{"id":428678,"date":"2025-04-22T06:37:35","date_gmt":"2025-04-22T04:37:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=428678"},"modified":"2025-04-22T06:37:35","modified_gmt":"2025-04-22T04:37:35","slug":"energetska-podloga-suvremene-geopoliticke-slagalice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/04\/22\/energetska-podloga-suvremene-geopoliticke-slagalice\/","title":{"rendered":"Energetska podloga suvremene geopoliti\u010dke slagalice"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Dr. sc. Igor Dekani\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Pred to\u010dno pet godina ovaj autor je na portalu Geopolitika.news objavio analizu \u201eNaftno tr\u017ei\u0161te u Tukididovoj zamci\u201c. U me\u0111uvremenu se Tukididova zamka sve vi\u0161e spominje u vanjskopoliti\u010dkim analizama, a suvremena geopoliti\u010dka slagalica pretvara se u ekonomski te sutra mo\u017eda i politi\u010dki sukob dviju vode\u0107ih svjetskih gospodarstava \u2013 Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Narodne Republike Kine.<\/p>\n

Kako stoje glavni sudionici velike geopoliti\u010dke slagalice, SAD i Kina u pogledu energije i njene opskrbe?<\/p>\n

\n

Tukididova zamka u suvremenom geopoliti\u010dkom kontekstu<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Tukidid, gr\u010dki anti\u010dki povjesni\u010dar i vojskovo\u0111a iz Atene, koji je \u017eivio u 5. stolje\u0107u prije Krista, poznat kao autor povijesne analize Peloponeskih ratova izme\u0111u Sparte i Atene. On je u po\u010detku bio jedan od vojnin zapovjednika na strani Atene, pa su ga zbog optu\u017ebe za izdaju prognali na neki od gr\u010dkih otoka. U progonstvu je opisao sukob koji je trajao tri desetlje\u0107a, zapo\u010deo je napadom Sparte na Atenu i njezine saveznike te je zavr\u0161io porazom Atene. Tukidid je u svojim spisima Peloponeski rat opisao objektivno, nastoje\u0107i objasniti uzroke i posljedice pa ga se smatra jednim od prvih povjesni\u010dara sa znanstvenim pristupom. (3) (4)<\/p>\n

Povijesna a osobito suvremena interpretacija Tukididove zamke obja\u0161njava stanje u kojem se prijepor izme\u0111u vode\u0107e politi\u010dke i trgova\u010dke sile te sile u usponu pretvara u rat zbog bojazni vode\u0107e sile od sile u usponu. (5) Vode\u0107a sila, u namjeri da sprije\u010di prevlast sile u usponu zapo\u010dne sukob odnosno rat. (6)<\/p>\n

U spomenutoj analizi Tukididove zamke i njezinog djelovanja na globalnom naftnom tr\u017ei\u0161tu pred pet godina, ona je tada protuma\u010dena na dvostruk na\u010din \u2013 kao odnos vode\u0107e naftne sile (tada Saudijska Arabija) i naftne sile u usponu (Rusija) ali i kao mogu\u0107i razvitak dvostrukog budu\u0107eg suparni\u0161tva (ekonomskog i politi\u010dkog) vode\u0107e svjetske sile \u2013 SAD-a te sile u Usponu \u2013 Kine.<\/p>\n

Ova druga, globalna interpretacija Tukididove zamke kroz gospodarsko suparni\u0161tvo Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Kine sve vi\u0161e se spominjala u proteklih nekoliko mjeseci, usporedno s porastom gospodarskih prijepora te zao\u0161travanjem trgova\u010dkih sukoba izme\u0111u SAD-a i Kine.<\/p>\n

Poslije preuzimanja vlasti od strane nove ameri\u010dke administracije, odnosno poslije stupanja na vlast predsjednika Donalda Trumpa na po\u010detku drugog mandata i prvih gospodarskih mjera, a osobito nakon objave uvo\u0111enja carina i carinske politike prema Kini, vanjskopoliti\u010dki analiti\u010dari te brojni mediji sve \u010de\u0161\u0107e sada\u0161nju situaciju izme\u0111u dvije vode\u0107e gospodarske sile svijeta; SAD-a i Kine uspore\u0111uju s klasi\u010dnim pojmom Tukididove zamke.<\/p>\n

\n

Preoblikovanje suvremenog svijeta<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave formirale su se kao konfederacija dr\u017eava u 19. stolje\u0107u da bi poslije gra\u0111anskog rata u 19. stolje\u0107u zapo\u010dele intenzivan industrijski razvitak. Na temelju otkri\u0107a nafte u Pennsylvaniji te kasnije i u zapadnim dr\u017eavama, dolazi do razvitka naftne industrije, \u010dime SAD postaje nositeljem svjetske naftne industrije te industrijalizacije i velikog \u0161irenja prometa po\u010detkom 20. stolje\u0107a. SAD u prvim desetlje\u0107ima 20. stolje\u0107a postaju sredi\u0161tem intenzivne industrijalizacije te kapitalizma kao njezine dru\u0161tvene podloge.<\/p>\n

Poslije Prvoga svjetskog rata, a osobito u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega, SAD stje\u010du status najrazvijenije industrijske zemlje te politi\u010dku poziciju vode\u0107e kapitalisti\u010dke zemlje Zapada u hladnoratovskom globalnom sukobu, koji se oblikovao sredinom 20. stolje\u0107a.<\/p>\n

Kina je stolje\u0107ima bila malo poznata zemlja u Europi, premda se drevnim trgova\u010dkim pravcem, zvanim \u201eput svile\u201c, jo\u0161 iz anti\u010dkih vremena stolje\u0107ima putovalo i u Europu su stizali kineski proizvodi, naj\u010de\u0161\u0107e svila, \u010daj i porculan. Unato\u010d tome, Kina je ostala nepoznanicom sve dok nakon geografskih otkri\u0107a europski moreplovci i trgovci nisu po\u010deli putovati \u0161irom Zemlje te postupno otkrivali enigme kineske civilizacije.<\/p>\n

Kina je bila ekonomska i tehnolo\u0161ka sila u Srednjem vijeku. a europski povjesni\u010dari smatraju kako je vrhunac kineske ekonomske mo\u0107i i tehnolo\u0161kog vodstva dostignut po\u010detkom 13. stolje\u0107a. Za vrijeme i poslije mongolskih osvajanja u 13. stolje\u0107u, Kina je pro\u0161la skoro stolje\u0107e i pol ratova i nestabilnosti, sve do dolaska na vlast doma\u0107e dinastije Ming, sredinom 14. stolje\u0107a. Dinastija Ming tijekom tri stolje\u0107a vladavine preporodila je Kinu i ponovno je uspostavila kinesko carstvo kao sredi\u0161nje u Aziji. Nju je sredinom 17. stolje\u0107a smijenila mand\u017eurska dinastija Qing. Unato\u010d sjajnih pothvata, dogradnje Velikog zida ili proizvodnje vrhunskog porculana i svile, od po\u010detka 16. do kraja 19. stolje\u0107a do\u0161lo je do zaostajanja Kine. Tome je pridonijelo zatvaranje zemlje za vladavine dinastija Ming, koje je trajalo sve do propasti posljednje carske dinastije 1911. g.<\/p>\n

Poslije Drugog svjetskog rata i provedene socijalisti\u010dke revolucije pod vodstvom Komunisti\u010dke partije i revolucionarnog vo\u0111e Mao Zedonga, Kina je pokrenula gospodarsku politiku tipi\u010dnu za postrevolucionarna razdoblja komunisti\u010dkih zemalja \u2013 ubrzana industrijalizacija, dru\u0161tveni eksperimenti i politi\u010dka represija.<\/p>\n

Druga polovica 20. stolje\u0107a obilje\u017eila je gospodarski rast, industrijalizaciju i razvitak kineskog gospodarstva. Pri tome se mogu razlu\u010diti dva razli\u010dita razdoblja: razdoblje oscilacija rasta i \u010desto silovitih dru\u0161tvenih revolucionarnih promjena za vrijeme vlasti Mao Zedonga te razdoblje brze primjene gospodarskih i tehnolo\u0161kih reformi poslije Mao Zedonga.<\/p>\n

Drugo razdoblje zapo\u010delo je prijelaznim razdobljem nakon smrti Mao Zedonga, 1976., kad su se na vlasti izmjenjivali razli\u010diti sekretari Komunisti\u010dke partije Kine i predsjednici Vlade. Iste godine rehabilitiran je jedan od vode\u0107ih revolucionara i disident iz razdoblja takozvane Kulturne revolucije pod Maovim vodstvom iz 60-ih godina 20. stolje\u0107a, Deng Xiaoping. \u00a0Iako nije imao slu\u017ebenog \u010delnog polo\u017eaja ni u Vladi niti u Komunisti\u010dkoj partiji Kine, sve do smrti 1997. godine Deng Xiaoping je nadzirao glavne poluge vlasti i usmjeravao proces reformi.<\/p>\n

Nakon 1977. do\u0161lo je do ekspanzivnog rasta kineskog gospodarstva koje traje i sada. Takav ekspanzivan rast usporediv je s razdobljem 20-ih godina 20. stolje\u0107a u SAD-u, s tim da rast Kine sad traje neprekidno ve\u0107 preko \u010detiri desetlje\u0107a.<\/p>\n

Dru\u0161tveni razlog ovakvog gospodarskog rasta je u \u010dinjenici da su reforme provo\u0111ene postepeno ali uporno i bez zastoja. Poslije 2000. g. zapo\u010delo se s privatizacijom gospodarstva pod nadzorom dr\u017eavne vlasti i uz nadzirane politi\u010dke promjene. Privatizaciju u Kini provodila je Komunisti\u010dka partija, ali je njezina osnova bila usmjerena na tr\u017ei\u0161te i u\u010dinkovitost funkcioniranja kapitala.<\/p>\n

Ekonomski razlozi uspje\u0161nog rasta kineskog gospodarstva mogu se protuma\u010diti intenzivnom deagrarizacijom te stabilnim rastom agregatne produktivnosti u odnosu na poljoprivredu iako je poljoprivreda tako\u0111er stalno rasla. Visok rast i ekspanzija kineskog gospodarstva cijelo vrijeme bila je osigurana proizvodnjom energije iz prete\u017eito doma\u0107eg ugljena, uz porast uvoza nafte, prvo prete\u017eito s Bliskog istoka, a kasnije iz Rusije.<\/p>\n

Tako je ekspanzivnim razvitkom Kine stvoren svojevrstan duopol globalne gospodarske mo\u0107i, koji se sve vi\u0161e pretvara u prijepor dviju glavnih sila, SAD-a i Kine te se time sla\u017ee geopoliti\u010dka slika mogu\u0107eg sukoba, sli\u010dno anti\u010dkoj Tukididovoj zamci.<\/p>\n

Usporedba gospodarskog stanja SAD-a i Kine te glavnih ekonomskih obilje\u017eja, poput bruto doma\u0107eg proizvoda (BDP), ukupno i po stanovniku, udjela u svjetskoj potro\u0161nji energije te vojnih izdataka i proizvodnje automobila prikazani su u tablici 1.<\/p>\n

Tablica 1. Osnovna gospodarska postignu\u0107a SAD-a Kine tijekom pola stolje\u0107a<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
 <\/p>\n

 <\/td>\n

SAD<\/b><\/strong><\/td>\nKina<\/b><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
1973.<\/td>\n2003.<\/td>\n2023.<\/td>\n1973.<\/td>\n2003.<\/td>\n2023.<\/td>\n<\/tr>\n
Broj stanovnika, milijuna <\/b><\/strong><\/td>\n212<\/td>\n290<\/td>\n335<\/td>\n882<\/td>\n1 290<\/td>\n1 400<\/p>\n

(2019.)<\/td>\n<\/tr>\n

BDP, mlrd USD<\/b><\/strong><\/td>\n1 425<\/td>\n11 460<\/td>\n27 721<\/td>\n138<\/td>\n1 660<\/td>\n17 795<\/td>\n<\/tr>\n
BDP, USD per capita<\/b><\/strong><\/td>\n6 726<\/td>\n39 490<\/td>\n82 769<\/td>\n157<\/td>\n1 289<\/td>\n12 614<\/td>\n<\/tr>\n
BDP, godi\u0161nji rast u %<\/b><\/strong><\/td>\n4,6 %<\/td>\n1,9 %<\/td>\n2,4 %<\/td>\n5,3 %<\/td>\n9,4 %<\/td>\n5,4 %<\/td>\n<\/tr>\n
Udio u svjetskoj potro\u0161nji energije u %<\/b><\/strong><\/td>\n25 %<\/td>\n23,3 %<\/td>\n15,2 %<\/td>\n7 %<\/td>\n12,5 %<\/td>\n27,6 %<\/td>\n<\/tr>\n
Vojni izdaci, mlrd. USD \u00a0\u00a0(% BDP-a)<\/b><\/strong><\/td>\n81 \u00a0\u00a0\u00a0(5,9 %)<\/td>\n440 \u00a0(3,8 %)<\/td>\n916 \u00a0(3,4 %)<\/td>\n\u2026<\/td>\n33 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0(2 %)<\/td>\n296 \u00a0\u00a0\u00a0(1,7 %)<\/td>\n<\/tr>\n
Proizv. automob.<\/b><\/strong>* <\/b><\/strong>mln. komada \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0(% svjetske proizv.)<\/b><\/strong><\/td>\n13,0** (23,1%)<\/td>\n12,1 \u00a0(19,9 %)<\/td>\n10,6 \u00a0(11,3 %)<\/td>\n1,8** (3,2 %)<\/td>\n4,4 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0(7,3 %)<\/td>\n30,2 \u00a0(32,3 %)<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Izvori podataka: The World Bank \u2013 Data; razli\u010diti podaci i godi\u0161ta; IEA \u2013 Key World Energy Statistics, razli\u010dita godi\u0161ta; BP Statistical Review of World Energy, razli\u010dita godi\u0161ta; Energy Institute: Statistical Review of World Energy, razli\u010dita godi\u0161ta, OICA \u2013 International Organization of Motor Vehicle Manufacturers; Production Statistics.<\/em><\/p>\n

\n

Energetika i energetska opskrba SAD-a i Kine<\/h3>\n<\/blockquote>\n

SAD je polo\u017eaj vode\u0107e gospodarske sile svijeta ostvario na temelju doma\u0107e energije. Upotreba energije fokusirana i dalje je fokusirana na fosilna goriva i to fluidne ugljikovodike s blizu 70% u strukturi primarnih izvora energije. To je jo\u0161 poja\u010dano u protekla dva desetlje\u0107a, kad je kori\u0161tenjem hidrauli\u010dkog frakturiranja iz le\u017ei\u0161ta niske propusnosti pove\u0107ana proizvodnja, i SAD je ponovno postao vode\u0107i svjetski proizvo\u0111a\u010d nafte i plina.<\/p>\n

Kina je ve\u0107 15-ak godina, tj. po\u010dev\u0161i od 2010. godine zemlja s najve\u0107im godi\u0161njim utro\u0161kom energije u svijetu. Ona je svoj gospodarski uspon i globalnu konkurentnost tako\u0111er utemeljila na doma\u0107oj energiji i to upotrebom doma\u0107eg ugljena, koji i dalje sudjeluje s oko polovicom primarne energije u kori\u0161tenju. Kina je najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d ugljena s vi\u0161e od polovice ugljena od ukupnih oko 9 milijarda tona ugljena proizvedenog u svijetu 2024. godine.<\/p>\n

Tablica 2. Glavni ekonomski i energetski pokazatelji SAD-a i Kine u 2019. g.<\/p>\n\n\n\n\n\n
<\/td>\nPopulacija, milijuna st.<\/b><\/strong><\/td>\nBDP, mlrd 2015. USD<\/b><\/strong><\/td>\nOpskrba en., PJ (10<\/b><\/strong>15 <\/b><\/sup><\/strong>J).<\/b><\/strong><\/td>\nIz doma\u0107ih izvora u %<\/b><\/strong><\/td>\nProizvod. el. en., TWh<\/b><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
SAD<\/b><\/strong><\/td>\n328,5<\/td>\n19 974,5<\/td>\n92 644<\/td>\n100 %<\/td>\n4 371<\/td>\n<\/tr>\n
Kina<\/b><\/strong><\/td>\n1 397,7<\/td>\n14 317,8<\/td>\n141 903<\/td>\n80,2 %<\/td>\n7 472<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Izvor podataka: International Energy Agency: Key World Energy Statistics dostupno na: https:\/\/iea.blob.core.windows.net\/assets\/52f66a88-0b63-4ad2-94a5-29d36e864b82\/KeyWorldEnergyStatistics2021.pdf\u00a0<\/a><\/em><\/p>\n

Koli\u010dina utro\u0161ene energije i struktura potro\u0161nje energije SAD-a i Kine u 2023. godini prikazane su na slikama 1. i 2.<\/p>\n

Slika 1. Ukupna potro\u0161nja i struktura utro\u0161ene energije u SAD 2023. godine<\/p>\n

\"https:\/\/www.geopolitika.news\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/ebe.jpg\"<\/p>\n

Izvor podataka za izra\u010dun: Energy Institute: Statistical Review of World Energy 2024 \/ 73 edition; dostupno na: https:\/\/www.energyinst.org\/statistical-review<\/a>\u00a0(13.11.2024.)<\/p>\n

Slika 2. Ukupna potro\u0161nja i struktura utro\u0161ene energije u Kini 2023. godine<\/p>\n

\"https:\/\/www.geopolitika.news\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/veveve.jpg\"<\/p>\n

Izvor podataka za izra\u010dun: Energy Institute: Statistical Review of World Energy 2024 \/ 73 edition; dostupno na: https:\/\/www.energyinst.org\/statistical-review\u00a0(13.11.2024.)<\/em><\/p>\n

Na temelju ra\u0161\u010dlambe prikazanih podataka, temeljnih ekonomskih i energetskih \u010dimbenika, mo\u017ee se zaklju\u010diti kako je Kina pomno i dugo planirala svoju gospodarsku ekspanziju te kako je njezina osnova doma\u0107a energija, prvenstveno iz ugljena.<\/p>\n

SAD je ve\u0107 dugo vremena vode\u0107a gospodarska, politi\u010dka i vojna sila svijeta, koja je nakon pobjede u Hladnom ratu, propasti komunisti\u010dkog socijalizma kao po\u017eeljnog dru\u0161tveno-ekonomskog sustava i raspada vi\u0161enacionalnih socijalisti\u010dkih dr\u017eava, dominirala svijetom te uvelike utjecala na \u0161irenje globalnog kapitalizma. Poslije neuspjeha tzv. Arapskog prolje\u0107a na Bliskom istoku, kojim je SAD kombinaciju globalisti\u010dkog kapitalizma i liberalne demokracije poku\u0161ao pro\u0161iriti na islamski svijet i muslimanske zemlje, Amerikanci su se vratili strategiji ja\u010danja doma\u0107e energetske podloge gospodarske mo\u0107i.<\/p>\n

Tako obje vode\u0107e sile svijeta, SAD, koji je u polo\u017eaju dugogodi\u0161nje vode\u0107e sile i Kina, kao sila u usponu koja je u polo\u017eaju izazova vode\u0107e gospodarske i industrijske sile, zasnivaju svoju snagu na doma\u0107oj energiji. Kod SAD-a to su fluidni ugljikovodici a kod Kine se radi o ugljenu kao temelju doma\u0107e energetike i industrije.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de glavnog problema na\u0161e civilizacije, nepovoljnih klimatskih promjena i nu\u017ene energetske tranzicije prema promjeni strukture kori\u0161tenja energije, za obje ove zemlje energetska tranzicija nije u fokusu.<\/p>\n

SAD je svoj energetski temelj na ugljikovodicima relativno uspje\u0161no kompenzirao smanjenjem potro\u0161nje zbog sve u\u010dinkovitije kori\u0161tena energije ali pod cijenu deindustrijalizacije. Kina, utemeljenje energetike na doma\u0107em ugljenu kombinira s visokim udjelom energije vodnih snaga te ekspanzijom obnovljivih izvora energije a posebno proizvodnjom tih sustava, \u0161to jo\u0161 vi\u0161e doprinosi me\u0111unarodnoj konkurentnosti kineskog gospodarstva.<\/p>\n

Tako i jedna i druga zemlja, premda im orijentacija na energetsku tranziciju ne odgovara ni ekonomski ni tehnolo\u0161ki a ni u geopoliti\u010dkom smislu, uspijevaju svojom u\u010dinkovitom industrijom (SAD) ili me\u0111unarodnom konkurentno\u0161\u0107u u proizvodnji novih energetski sustava, kompenzirati odsustvo vlastite orijentacije na energetsku tranziciju.<\/p>\n

\n

Zaklju\u010dno<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Ne treba se \u010duditi za\u0161to su ameri\u010dki politi\u010dki teoreti\u010dari i analiti\u010dari posegnuli za analogijom sa stanjem u anti\u010dkoj Gr\u010dkoj iz 5 stolje\u0107a prije Krista te usporedbom povijesti sukoba Sparte i Atene sa suvremenom odnosno budu\u0107om globalnom geopoliti\u010dkom slagalicom.<\/p>\n

Sama konstrukcija Tukididove zamke te usporedba s mogu\u0107im budu\u0107im sukobom SAD-a i Kine dobro zvu\u010di, jer Tukididova zamka, premda tuma\u010di iznu\u0111en ulazak u ratni sukob, ipak sugerira kako i uz djelovanje Tukididove zamke, vode\u0107a sila i poslije dugogodi\u0161njeg rata mo\u017ee o\u010duvati vode\u0107i polo\u017eaj. No, unato\u010d tome, Kissingerov zaklju\u010dak i poruku treba shvatiti vrlo ozbiljno.<\/p>\n

Naime, Henry Kissinger, veliki mag geopolitike i svjetske diplomacije, u svojoj knjizi \u201eSvjetski poredak\u201c, poglavlje \u201eKina i svjetski poredak\u201c zaklju\u010dio je rije\u010dima: \u201ePoredak uvijek zahtijeva ravnote\u017eu izme\u0111u suzdr\u017eanosti, sile i legitimiteta. U Aziji je potrebno ravnote\u017eu sile kombinirati s koncepcijom partnerstva. Isklju\u010divo vojna definicija ravnote\u017ee pretvorit \u0107e se u konfrontaciju. Isklju\u010divo psiholo\u0161ki pristup partnerstvu izazvat \u0107e bojazan od hegemonije. Mudro dr\u017eavni\u0161tvo mora poku\u0161ati prona\u0107i pravu ravnote\u017eu. Jer, u suprotnom, prijeti katastrofa.\u201c<\/p>\n

Kineska velika preobrazba, od politike \u201e\u010detiri modernizacije\u201c Deng Xiaopinga \u00a0iz 70-ih godina 20. do sna\u017enog gospodarskog uspona u 21. stolje\u0107u, pokazuje kako su ga njegovi planeri zasnovali na filozofiji konfucijanizma, u\u010denju Sun Tzua o strategiji, a uz to su dobro prou\u010dili i teorije o vi\u0161ku vrijednosti, dodatak Marxova \u201eKapitala\u201c, koji zbog opse\u017enosti i kompliciranosti nisu ba\u0161 voljeli teoreti\u010dari socijalizma.<\/p>\n

Zbog toga valja se nadati kako \u0107e planeri i savjetnici politike ameri\u010dke administracije dobro prou\u010diti radove Henry Kissingera \u2026 jar kako je on sam napisao \u2013 \u201eu suprotnom prijeti katastrofa.\u201c<\/p>\n

Izvori:
\n1) Dekani\u0107, I.: Naftno tr\u017ei\u0161te u Tukididovoj zamci; Internetski portal: Geopolitika News; 14. travnja 2020.; dostupno na: https:\/\/www.geopolitika.news\/analize\/dr-sc-igor-dekanic-naftno-trziste-u-tukididovoj-zamci\/ (14.04.2025.)
\n2) Trkanjec, \u017d: Kina i SAD \u0107e upasti u Tukididovu zamku. Bit \u0107e dobro ako ostanemo u domeni trgovinskog rata, Jutarnji list; 12. travnja 2025.; dostupno na: https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/kina-i-sad-ce-upasti-u-tukididovu-zamku-bit-ce-dobro-ako-ostanemo-u-domeni-trgovinskog-rata-15573234 (13.04.2025.)
\n3) Tukidid. Hrvatska enciklopedija, mre\u017eno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, 2013. \u2013 2025. Pristupljeno 17.4.2025.; https:\/\/www.enciklopedija.hr\/clanak\/tukidid
\n4) Peloponeski rat. Hrvatska enciklopedija, mre\u017eno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, 2013. \u2013 2025. Pristupljeno 18.4.2025. https:\/\/www.enciklopedija.hr\/clanak\/peloponeski-rat .
\n5) Graham Allison in Conversation with Secretary Henry Kissinger, Harvard Club of New York City \u2013 July 11, 2017: YouTube; dostupno na: https:\/\/www.youtube.com\/watch? =IKI6M2UiCGk (9.04.2020.) i (17.04.2025.)
\n6) Tukidid \u2013 najve\u0107i povjesni\u010dar anti\u010dkog svijeta; Internetski portal Povijest.hr; dostupno na: https:\/\/povijest.hr\/vazneosobe\/tukidid-najveci-povjesnicar-antickog-svijeta\/ (18.04.2025.)
\n7) Braudel, F. (1991): Civilizacije kroz povijest. Zagreb: Globus. (prijevod djela: Braudel, F.: Grammaire des Civilizations, Paris: 1987, Les Editions Arthaud) 8) Dragi\u010devi\u0107, I.: Kina: od nebeskog carstva do na\u0161ih dana. Zagreb: 2002., Prometej
\n9) World Bank Open Data; dostupno na: World Bank Group \/ Data; https:\/\/data.worldbank.org\/ (16.04.2025.) 10) International Energy Agency: Key World Energy Statistics dostupno na: https:\/\/iea.blob.core.windows.net\/assets\/52f66a88-0b63-4ad2-94a5-29d36e864b82\/KeyWorldEnergyStatistics2021.pdf (10.09.2021.)
\n11) BP Statistical Review of World Energy 1951 \u2013 The first edition. Internet, dostupno na: https:\/\/www.bp.com\/en\/global\/corporate\/energy-economics\/statistical-review-of-world-energy.html (12. 11.2023.)
\n12) BP Statistical Review of World Energy Full report 2007. Dostupno na: http:\/\/bp.com\/statisticalreview\/ (02.07.2007.)
\n13) Energy Institute: Statistical Review of World Energy 2024 \/ 73 edition; dostupno na: https:\/\/www.energyinst.org\/statistical-review (13.11.2024.)
\n14) OICA \u2013 International Organization of Motor Vehicle Manufacturers; Production Statistics; dostupno na: https:\/\/www.oica.net\/category\/production-statistics\/2023-statistics\/ (16.04.2025.)
\n15) Kissinger, H. (2015): Svjetski poredak. Zagreb: \u0160kolska knjiga (prijevod djela: Kissinger, H. (2014): World Order, New York: H. Kissinger)<\/p>\n

Dr. sc. Igor Dekani\u0107: Energetska podloga suvremene geopoliti\u010dke slagalice<\/a><\/p><\/blockquote>\n