-zagrebacka.org\/ne-mozemo-pristati-da-postojimo-mi-i-oni-za-nas-su-svi-mi\/<\/a>)<\/p>\n<p>\u010cini se da patrijarh odbacuje politiku kao delatnost Crkve i njenih predstavnika budu\u0107i da politiku poistove\u0107uje sa \u201dstrana\u010dkom politikom\u201d, odnosno sa strana\u010dkom politi\u010dkom borbom. Ovakvu interpretaciju je mogu\u0107e potkrepiti i slede\u0107im njegovim re\u010dima: \u201dCrkva insistira na tome da odbija da se aktivno uklju\u010di u politi\u010dku borbu i krene da zastupa partijske i politi\u010dke interese jednog dela svog naroda protiv drugog dela svog naroda iz vi\u0161e podjednako va\u017enih razloga. Prvi je taj da su partije, kako im i ime govori, deo celine, a Crkva predstavlja sabor, celinu objedinjenog naroda Bo\u017ejeg. Ona postoji da bi obuhvatala i sabrala sve delove u jednu zajednicu vernih.\u201d (<a href=\"https:\/\/www.slovoljubve.com\/cir\/Newsview.asp?ID=43066\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.slovoljubve.com\/cir\/Newsview.asp?ID=43066<\/a>)<\/p>\n<p>U istom tekstu stoji i slede\u0107i stav: \u201dTo istovremeno ne zna\u010di da se Crkva ne bavi politikom u izvornom smislu, politikom kao na\u010dinom \u017eivota, brigom za op\u0161te dobro zajednice. Bavi se i te kako i obavezna je da se bavi prosvetom, kulturom, vrednostima koje su oblikovale i oblikuju identitet srpskog naroda. Ali i unapre\u0111enjem kvaliteta svakodnevnog \u017eivota, makar kod kategorija koje su ugro\u017eene.\u201dIz ovoga mo\u017eemo zaklju\u010diti da patrijarh ne odbacuje crkveno bavljenje politikom uop\u0161te, pod uslovom da nije re\u010d o strana\u010dkoj politici, i da takvo bavljenje politikom na neki na\u010din izra\u017eava \u201dcelinu naroda Bo\u017ejeg\u201d, brigu \u201dza op\u0161te dobro zajednice\u201d te svim \u0161to oblikuje \u201didentitet srpskog naroda\u201d. To bi zna\u010dilo da se patrijarh smatra i nadle\u017enim i obaveznim da, kao poglavar Crkve, artikuli\u0161e i onda brani interese \u201dsrpskog naroda\u201d.<\/p>\n<p>Ovde postoje dva glavna problema, jedan je pre svega teolo\u0161ki, a drugi politi\u010dki.<\/p>\n<p>\u201dNarod Bo\u017eji\u201d (\u03bb\u03b1\u1f78\u03c2 \u03b8\u03b5\u03bf\u1fe6) je Novozavetni pojam (up. 1 Pet. 2:10) i u hri\u0161\u0107anskoj tradiciji je interpretiran pre svega kao naziv za \u010dlanove Crkve, sinonim za \u201dnovi Izrael\u201d. To se dakle ne odnosi na bilo koju modernu naciju, niti na neku etni\u010dku ili plemensku grupu, ve\u0107 na Crkvu, tj. zajednicu vernih. Ovo je ne\u0161to \u0161to bi neko ko je ne samo zavr\u0161io Bogoslovski fakultet ve\u0107 na istom i predavao morao znati.<\/p>\n<p>Patrijarh Porfirije sledi metod suptilne manipulacije koji je ve\u0107 uveliko odoma\u0107en u pop-teolo\u0161koj praksi, a to je da se \u201dnarod Bo\u017eji\u201d, u Novozavetnom smislu, poistoveti sa \u201dna\u0161im narodom\u201d, tj. sa nekom etni\u010dkom grupom, ili modernom nacijom, \u010diji su pripadnici ve\u0107inski pravoslavni (u ovom slu\u010daju sa \u201dSrbima\u201d), nakon \u010dega se onda sve\u0161tenici samopozovu da govore u ime tog \u201dnaroda\u201d, artikuli\u0161u \u0161ta su njegov interesi, pozovu se da iste brane i sl. Ta i takva politika onda postaje prihvatljiva, a isti \u201dnarodni\u201d proroci se stavljaju iznad svake druge politike, budu\u0107i da oni (po definiciji) zastupaju \u201dcelinu naroda\u201d i najvi\u0161i oblik politike.<\/p>\n<p>\u0160to je najlep\u0161e, niko ih za to mesto nije birao, i niko ih ne mo\u017ee pozvati na odgovornost. Ako vi mislite da mo\u017eda bolje znate \u0161ta su interesi \u201dnaroda\u201d, oni \u0107e se pozvati na vekovnu tradiciju Crkve, na mitru koja im stoji na glavi, i na mantiju kojom su opasani. Ako uka\u017eete da tu nema mnogo logike, re\u0107i \u0107e vam da ste odro\u0111eni, i da vi ne razumete taj \u201dnarod\u201d.<\/p>\n<p>Drugi problem je politi\u010dki. Ako \u201dcelinu naroda\u201d poistovetimo sa \u201dsrpskim narodom\u201d, i ako je jedina za Crkvu prihvatljiva politika ona koja se ti\u010de \u201dceline srpskog naroda\u201d, otvaraju se novi problemi. Prvi je \u0161to se ovom logikom nehotice zapada u \u201dpartikularnost\u201d koju patrijarh toliko poku\u0161ava da izbegne. Mo\u017eda je to patrijarhu promaklo, ali u Srbiji \u017eive i drugi koji se ne izja\u0161njavaju kao Srbi ili pravoslavni, a koji su gra\u0111ani Srbije. Tako\u0111e ima i mnogo Srba koji nisu pravoslavni, ve\u0107 su ateisti, muslimani, protestanti, budisti\u2026 Ako se crkveno, i, posledi\u010dno, patrijarhovo bavljenje politikom svede na pitanja \u201dceline\u201d srpskog naroda, onda je jasno da je re\u010d o nekoj imaginarnoj celini koja u realnosti ne postoji.<\/p>\n<p>\u010cak i kada bi postojala kao neka relativno koherentna grupa (\u201dpravoslavnih Srba\u201d), koliko god ona bila velika ili dominantna, Crkva bi, slede\u0107i ovaj princip, i dalje artikulisala interese jedne dru\u0161tvene grupe. Time bi Crkva, odnosno njeni predstavnici, krenuli da \u201dpartija\u0161e\u201d i da interese, identitet i dobrobit jedne grupe afirmi\u0161u u odnosu na druge. A to se opet kosi sa patrijarhovom idejom da se jedina legitimna politika dostojna Crkve (ili njega) ti\u010de \u201dceline naroda\u201d.<\/p>\n<p>Slede\u0107i problem se krije u tome \u0161to ostaje nejasno ko i kako artikuli\u0161e interese \u201dsrpskog naroda\u201d, kako bi ta i takva politika bila legitimna. I tu dolazimo do klju\u010dnog problema. Patrijarh uzima partikularnost \u2013 neku, pojedina\u010dnu (apstraktnu) ideju o tome ko je i \u0161ta je \u201dsrpski narod\u201d, kako i kuda taj narod treba da ide \u2013 i nju progla\u0161ava za op\u0161tost, vrednu njegovog bavljenja takvom politikom. Ali nema i ne mo\u017ee biti neke neutralne, op\u0161te i \u201dneideolo\u0161ke\u201d politike (\u010dak je i \u201dtehnokratska\u201d politika ideolo\u0161ki zasnovana, iako to tehnokrate ne moraju nu\u017eno znati). Pitanje je samo da li \u0107emo osvestiti iz koje perspektive ulazimo u politi\u010dku sferu i tamo delujemo, i biti koliko-toliko iskreni i, po mogu\u0107nosti, konstruktivni u tome, ili \u0107emo se pretvarati da je na\u0161 na\u010din bavljenja politikom ba\u0161 taj koji je \u201diznad\u201d pojedina\u010dnih strana i interesa, dok u realnosti zapravo predstavlja afirmisanje jedne strane i jedne (partikularne) politike.<\/p>\n<p>Pri tome, nije svako stran\u010darenje isto. Ne mo\u017ee se izjedna\u010diti situacija u kojoj na jednoj strani stoji vlast, sa svojom institucionalnom mo\u0107i, represivnim aparatom i sistematskim napadima na zdrav razum, dok su na drugoj strani oni koji su uglavnom li\u0161eni institucionalne mo\u0107i, a pritom trpe nasilje.<\/p>\n<p>Kada je jedna strana prevashodni uzro\u010dnik raznih vrsta nasilja, i to vi\u0161e od jedne decenije, onda stav \u201dhajde da svi poka\u017eu razumevanje\u201d i da se \u201duspostavi mir\u201d nije stav koji je vrednosno neutralan.<\/p>\n<p>U kontekstu savremene srpske politi\u010dke scene, taj stav zna\u010di favorizovanje jedne strane, i to one koja je prevashodno odgovorna za nasilje i razaranje tog \u201dop\u0161teg dobra\u201d kome je patrijarh, deklarativno, posve\u0107en.<\/p>\n<p>Patrijarh tako zapada ne samo u stran\u010darenje nego u lo\u0161u vrstu stran\u010darenja \u2013 stran\u010darenje na strani jednog korumpiranog i nelegitimnog re\u017eima. On pristaje da radi upravo na ono za \u0161ta optu\u017euje druge \u2013 stran\u010darenje koje se maskira u \u201dop\u0161te\u201d i \u201dnarodno\u201d.<\/p>\n<p>Da paradoks bude ve\u0107i, protesti koje su pokrenuli studenti, i kojima su se priklju\u010dili mnogobrojni drugi gra\u0111ani, u mnogo ve\u0107oj meri predstavljaju dru\u0161tvenu \u201dcelinu\u201d nego \u0161to to \u010dini patrijarhovo shvatanje politike. Upravo oni odbijaju stran\u010darenje i identifikaciju sa bilo kojom politi\u010dkom strankom, svesni toga da ih nijedna od ponu\u0111enih stranaka ne mo\u017ee autenti\u010dno predstavljati. Upravo je zato te\u0161ko shvatljivo protivljenje da se ovom \u0161irokom pokretu nezadovoljstva da podr\u0161ka, jer on i ne artikuli\u0161e mnogo konkretnih partikularnosti (\u0161to je njegova najve\u0107a prednost i, ujedno, najve\u0107i nedostatak), izvan zahteva za pravdom, dostojanstvom, i demonta\u017eom jednog korumpiranog, moralno i intelektualno bankrotiranog sistema. Mislim da je ovo ispravno uvidela grupa episkopa, na \u010delu sa mitropolitom Joanikijem, u svom \u201dPozivu na po\u0161tovanje studenata, odgovorno izra\u017eavanje i izvje\u0161tavanje\u201d <a href=\"https:\/\/eparhija-zahumskohercegovacka.org\/poziv-na-postovanje-studenata-odgovorno-izrazavanje-i-izvjestavanje\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/eparhija-zahumskohercegovacka.org\/poziv-na-postovanje-studenata-odgovorno-izrazavanje-i-izvjestavanje\/<\/a><\/p>\n<p>Stavljati se na stranu re\u017eima u takvoj situaciji se ne mo\u017ee pravdati \u017eeljom da se bude iznad dru\u0161tvenih partikularnosti. Da li se patrijarh zaista stavio na jednu stranu? Mislim da je njegova poseta Moskvi tokom Svetle nedelje 2025. uklonila nedoumice.<\/p>\n<p>Patrijarh, tokom susreta sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, ka\u017ee da je u Srbiji u toku poku\u0161aj \u201dobojene revolucije\u201d: \u201dI kod nas ovih dana ima revolucije. (\u2026) Obojena revolucija \u2013 vi to znate. Nadam se da \u0107emo to isku\u0161enje prevazi\u0107i, kao \u0161to ste rekli. Jer znamo i ose\u0107amo da centri mo\u0107i sa Zapada ne \u017eele da se razvija identitet srpskog naroda i njegova kultura.\u201d (citirano prema: <a href=\"https:\/\/www.nedeljnik.rs\/srbija-u-ruskom-svetu-obojena-revolucija-vucic-dolazi-u-moskvu-prenosimo-kompletan-razgovor-patrijarha-porfirija-i-putina-video\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">https:\/\/www.nedeljnik.rs\/srbija-u-ruskom-svetu-obojena-revolucija-vucic-dolazi-u-moskvu-prenosimo-kompletan-razgovor-patrijarha-porfirija-i-putina-video<\/a>)<\/p>\n<p>Pod \u201dobojenom revolucijom\u201d se obi\u010dno podrazumeva nelegalna i neoru\u017eana promena, ili poku\u0161aj promene postoje\u0107eg re\u017eima, pod vo\u0111stvom ili velikim uticajem drugih zemalja, a za ra\u010dun vlada ili korporacija tih zemalja. Ako patrijarh na ovaj na\u010din razume pojam \u201dobojene revolucije\u201d, onda bi to zna\u010dilo da on smatra da su studenti i gra\u0111ani koji protestuju izmanipulisani od strane nekih drugih centara mo\u0107i kako bi ru\u0161e\u0107i re\u017eim zapravo ru\u0161ili dr\u017eavu i op\u0161ti interes (tako otprilike izgleda formula re\u017eimu naklonjenih medija i intelektualaca).<\/p>\n<p>Da, pretpostavimo da je ovo na\u010delno ta\u010dno. Kona\u010dno, ne samo da nije nemogu\u0107e, nego je vrlo verovatno da razli\u010diti me\u0111unarodni faktori poku\u0161avaju da uti\u010du na trenutnu situaciju, koliko je to mogu\u0107e. To je sasvim uobi\u010dajeno u projekciji imperijalnih interesa (a za prostor Balkana je zainteresovano vi\u0161e od jedne imperije). Recimo da britanska slu\u017eba podr\u017eava proteste. Recimo da se u me\u0111uvremenu infiltrirala me\u0111u organizatore protesta, i da \u0107e, na kraju, ona imati odlu\u010duju\u0107i uticaj na neke odluke. Da li to zna\u010di da su protesti nelegitimni? Pojednostavljenom, \u0161ematizovanom mi\u0161ljenju se tu potkrada mala ali kobna gre\u0161ka u zaklju\u010divanju.<\/p>\n<p>To \u0161to su Nemci 1917. imali interesa da podr\u017ee Bolj\u0161evike u ru\u0161enju carskog sistema i slabljenju Rusije (i \u0161to su ih u tome, u po\u010detku, podr\u017eavali) ne zna\u010di da bunt protiv sistema carske Rusije nije bio autenti\u010dan, da nije bio opravdan i legitiman.<\/p>\n<p>Da uzmemo jo\u0161 radikalniji primer. Kad bi se robovi sa neke planta\u017ee ameri\u010dkog juga pobunili protiv robovlasnika, njihov bunt bi bio opravdan i trebalo bi ga podr\u017eati \u010dak iako bi susedni robovlasnik, iz svojih interesa, podr\u017eavao pobunjene robove. Do pobunjenih robova je da vode ra\u010duna sa kim prave savezni\u0161tva i na kom nivou, kako ne bi samo zamenili jednog robovlasnika drugim, mo\u017eda i gorim. Dobronamerni kriti\u010dari im mogu skrenuti pa\u017enju na probleme i opasnosti koje to nosi. Ali u situaciji sukoba robova i robovlasnika, iza\u0107i i re\u0107i \u201dhajde da uspostavimo mir\u201d ili \u201dsukobi i podele ne\u0107e nikome doneti dobra\u201d bi bio jeziv sarkazam, i podr\u0161ka robovlasnicima da odr\u017ee status quo.<\/p>\n<p>\u010cak i ako bi se u budu\u0107nosti pokazalo da je, recimo, neka strana slu\u017eba davala novac za pojedine akcije, ako bi se ispostavilo da nakon Vu\u010di\u0107a dolazi re\u017eim koji dovodi do potpunog sloma Srbije, to opet ne bi zna\u010dilo da sada\u0161nji protesti nisu izraz autenti\u010dnog bunta, niti bi zna\u010dilo da najve\u0107i deo gra\u0111ana koji je proteklih meseci izlazio na ulice nije iskren u svojoj borbi protiv postoje\u0107eg korumpiranog re\u017eima i njegovih sumanutosti.<\/p>\n<p>Rizici uvek postoje, i nije razumno ignorisati ih. Me\u0111utim, re\u017eim je taj koji je blokirao mogu\u0107nost za institucionalno artikulisanje nezadovoljstva i dru\u0161tvenih procesa, uspostavljaju\u0107i sistem vre\u0111anja zdravog razuma, i protesti su odgovor na to.<\/p>\n<p>\u0160to se mene ti\u010de to je sasvim dovoljno va\u017ena stvar, dovoljno \u201dop\u0161ta\u201d i politi\u010dka stvar, da ih treba podr\u017eati. Da, ima puno onih, i spolja i iznutra koji poku\u0161avaju da preuzmu proteste, da se o iste \u201dogrebu\u201d da ih iskoriste za svoje karijerne interese ili za medijsku samopromociju i tome sl. Ni\u0161ta od toga ne mo\u017ee biti razlog da se da podr\u0161ka ovom i ovakvom re\u017eimu, umesto protestima.<\/p>\n<p>Ono \u0161to je naro\u010dito zanimljivo je da je tokom istog razgovora sa Putinom patrijarh izgovorio i slede\u0107u re\u010denicu: \u201dNa\u0161 stav u vezi s Kosovom, Republikom Srpskom i Crnom Gorom, smatram i ose\u0107am da zavisi i od stava Ruske dr\u017eave, Ruske Federacije na globalnom nivou.\u201d \u010ciji stav? Njegov? Velikog Inkvizitora koji sedi pored njega? Crkve? \u201dNaroda\u201d? Aleksandra Vu\u010di\u0107a?<\/p>\n<p>I kako je mogu\u0107e da neko ko se \u017eali na \u201dobojenu revoluciju\u201d u svojoj zemlji izgovara re\u010di da njegov ili \u201dna\u0161\u201d stav o va\u017enim nacionalnim pitanjima zavisi od stava druge zemlje?<\/p>\n<p>Patrijarh se i ovde, pod firmom svoje \u201dnepoliti\u010dnosti\u201d (ili politike \u201dcelovitosti\u201d), poku\u0161ava baviti globalnom politikom, i opet na lo\u0161 na\u010din. (Nastranu to \u0161to je govorio na ruskom, umesto na srpskom, \u0161to bi i protokol nalagao u ovakvim situacijama, kao i pristojnost, o dobrom ukusu da i ne govorimo.)<\/p>\n<p>Na\u010din ovakvog delovanja niti je u duhu Crkve niti je konstruktivan politi\u010dki. Ako patrijarh ima li\u010dne simpatije prema Aleksandru Vu\u010di\u0107u i afinitet prema njegovoj politici, to je legitimno, on na to ima pravo. Iskrenije bi bilo da se odredi jasno, umesto da se igramo igrice \u201dCrkva je iznad podela\u201d. Ako je patrijarh \u201d\u010dovek sistema\u201d, i prema tome bi bio na strani svakog re\u017eima, dok je re\u017eim, onda je i to legitimno, ali upitno na mnogo na\u010dina, uklju\u010duju\u0107i i onaj crkveno-teolo\u0161ki.<\/p>\n<p>Ako patrijarh ne \u017eeli da se bavi politikom, izvan onoga koliko je nu\u017eno da se kao patrijarh pojavljuje u javnosti i komunicira sa raznim javnim delatnicima, uklju\u010duju\u0107i i dr\u017eavne predstavnike \u2013 i to je legitimno, ali to nije ono \u0161to on \u010dini. Navodnim, retori\u010dkim \u201dnesvrstavanjem\u201d, on se svrstava. I to ne uz tek vladaju\u0107u politi\u010dku strukturu, ve\u0107 uz jedan izuzetno \u0161teto\u010dinski, korumpiran, autokratski re\u017eim. Za\u0161to?<\/p>\n<p>Ne mislim da je patrijarh du\u017ean da otvoreno podr\u017ei proteste, ali sasvim sigurno ne doprinosi ni dru\u0161tvu ni Crkvi povla\u010denjem poteza i davanjem izjava koje legitimi\u0161u ve\u0107 uveliko delegitimisan re\u017eim, koji je ogoljen u svom nasilju, korupciji i ratu protiv razuma.<\/p>\n<p>Mo\u017eda sve ovo ukazuje da patrijarh Porfirije jednostavno nije dorastao mestu na kome se nalazi, niti aktuelnim prilikama, iz \u010dega i proisti\u010de ovakvo bauljanje po bespu\u0107ima teolo\u0161ke i politi\u010dke (neo)zbiljnosti.<\/p>\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"9eIOm9r5dV\"><p><a href=\"https:\/\/autograf.hr\/patrijarh-u-bezdanu-lose-teologije-i-jos-gore-politike\/\">Patrijarh u bezdanu (lo\u0161e) teologije i (jo\u0161 gore) politike<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Patrijarh u bezdanu (lo\u0161e) teologije i (jo\u0161 gore) politike&#8221; &#8212; Autograf.hr\" src=\"https:\/\/autograf.hr\/patrijarh-u-bezdanu-lose-teologije-i-jos-gore-politike\/embed\/#?secret=IbRyfbH4Be#?secret=9eIOm9r5dV\" data-secret=\"9eIOm9r5dV\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Patrijarh zapada ne samo u stran\u010darenje nego u lo\u0161u vrstu stran\u010darenja \u2013 stran\u010darenje na strani jednog korumpiranog i nelegitimnog re\u017eima. On pristaje da radi upravo na ono za \u0161ta optu\u017euje druge \u2013 stran\u010darenje koje se maskira u \u201dop\u0161te\u201d i \u201dnarodno\u201d<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":314322,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-429290","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/429290","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=429290"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/429290\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":429294,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/429290\/revisions\/429294"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/314322"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=429290"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=429290"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=429290"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}