{"id":428427,"date":"2025-04-18T07:00:45","date_gmt":"2025-04-18T05:00:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=428427"},"modified":"2025-04-18T07:02:18","modified_gmt":"2025-04-18T05:02:18","slug":"veliki-sok","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/04\/18\/veliki-sok\/","title":{"rendered":"Veliki \u0161ok"},"content":{"rendered":"<p><strong>Yanis Varoufakis o Trumpovom carinskom udaru, raspadu globalizacije, naslije\u0111u &#8216;Nixonova \u0161oka&#8217; i za\u0161to je SAD jedina hegemonija kojoj su deficiti zapravo pove\u0107ali mo\u0107<\/strong><\/p>\n<blockquote><p><em>Najnovije carine koje je uveo Trump poga\u0111aju ameri\u010dke trgovinske partnere diljem svijeta, uklju\u010duju\u0107i svakako i Europu (bez obzira \u0161to je nedavno objavio da uvodi &#8220;po\u010dek&#8221; od 90 dana). Globalna tr\u017ei\u0161ta reagiraju sna\u017enim potresima: burze padaju, investitori su nervozni, a javnost se pita kakav je krajnji cilj nove Trumpove politike. U aktualnom razgovoru, za podcast Politics Joe , upravo o tim pitanjima raspravlja Yanis Varoufakis, nekada\u0161nji gr\u010dki ministar financija, poznat po beskompromisnom nastupu prema europskim institucijama tijekom gr\u010dke du\u017eni\u010dke krize.<\/em><\/p>\n<p><em>Varoufakis je iskustvo stekao u najvi\u0161im politi\u010dkim i financijskim krugovima, a njegova pozicija \u2013 istodobno &#8220;insider&#8221; i &#8220;outsider&#8221; \u2013 daje mu jedinstvenu perspektivu na poteze Donaldove administracije. U vrijeme kad je bio ministar financija Gr\u010dke (u jeku te\u0161ke krize eurozone), hrabro je zagovarao promjenu dotada\u0161nje ekonomske paradigme i nije se libio kritizirati mo\u0107ne me\u0111unarodne aktere. Upravo zato, mnogi ga smatraju zanimljivim sugovornikom o velikim politi\u010dkim i gospodarskim projektima i eksperimentima \u2013 a Trumpova carinska politika to svakako jest.<\/em><\/p>\n<p><em>U razgovoru koji slijedi, Varoufakis obja\u0161njava kako se &#8220;fa\u0161isti\u010dki&#8221; (primarno u ekonomskom smislu, ali ne isklju\u010duju\u0107i ni one druge) retori\u010dki obrasci ponavljaju u aktualnoj politici, za\u0161to je Trump uveo iznenadne carine i kakve bi posljedice te mjere mogle imati za Britaniju, Europsku uniju i ostatak svijeta. Tako\u0111er, ne propu\u0161ta povu\u0107i povijesne paralele s nekim od najzna\u010dajnijih svjetskih politi\u010dkih lidera (uklju\u010duju\u0107i Richarda Nixona i njegov kabinet) i podsje\u0107a nas na cikli\u010dku prirodu globalnog kapitalizma. Razgovor je posebno zanimljiv zbog njegovih izravnih, lucidnih komentara na ra\u010dun aktualnih europskih politika prema ovoj krizi.<\/em><\/p>\n<p><em>Prenosimo cijeli transkript intervjua s Varoufakisom kojeg je pro\u0161log tjedna (9. travnja 2025.) vodio Oli Dugmore.<\/em><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"YouTube video player\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/eqnBPwdTbsc?si=zrgJ7P4nx15XuYje\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p><strong>Oli Dugmore:<\/strong> Yanis Varoufakis, dobro nam do\u0161ao ponovno u Politics Joe. Hvala ti \u0161to se danas pridru\u017euje\u0161 meni, Oliju Dugmoreu. Kako bi se \u017eelio predstaviti prije nego \u0161to krenemo?<\/p>\n<p><strong>Yanis Varoufakis:<\/strong> Propali ministar financija propale dr\u017eave u propadaju\u0107oj Europi. \u0160to ka\u017ee\u0161 na to?<\/p>\n<p><strong>Oli Dugmore:<\/strong> Nije lo\u0161e. Mislim da je to dobar\u2014mislim da je to dobar\u2014mislim da je to dobar na\u010din za po\u010detak i time si svakako iznimno kvalificiran da razgovara\u0161 o tome \u0161to se sada doga\u0111a, Yanis. Toliko je razli\u010ditih mjesta odakle mo\u017eemo krenuti. Toliko se toga doga\u0111a, a \u010dini mi se da su vijesti iz dana u dan sve &#8220;nabijenije.&#8221; O\u010dito ve\u0107 sada vidimo neposredne posljedice Dana oslobo\u0111enja i implikacije Trumpovih carina. Jasno je da \u0107e do\u0107i i posljedice prvog i drugog reda, no zasad tr\u017ei\u0161ta kolabiraju. Trebamo li biti zahvalni u Britaniji \u2014 znam da razgovaramo preko Zooma \u2014 \u0161to smo, izgleda, pro\u0161li relativno dobro? Dobivamo &#8220;samo&#8221; 10% carina?<\/p>\n<p><strong>Yanis Varoufakis:<\/strong> Pa, to je mala utjeha, ali nitko nije imun na globalne posljedice. Britanija ima svoje posebne besmislice i slabosti. Od Thatcher naovamo va\u0161a je ekonomija opusto\u0161ena; proizvodnja, gospodarstvo u cjelini, po\u010divalo je na Ponzijevoj shemi temeljnoj na financijalizaciji ljudi i njihovih domova preko Cityja u Londonu, a to jednostavno nije odr\u017eiv model. Nije odr\u017eiv ve\u0107 du\u017ee vrijeme, ali Donald Trump vrlo jasno poru\u010duje da se posao ne mo\u017ee nastaviti uobi\u010dajenim tijekom u Ujedinjenom Kraljevstvu, ba\u0161 kao \u0161to se ne mo\u017ee nastaviti ni u Europskoj uniji.<\/p>\n<p><strong>Oli Dugmore:<\/strong> Ne \u010dini li se da \u2014 iako je to mo\u017eda mali dio Vennova dijagrama \u2014 ipak postoji neko preklapanje izme\u0111u tih nacionalisti\u010dkih populista u Americi, predvo\u0111enih Steveom Bannonom, i njihove ekonomske poruke da status quo vi\u0161e ne mo\u017ee opstati, da su korporacije iskoristile i pregazile obi\u010dne radnike u Americi, te poruke koju bi obi\u010dno izrekla socijalisti\u010dka ljevica ovdje u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi? Jasno, dijagnoza bi mogla biti ista, ali lijek i recept mogu biti druk\u010diji. Ipak, prili\u010dno mi je upe\u010datljivo vidjeti kako netko s desnice u SAD-u govori o ekonomskom modelu na taj na\u010din.<\/p>\n<p><strong>Yanis Varoufakis:<\/strong> Ne bi trebalo nimalo \u010duditi. Ni\u0161ta novo pod suncem. U 1920-im i 1930-im godinama fa\u0161isti i nacisti po\u010dinjali su svaki govor vrlo jasnim i to\u010dnim opisom kolapsa kapitalizma. Prije 20, 30 godina \u2014 kao u nekom drugom \u017eivotu, dok sam jo\u0161 bio akademik i imao vremena za istra\u017eivanja i sve to \u2014 za jednu knjigu morao sam pro\u010ditati sve govore koje je Joseph Goebbels odr\u017eao 1920-ih. Dakle, u dvadesetima, ne u tridesetima, nego ranije. Moram re\u0107i da su bili vrlo zanimljivi tekstovi. Svaki je imao \u010detiri stranice \u2014 to\u010dno \u010detiri. U prve dvije stranice bila je analiza na\u010dina na koji je propadaju\u0107i financijalizirani kapitalizam 1920-ih uni\u0161tavao radni\u010dku klasu u Njema\u010dkoj. I, zna\u0161, ja sam to mogao napisati. Bilo je briljantno \u2014 sve do kraja druge stranice. Ima \u010detiri stranice, pa onda po\u010dinje dalje napadati \u017didove. I tre\u0107a stranica ve\u0107 kre\u0107e govoriti o Holokaustu, ili barem o uvodu u tu oru\u017eanu mizantropiju.<\/p>\n<p>Tako fa\u0161isti funkcioniraju. Uzmu dio analize s ljevice, sa socijalisti\u010dke ljevice, i koriste je da pobude ma\u0161tu patni\u010dke radni\u010dke i srednje klase, da pridobiju podr\u0161ku, pri\u010daju o &#8220;bankaru&#8221; i &#8220;kapitalistu,&#8221; a kad jednom do\u0111u na vlast, \u0161to \u010dine, neizbje\u017eno? Udru\u017ee se s tim istim bankarom i kapitalistom kojega su napadali u govorima \u2014 to\u010dno ono \u0161to radi Donald Trump. On govori o &#8220;isu\u0161ivanju mo\u010dvare,&#8221; o Wall Streetu i tako dalje. A prvi mu je potez 2017. bio imenovati izvr\u0161nog direktora Goldman Sachsa za ministra financija. Danas je na to mjesto postavio menad\u017eera hedge fonda koji je radio s Georgeom Sorosom, &#8220;shortao&#8221; Bank of England, i eto ga na istoj poziciji. Dakle, ne trebamo se \u010duditi. To je modus operandi fa\u0161ista.<\/p>\n<p><strong>Oli Dugmore:<\/strong> I prije je Trumpova administracija bila osjetljiva na Wall Street i tr\u017ei\u0161ta. A sada, o\u010dito, tr\u017ei\u0161ta kolabiraju, bilo da je rije\u010d o Aziji, Americi ili Europi. Misli\u0161 li da je sada na to osjetljiv? I zapravo, mislim da je jo\u0161 zanimljivije pitanje: koliko je to namjerno? Je li to svjesna odluka Trumpove administracije da ovim carinama &#8220;gura&#8221; tr\u017ei\u0161ta u tom smjeru? Misli\u0161 li da su to do te mjere promislili? Zapravo, ovdje upu\u0107ujem na &#8220;Mar-a-Lago sporazum&#8221; ili navodni &#8220;Mar-a-Lago sporazum.&#8221;<\/p>\n<p><strong>Yanis Varoufakis:<\/strong> Pa, nekoliko je stvari koje trebamo ra\u0161\u010dlaniti iz tvog pitanja. Prvo \u0161to moramo zapamtiti jest da on dr\u017ei &#8220;sa\u010dmaricu s dvije cijevi.&#8221; Prva cijev je ve\u0107 opalila \u2014 to su ove goleme carine. Ali postoji i druga cijev, koju jo\u0161 nije ispalio, a u njoj je patrona s enormnim poreznim olak\u0161icama za &#8220;debele ma\u010dke.&#8221; Ne bih se iznenadio, a ne bi se trebala iznenaditi ni na\u0161a publika, ako, kad opali tu drugu cijev, tr\u017ei\u0161ta pro\u0111u kroz jo\u0161 jedan val iracionalnog zanosa i trijumfa, oporave se i onda, zna\u0161, opet postanu &#8220;prijatelji.&#8221;<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de Mar-a-Lago, taj je izraz skovao Stephen Myron. Ne vjerujem da ne\u0161to\u2026 Uglavnom, da to ra\u0161\u010dlanimo za na\u0161u publiku: to se vra\u0107a na ono \u0161to se dogodilo 1985. kad je predsjednik bio Ronald Reagan \u2014 jo\u0161 jedan republikanac \u2014 koji je u nekom trenutku odlu\u010dio da je dosta. Ameri\u010dki trgovinski deficit, koji je Republikancima i Demokratima bio prihvatljiv nakon 1970-ih, bio je novi poslovni model nakon kraja Bretton Woodsa, otkad Sjedinjene Dr\u017eave vi\u0161e nisu imale suficit. Jer u prva dva desetlje\u0107a nakon rata, Amerika je bila zemlja sa suficitom. Prodavali su nam mnogo vi\u0161e nego \u0161to su kupovali od nas i to je bila osnova &#8220;Zlatnog doba kapitalizma,&#8221; razdoblja Bretton Woods sustava, s fiksnim te\u010dajevima valuta. Razmisli: funta i dolar imali su isti te\u010daj dan za danom, godinu za godinom. Kamatne stope bile su stabilne, oko 5%, stalno. Bio je to vrlo postojan, miran i stabilan svijet, sve dok su Amerikanci imali suficit. Kad su prestali imati suficit, Richard Nixon je sve razbio i to je napravio iz vrlo jednostavnog razloga. Kad ima\u0161 deficite, ili se pona\u0161a\u0161 &#8220;njema\u010dki&#8221; \u2014 stegne\u0161 remen, uvede\u0161 golemu \u0161tednju, kao \u0161to bi Nijemci radili ili \u0161to su nas tjerali da radimo \u2014 ili, ako si dominantna hegemonijska sila, poja\u010da\u0161 deficite, \u0161to je to\u010dno ono \u0161to je Nixon u\u010dinio. I navede\u0161 druge da to plate.<\/p>\n<p>Prakti\u010dno, ameri\u010dki deficit postaje magnet koji u SAD uvla\u010di neto izvoz Nijemaca, Japanaca i Kineza, i njihov novac, koji odlazi u New York, na Wall Street, gdje se reciklira kroz dr\u017eavne obveznice, dionice i nekretnine. Ali u jednom trenutku, sredinom 1980-ih, Japanci su, konkretno, gomilali toliko dolara \u2014 jer su u Tokio prenosili goleme koli\u010dine novca od izvoza u SAD \u2014 da je Reagan rekao: &#8220;Dobro, dosta. Ograni\u010dit \u0107u trgovinski deficit koji Sjedinjene Dr\u017eave imaju prema Japanu.&#8221; Tako je sazvao \u2014 Reagan je sazvao \u2014 u Plaza Hotelu u New Yorku, nedaleko od mjesta na kojem je Donald Trump tada tumarao, me\u0111unarodnu konferenciju. Doveo je Nijemce, Francuze, Britance i tako dalje, ali zapravo mu je trebao samo Japan. To multilateralno predstavljanje bilo je za publiku. U biti je &#8220;o\u010ditao bukvicu&#8221; Japancima. Ono \u0161to je Reagan rekao Japancima vrlo je jednostavno: &#8220;Ili \u0107ete revalorizirati \u2014 pove\u0107ati vrijednost jena \u2014 tako da ameri\u010dki izvoz u Japan postane jeftiniji, a japanski izvoz u Ameriku skuplji, ili \u0107u vas \u2018po\u010distiti s lica zemlje\u2019 golemim carinama.&#8221; Dakle, to je napravio prije nego \u0161to je uveo carine, a Japanci su popustili. Naravno, Japan je tada bio i ostao vazal Sjedinjenih Dr\u017eava. Tamo je, ne zaboravimo, 85.000 ameri\u010dkih vojnika u Okinawi, zar ne? A Amerikanci su pisali i japanski ustav. Tako da to ipak nije usporedivo s Kinom.<\/p>\n<p>Kad ljudi govore o &#8220;Mar-a-Lago sporazumu,&#8221; misle na to da bi Trump mogao okupiti lidere kao \u0161to ih je Reagan okupio, kako bi ponudio taj dogovor: &#8220;Ne\u0107u vas dokraj\u010diti carinama ako revalorizirate svoju valutu, a time zajedno dopu\u0161tamo devalvaciju dolara, da se stavi pod kontrolu ameri\u010dki trgovinski deficit.&#8221; To je &#8220;Mar-a-Lago sporazum.&#8221; Ipak, ne mislim da mu je to namjera. Ima ne\u0161to sli\u010dno, ali ne ba\u0161 to. Prvo, Donald Trump, za razliku od Reagana i svih prethodnih predsjednika, obo\u017eava ideju velike prostorije pune stranaca \u2014 Nijemaca, Grka, Britanaca. Ta multilateralna varijanta njemu stvara glavobolju. Stvarno je alergi\u010dan na takve ideje. Vi\u0161e voli razgovore jedan na jedan, jer tako dijeli i vlada protivnicima. Ne okupi ih sve na jednom mjestu i ne mora gubiti sate slu\u0161aju\u0107i svakoga od njih kako pri\u010da svoju verziju svijeta. On prvo zada &#8220;preventivni udar.&#8221; Tako da nije toliko razli\u010dit od Reagana, koji im je rekao: &#8220;U\u010dinite to ili \u0107ete dobiti carine koje nikada ne\u0107ete zaboraviti.&#8221; On po\u010dinje carinama. A zatim, u razgovorima jedan na jedan s na\u0161im nesretnim vo\u0111ama, tra\u017ei razli\u010dite ustupke od razli\u010ditih ljudi, ovisno o tome \u0161to tko mo\u017ee ponuditi. I mislim da je to ono \u0161to \u0107e poku\u0161ati.<\/p>\n<p>\u0160to se tr\u017ei\u0161ta ti\u010de: pogledaj, mi ljevi\u010dari \u2014 ispravno govorimo da, kad burze divljaju u visine, to nije znak zajedni\u010dkog blagostanja, burze mogu i\u0107i u nebesa dok ve\u0107ina ljudi u ve\u0107ini zemalja pati. Ne mo\u017eemo onda odjednom re\u0107i: &#8220;O, Bo\u017ee, pogledaj, burze se uru\u0161avaju. To je katastrofa.&#8221; Trebamo biti nijansirani. Mogu\u0107e je da kolaps globalnog tr\u017ei\u0161ta dionica dovede do katastrofe za &#8220;malog \u010dovjeka,&#8221; za ni\u017ee klase, kao 2008., ali ne mora uvijek biti tako. Ve\u0107 danas vidim da se tr\u017ei\u0161ta premi\u0161ljaju oko svoje prve panike. I kako sam rekao, \u010dim oslobodi te grozne, grozne porezne olak\u0161ice za &#8220;debele ma\u010dke,&#8221; nemam sumnje da \u0107e se tr\u017ei\u0161ta vrlo brzo oporaviti.<\/p>\n<p><strong>Oli Dugmore:<\/strong> Yanis, mo\u017eemo li se malo usredoto\u010diti na Trumpovu namjeru ili racionalno obja\u0161njenje? Jer ne ne sla\u017eem se s tobom; mislim da je on bi\u0107e vo\u0111eno egom na na\u010din na koji to rijetko tko jest, i \u017eeli, bilo da je rije\u010d o nekome iz Burkine Faso ili Lesota ili, zna\u0161, nekoj manjoj zemlji u smislu BDP-a, da mu kuca na vrata Bijele ku\u0107e \u2014 ili \u010dak ne Bijele ku\u0107e, nego veleposlanstva \u2014 mole\u0107i da se carine ukinu. \u017deli da mu ameri\u010dki direktori dolaze iskazati po\u0161tovanje i po\u010dast &#8220;kralju&#8221; te tra\u017ee izuze\u0107a ili razli\u010dite dogovore koji pogoduju njihovoj industriji. &#8220;Mo\u017eemo li dobiti ovaj dio? Mo\u017eemo li dobiti ovaj kriti\u010dni mineral?&#8221; \u0160to god bilo, u\u017eiva biti onaj koji sklapa ili raskida dogovor. O\u010dito, postoji i golema prilika za korupciju u svemu tome.<\/p>\n<p>Ali sigurno je da je potencijalna destabilizacija, uvo\u0111enje kroni\u010dne neizvjesnosti u globalnu ekonomiju, kao i uni\u0161tavanje ameri\u010dke &#8220;meke mo\u0107i&#8221; kao trgovinskog i vojnog partnera u zapadnom svijetu, prili\u010dno visoka cijena. Stvarno mi je te\u0161ko prihvatiti ideju da tu nema nikakvog ekonomskog promi\u0161ljanja ili da nema barem neke namjere u tome \u0161to radi. Sigurno da \u017eeli ili barem te\u017eiti preoblikovanju i redizajniranju globalnih financijskih i trgovinskih sustava.<\/p>\n<p><strong>Yanis Varoufakis:<\/strong> Naravno. Naravno da \u017eeli. Sve je to tamo, crno na bijelo. Pro\u010ditaj radnu studiju Stephena Myrona. Jasno je. Oni \u017eele &#8220;i ovce i novce.&#8221; \u017dele devalvirati dolar, a da pritom ne ugroze njegov golemi privilegij \u2014 status dolara kao svjetske pri\u010duvne valute. Je li to nerealno? Nije, mo\u017eda i uspiju. Ne ka\u017eem da \u0107e uspjeti, ali ka\u017eem da imaju racionalan plan \u2014 &#8220;ludi&#8221; plan, kako bi rekli u crtanim filmovima. No nije bez presedana. Zato sam spomenuo 1970-e. Godine 1971. Richard Nixon napravio je to\u010dno istu stvar. U jednoj od svojih autobiografija (mislim da je napisao vi\u0161e njih) Henry Kissinger, u jednom poglavlju, postavlja pitanje: &#8220;Tko je izazvao naftnu krizu?&#8221; i prva re\u010denica glasi: &#8220;Mi smo.&#8221; Vrlo je jasno objasnio da je mit kako su Arapi i OPEC, te zemlje Tre\u0107eg svijeta, nametnule visoke cijene Americi \u2014 \u010dista besmislica. Ne zaboravimo tko je tada bio u OPEC-u: \u0161ah Irana, koji je primao pla\u0107u od CIA-e; Suhartov re\u017eim u Indoneziji, kojim je u potpunosti upravljao State Department i CIA; Saudijska Arabija, koja ne mo\u017ee pomaknuti ni pedalj bez dopu\u0161tenja Washingtona. Za\u0161to su onda stvorili tu golemu naftnu krizu, ako je Kissinger u pravu? Za\u0161to je Nixon poslao svog ministra financija Europljanima s porukom: &#8220;Dolar je, prijatelji, na\u0161a valuta, a odsad \u0107e biti va\u0161 problem&#8221;? Nikada ni\u0161ta agresivnije nije upu\u0107eno Europljanima. Ne mislim da je ijedan Jayavan rekao ne\u0161to gore. Zapravo, Paul Volcker \u2014 koji je puno kasnije postao guverner Federalnih rezervi \u2014 bio je u toj ekipi. Prema njegovu iskazu, Connally, ministar financija, 15. kolovoza 1971. uvjerio je Nixona da uni\u0161ti Bretton Woods sustav sljede\u0107om re\u010denicom \u2014 i to je doslovno, urezalo mi se u pam\u0107enje kad sam \u010ditao: &#8220;Gospodine predsjedni\u010de, stranci su ovdje da nas zeznu, i mi moramo zeznuti njih prije nego \u0161to oni zezn*u nas.&#8221; I dva dana kasnije, on je sru\u0161io Bretton Woods.<\/p>\n<p>Dakle, sve \u0161to si rekao \u2014 veliki \u0161ok, plan za devalvaciju dolara, plan za ja\u010danje hegemonije dolara, plan za ozbiljnu \u0161tetu najva\u017enijim saveznicima, tada Europi i Japanu \u2014 to se sve tada dogodilo. Unijelo je golemu neizvjesnost, mnogo je tvrtki u Sjedinjenim Dr\u017eavama propatilo, uklju\u010duju\u0107i i burze. Radni\u010dka klasa te\u0161ko je stradala 1971., \u201972., \u201973. Sjeti se, realna satnica ameri\u010dkih radnika jo\u0161 se nije vratila na razinu iz 1973.; i dalje je ni\u017ea nego \u0161to je bila te godine. Dakle, govori\u0161 o neizvjesnosti, \u0161teti, &#8220;krvoproli\u0107u&#8221; i svemu tome \u2014 da, Nixon je to napravio. To je bio cijeli smisao &#8220;Nixonova \u0161oka,&#8221; a iz njegove je perspektive bio uspje\u0161an. Za\u0161to? Zato \u0161to je uspio stvoriti \u2014 govorim o Nixonu \u2014 ne\u0161top \u0161to se nikad prije u ljudskoj povijesti nije dogodilo. Svaka hegemonija, svako carstvo, svaka velika sila do 1971. \u2014 Britansko Carstvo, Nizozemsko, \u0160panjolsko, Portugalsko, prije toga Rimsko \u2014 svaka je takva sila, kad je od proizvo\u0111a\u010da vi\u0161kova postajala proizvo\u0111a\u010d deficita, gubila mo\u0107. Sjedinjene Dr\u017eave jedina su hegemonija kojoj su deficiti poja\u010dali mo\u0107, i to zahvaljuju\u0107i &#8220;Nixonovu \u0161oku.&#8221;<\/p>\n<p>Kad ljudi oko Trumpa \u2014 i mala digresija: kad netko ka\u017ee da je Trump jadna isprika za ljudsku prirodu, da je neartikuliran, napola lud, pa sve je to vrijedilo i za Nixona, zar ne? Mislim, je li itko bio omra\u017eeniji od Richarda Nixona? Ipak, &#8220;Nixonov \u0161ok&#8221; je uspio. Ono \u0161to mi je nevjerojatno ironi\u010dno jest da svi ti centristi diljem svijeta \u2014 u Europi, Britaniji, Sjedinjenim Dr\u017eavama \u2014 koji oplakuju &#8220;sjajni svijet&#8221; uni\u0161ten Donaldom Trumpom, zapravo oplakuju svijet koji je stvorio lu\u0111ak Richard Nixon svojim \u0161okom. Jer sve \u0161to smo nedavno do\u017eivljavali i uzimali zdravo za gotovo \u2014 globalizacija, neoliberalizam, financijalizacija \u2014 rezultat su vrlo promi\u0161ljenog plana Richarda Nixona.<\/p>\n<p><strong>Oli Dugmore:<\/strong> Dakle, razgovarajmo sada o centristima. Po\u010det \u0107emo s centristima u Britaniji, a onda mo\u017eemo prije\u0107i na one u Europi, Yanis. Keir Starmer je izjavio da je globalizacija mrtva \u2013 gotovo je \u2013 \u0161to su, \u010dini mi se, neki dobro informirani promatra\u010di dugo pri\u017eeljkivali da netko javno ustvrdi. Kako bi se Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo prilagoditi svijetu u kojem je globalizacija mrtva? Mo\u017eda \u0107e Starmer oti\u0107i i korak dalje i re\u0107i da je, recimo, neoliberalizam gotov \u2013 iako nisam siguran u to. Starmer je donekle rekao: &#8220;Odgovorit \u0107emo smireno, hladne glave. Imamo niz mehanizama kojima mo\u017eemo odgovoriti \u2013 protumjere u carinama itd.&#8221; Ali mislim da on samo\u2026<\/p>\n<p><strong>Yanis Varoufakis:<\/strong> Pomo\u0107 za osobe s invaliditetom?<\/p>\n<p><strong>Oli Dugmore:<\/strong> Da, ili neku drugu marginaliziranu zajednicu mo\u017eemo dodatno osiroma\u0161iti kao odgovor na sve ovo. Mislim, morat \u0107e ne\u0161to napraviti, zar ne? Jer je fiskalni prostor Rachel Reeves ponovno nestao zbog ovih carina, je l\u2019 tako? Dakle, morat \u0107e se ne\u0161to poduzeti \u2013 mo\u017eda povisiti poreze, promijeniti fiskalna pravila ili rezati beneficije nekome. Ne znam. Ali da, nekako\u2026<\/p>\n<p><strong>Yanis Varoufakis:<\/strong> Mislim da \u0107e u\u010diniti sve to zato \u0161to nemaju nikakav smisleni plan. Sve \u0161to si nabrojao, oni \u0107e napraviti. Promijenit \u0107e fiskalna pravila. Pove\u0107at \u0107e poreze. Napast \u0107e neku marginaliziranu dru\u0161tvenu skupinu jer nemaju plana.<\/p>\n<p><strong>Oli Dugmore:<\/strong> Pa, to zvu\u010di prili\u010dno optimisti\u010dno, zar ne? Kad to tako jednostavno i otvoreno ka\u017ee\u0161.<\/p>\n<p><strong>Yanis Varoufakis:<\/strong> Prije nego \u0161to prije\u0111emo na optimizam, moramo shvatiti u kakvoj se situaciji nalazimo; ina\u010de smo samo budale, zar ne? Gledaj, problem koji Britanija ima je sljede\u0107i: sje\u0107am se, doselio sam se u Britaniju 1978. Bilo je to neposredno prije &#8220;Zime nezadovoljstva.&#8221; Britanija je tada bila u vrlo nestabilnoj poziciji, ali barem je imala poslovni model koji je funkcionirao. Postojalo je nekoliko prili\u010dno jakih industrija. One su polako propadale, bile su posebno neu\u010dinkovite, ali barem je postojao neki model. Imali ste te industrije. Imali ste &#8220;council houses&#8221; (gradske stanove) koji su osiguravali da ne do\u0111e do stambene krize u Britaniji kad sam se ja doselio kasnih 1970-ih. Onda dolazi Thatcher i sve to preokre\u0107e. &#8220;Nixonov \u0161ok&#8221; ili &#8220;Trumpov \u0161ok&#8221; nisu bili ni pribli\u017eno onome \u0161to sam do\u017eivio kao &#8220;Thatcherin \u0161ok&#8221; dok sam \u017eivio u va\u0161oj zemlji. Ona je odlu\u010dila financijalizirati tr\u017ei\u0161te nekretnina. Uzela je &#8220;council homes&#8221; i prodala ih radni\u010dkoj klasi, koja je zatim upala u golemi novi dug, a kad je radni\u010dka klasa financijalizirana, prestaje biti radikalna, jer kada duguje\u0161 bankaru, nije lako \u0161trajkati. U isto je vrijeme napala tri glavna, zapravo \u010detiri glavna sindikata: rudarske, \u010deli\u010danske, tiskarske, \u017eeljezni\u010dke \u2013 sve je zatvorila. Primijenila je strategiju ameri\u010dkih generala u Vijetnamu: &#8220;da se rije\u0161imo Viet Conga, spalit \u0107emo sve, cijelu d\u017eunglu, Agentom Orange.&#8221; U\u010dini\u0161 to isto \u2013 tako je ona ugasila sve velike industrije u Britaniji.<\/p>\n<p>Odjednom imate gospodarski model koji se temelji jednostavno na financijalizaciji. Financijalizacija stambenog sektora, javne usluge koje se prodaju gra\u0111anima kao dio &#8220;dioni\u010darske demokracije,&#8221; ali na na\u010din da su se kroz 48 sati sve te dionice, koje su se prodavale ispod njihove tr\u017ei\u0161ne cijene, u kona\u010dnici koncentrirale u Cityju u Londonu. I najednom imate velike monopole koji posjeduju British Gas i sli\u010dno. To je bila Ponzijeva shema zato \u0161to je jedino financijalizacija dopu\u0161tala Britaniji da pove\u0107ava BDP na temelju, u su\u0161tini, &#8220;vru\u0107eg zraka,&#8221; pretvaraju\u0107i zemlju u velikog, velikog potro\u0161a\u010da na dug. Imate golem trgovinski deficit, \u0161to zna\u010di da, ako City of London ne nastavi privla\u010diti strani kapital kako bi nastavio otkupljivati va\u0161u zemlju, onda jednostavno nemate \u0161anse. To je bila vrlo dugoro\u010dna, sporo goru\u0107a Ponzijeva shema, kojoj je trebao Trump ili neka druga katastrofa da je okon\u010da. I tako, kad Starmer ka\u017ee &#8220;globalizacija zavr\u0161ava,&#8221; zapravo misli da je Ponzijeva shema koju je Thatcher sagradila, a Tony Blair nadogradio \u2013 ubrzao, jer su to napravili Blair i Brown \u2013 sada gotova. Ali gospodine Starmer, koji je plan sada? Nema ga. Plan koji bi vlada Laburista trebala osmisliti, sastaviti i provesti trebao bi se baviti pretvaranjem prekomjerne likvidnosti u financijskom sustavu Cityja u konkretna, produktivna, zelena ulaganja za Britaniju. Ali Rachel Reeves je jednostavno ustavno, biolo\u0161ki nesposobna osmisliti takav plan ili \u010dak zamisliti da je tako ne\u0161to mogu\u0107e. To je suprotno njezinoj samoj prirodi.<\/p>\n<p><strong>Oli Dugmore:<\/strong> Da, pretpostavljam da smo pro\u0161li put, kada smo ti i ja razgovarali u ovom istom studiju, govorili o tehno-feudalizmu, a \u010dak i te slaba\u0161ne mjere kojima britanska dr\u017eava poku\u0161ava uvesti neku vrstu nameta, recimo 2% poreza na digitalne usluge \u2014 \u0161to donosi stotine milijardi funti, usput \u2014 za tako malu stopu, i \u010dak razmi\u0161ljaju o ukidanju toga. Gleda\u0161 to i ima\u0161 gotovo neku vrstu disocijativnog efekta, zar ne? Jer, bez puno stru\u010dnog predznanja \u2014 malo tko poznaje libertarijanske tehnolo\u0161ke direktore \u2014 ljudi vide te kompanije koje se \u010dine nevjerojatno mo\u0107nima i bogatima, a gledaju i na\u010din na koji ih zapravo ne doti\u010du demokratske institucije ili navodno demokratske institucije, poput, recimo, vlade u Ujedinjenom Kraljevstvu. I onda se pita\u0161 za\u0161to, zaboga, izgleda da postoji toliko novca u na\u0161em gospodarskom sustavu, a da samo mene, &#8220;malog&#8221; \u010dovjeka, stalno udaraju? Za\u0161to ne mo\u017eemo u\u010diniti ne\u0161to prema tim &#8220;velikima&#8221;? I mislim da zbog toga ljudi po\u010dinju dizati ruke od politike, medija, civilnog dru\u0161tva, jer svijet za koji misle da ga prepoznaju, onaj koji im izgleda tako o\u010dit, a Rachel Reeves i Starmer ga jednostavno ignoriraju, zar ne? Ili: &#8220;To je nemogu\u0107e; nikad\u2014nikad ne bismo mogli.&#8221;<\/p>\n<p><strong>Yanis Varoufakis:<\/strong> Pa, zato \u0161to, gledaj, jo\u0161 otkad je Thatcher prebacila Britaniju s industrijskog dru\u0161tva na financijalizirano dru\u0161tvo, u Londonu je dominirala rentijerska financijska akumulacija. Rije\u010d je o gomilanju novca na papiru, i k vragu s industrijom, s proizvodnjom bilo \u010dega konkretnog. To \u0161to se u Britaniji i dalje ne\u0161to proizvodi samo je \u010dudo patriotizma pojedinaca. I, zna\u0161, upravo si me podsjetio na svu onu \u017eestinu kojom je Laburisti\u010dka stranka bila napadana pod Jeremyjem Corbynom i Johnom McDonnelom, jer su oni imali industrijsku politiku. Imali su plan za stvaranje nove investicijske banke \u2014 Nacionalne investicijske banke \u2014 koja bi zajedno s Bank of England preusmjerila milijarde iz tog vrtuljka &#8220;papirnatog novca koji juri za papirnatim novcem&#8221; u stvarna zelena ulaganja. I, zna\u0161, kad god sam pri\u010dao i s torijevcima koji su imali bilo kakve veze s industrijom, bili su vrlo entuzijasti\u010dni. Naravno, nisu to smjeli re\u0107i javno ili pred kamerama. Ali mislim da je to fascinantno: \u010dinjenica da je manjina britanskih industrijalaca, koji jo\u0161 nekako opstaju, za razliku od financija\u0161a koji se bogate, zapravo na neki na\u010din vazal u ovom gotovo feudalnom financijskom sustavu oblaka u kojem \u017eivimo, a nitko ih zapravo ne slu\u0161a. Britanska gospodarska komora vi\u0161e nije zainteresirana za industriju; vi\u0161e uop\u0107e ne zastupa interese onih koji doista ne\u0161to proizvode, poput tvornica. Jednostavno\u2026<\/p>\n<p><strong>Oli Dugmore:<\/strong> Samo kratko, Yanis, za kraj. Bez obzira ima li Ujedinjeno Kraljevstvo deficit, suficit ili je u ravnote\u017ei s SAD-om \u2014 razli\u010dite studije razli\u010dito ka\u017eu, ali to je, \u010dini se, vrlo blizu \u2014 ne mo\u017ee se isto re\u0107i za Europu, zar ne? Govorimo o \u010detvrtini bilijuna, otprilike, o tolikom suficitu. Dakle, kad razmi\u0161ljamo o tome kako bi Europska unija mogla reagirati na ovo \u0161to se doga\u0111a, kako bi to izgledalo? Kako bi trebalo izgledati?<\/p>\n<p><strong>Yanis Varoufakis:<\/strong> Zapravo, vrlo jednostavno. Kao \u0161to si rekao, radi se o 240\u2013250 milijardi dolara trgovinskog suficita s SAD-om. To je razlog za\u0161to je \u0161tednja okosnica njema\u010dke politike: \u0161tednja odr\u017eava niske pla\u0107e, a to \u010dini njema\u010dke proizvode konkurentnima u SAD-u. Ali dr\u017eanje pla\u0107a nisko dr\u017ei i doma\u0107u potra\u017enju nisko. A dr\u017eanje doma\u0107e potra\u017enje nisko dr\u017ei i investicije nisko. Ve\u0107 15 godina nema neto investicija u Njema\u010dkoj \u2014 nula. Rezultat je da su propustili cijelu tehnolo\u0161ku revoluciju, i zato se Volkswagen vi\u0161e nikada ne mo\u017ee natjecati s BYD-om. Nema \u0161anse da njema\u010dka industrija konkurira, recimo, u proizvodnji solarnih panela, iako su Nijemci prije 20 godina radili najbolje solarne panele na svijetu. Za\u0161to? Nema ulaganja.<\/p>\n<p>Jedina alternativa trajnoj stagnaciji i stalnom klizanju u irelevantnost kontinentalne Europe jest ogromno pove\u0107anje ulaganja u Europi \u2014 mo\u017eda 700 milijardi eura godi\u0161nje \u2014 \u0161to tra\u017ei mehanizam planiranja. Zahtijeva ne\u0161to poput federalnog Ministarstva financija koje bi izdavalo euroobveznice i moglo to provesti \u2014 upravo ono \u0161to su Merkel, Sch\u00e4uble i svi oni koje sam nekad poznavao godinama unazad osigurali da se nikad ne dogodi. Imali smo odli\u010dnu priliku za to tijekom krize eura, ali su se pobrinuli da se, dok smo imali politi\u010dki kapital za takvo \u0161to, to ne provede. A sada, kad politi\u010dkog kapitala vi\u0161e nema, to je nemogu\u0107e. Dakle, znamo \u0161to treba u\u010diniti, samo nemamo politi\u010dki sustav koji bi to proveo u Europi.<\/p>\n<p><strong>Oli Dugmore:<\/strong> Odli\u010dno, sjajne \u2014 sjajne \u2014 sjajne vijesti. Pretpostavljam da je moje posljednje pitanje zapravo \u2014 mogli bismo pri\u010dati satima, ali evo kratkog pitanja: Misli\u0161 li da \u0107e Trump ostati na ovoj stazi? Misli\u0161 li da \u0107e ukinuti carine? Misli\u0161 li da \u0107e opaliti jo\u0161 ja\u010de po Kini? Govori o reciprocitetu, da \u0107e im nalijepiti jo\u0161 mo\u017eda 50% ili ne\u0161to ludo. Misli\u0161 li da \u0107e nastaviti s tim? Misli\u0161 li da \u0107e nastaviti cariniti ljude?<\/p>\n<p>Yanis Varoufakis: Ne pretvaram se da razumijem kako Donaldov um funkcionira, ali znam da nema \u0161anse da se povu\u010de u kut i ka\u017ee: &#8220;Oprostite za 2. travnja \u2014 to nije bio Dan oslobo\u0111enja. Povla\u010dimo sve.&#8221; Ne, mislim da \u0107e nastaviti. Gledaj, Sjedinjene Dr\u017eave imaju golemu sposobnost brzog oporavka. Relativno su zatvoreno gospodarstvo. Veza s ostatkom svijeta jest zna\u010dajna, ali nije ogromna. Mogu se brzo oporaviti. S druge strane, Kinezi su jednako prilagodljivi. Izgradili su golemo doma\u0107e tr\u017ei\u0161te. Sada im tek oko 18% izvoza odlazi u SAD. \u010cak i ako izgube pola toga, mogu to nadoknaditi, ponajprije ja\u010danjem doma\u0107e potra\u017enje, \u0161to mislim da su sada i odlu\u010dili u\u010diniti. Dakle, manje-vi\u0161e mislim da \u0107e SAD i Kina biti u redu. A ostatak nas \u2014 to je ve\u0107 druga pri\u010da.<\/p>\n<p><strong>Oli Dugmore:<\/strong> Druga pri\u010da za neki drugi put. Yanis Varoufakis, puno ti hvala \u0161to si odvojio vrijeme za ovaj razgovor. Uvijek je sjajno razgovarati s &#8220;propalim ministrom financija propale dr\u017eave.&#8221; \u010cujemo se opet uskoro. Hvala ti, Yanis.<\/p>\n<p><strong>Yanis Varoufakis:<\/strong> Hvala tebi.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.advance.hr\/tekst\/kompletan-transkript-intervjua-yanis-varoufakis-o-trumpovom-carinskom-udaru-raspadu-globalizacije-naslijedu-nixonova-soka-i-zasto-je-sad-jedina-hegemonija-kojoj-su-deficiti-zapravo-povecali-moc\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">advance.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Yanis Varoufakis o Trumpovom carinskom udaru, raspadu globalizacije, naslije\u0111u &#8216;Nixonova \u0161oka&#8217; i za\u0161to je SAD jedina hegemonija kojoj su deficiti zapravo pove\u0107ali mo\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":377845,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-428427","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/428427","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=428427"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/428427\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":428447,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/428427\/revisions\/428447"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/377845"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=428427"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=428427"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=428427"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}