{"id":428346,"date":"2025-04-17T06:25:28","date_gmt":"2025-04-17T04:25:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=428346"},"modified":"2025-04-17T06:25:28","modified_gmt":"2025-04-17T04:25:28","slug":"kako-je-pranje-rublja-ucinilo-arhivsko-istrazivanje-zanimljivim","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/04\/17\/kako-je-pranje-rublja-ucinilo-arhivsko-istrazivanje-zanimljivim\/","title":{"rendered":"Kako je pranje rublja u\u010dinilo arhivsko istra\u017eivanje zanimljivim"},"content":{"rendered":"

Prevela i prilagodila: Jelena Te\u0161ija<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Istra\u017eiva\u010dki rad u arhivima nije uvijek uzbudljiv. Provedemo sate prolaze\u0107i kroz materijal koji je \u010desto repetitivan, neva\u017ean za na\u0161e istra\u017eivanje ili, budimo iskrene, jednostavno dosadan. Ipak, tu i tamo nai\u0111emo na dragocjen izvor koji nam odmah privu\u010de pa\u017enju. Ba\u0161 jedan takav izvor je impresivna knji\u017eica The Family Wash.1 Ova kratka studija o praksama pranja rublja, koju su pripremile i objavile pripadnice me\u0111unarodnog zadru\u017enog pokreta 1927. godine, ostala mi je u sje\u0107anju kao puna potencijala za znanost, obrazovanje i aktivizam.<\/p>\n

Velik broj izvora o radni\u010dkoj povijesti izostavlja ili podzastupa \u017eene. Pisanje povijesti \u017eenskih radni\u010dkih borbi \u010desto je i samo borba da prona\u0111emo \u017eene u dostupnim izvorima.2 Me\u0111utim, postoje izvori kao \u0161to je The Family Wash, koji govore o iskustvima \u017eena, detaljno opisuju brojne aspekte njihova pla\u0107enog i nepla\u0107enog rada, a osmislile su ih i kreirale same aktivistkinje. U njima ne moramo \u201eotkrivati\u201c glasove \u017eena; oni su dio \u017eenske proizvodnje znanja.<\/p>\n

Dok sam u\u017eivala u ponovnom \u010ditanju knji\u017eice, razmi\u0161ljala sam o tome kako bi ta proizvodnja znanja mogla biti kori\u0161tena u razli\u010ditim istra\u017eiva\u010dkim podru\u010djima. Vo\u0111ena s nekoliko klju\u010dnih citata, ovdje istra\u017eujem potencijal knji\u017eice The Family Wash za doprinos nekolicini (od vi\u0161e mogu\u0107ih) podru\u010dja: povijesti rada, urbanim studijima i studijima svakodnevnog \u017eivota.<\/p>\n

\n

Malo konteksta<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Studiju The Family Wash objavila je Me\u0111unarodna zadru\u017ena organizacija \u017eena (International Co-operative Women\u2019s Guild, ICWG) \u2013 \u017eenska organizacija unutar me\u0111unarodnog zadru\u017enog pokreta, koji se smatra dijelom radni\u010dkog pokreta. ICWG je osnovan ranih 1920-ih godina kao organizacija koja predstavlja doma\u0107ice iz radni\u010dke klase. Aktivistkinje ICWG-a bavile su se mirovnim aktivizmom, polo\u017eajem \u017eena u zadru\u017enom pokretu, nekim temama iz podru\u010dja gra\u0111anskih i politi\u010dkih prava \u017eena te \u2013 s obzirom na to da se radilo o organizaciji doma\u0107ica \u2013 nepla\u0107enim \u017eenskim reproduktivnim radom. U aktivnostima zagovaranja i\u00a0proizvodnje znanja, organizacija je pokrivala teme ku\u0107anskih poslova, odgoja i brige o djeci, prehrane, itd.3<\/p>\n

The Family Wash bila je jedna od prvih publikacija ICWG-a koje su poku\u0161ale prona\u0107i rje\u0161enja za odre\u0111ene aspekte ku\u0107anskog rada. Ova knji\u017eica sintetizira informacije o praksama pranja rublja iz vi\u0161e od 15 zemalja \u2013 uglavnom europskih, ali daje podatke i za Japan, Australiju, Novi Zeland i SAD. Temeljena na ispunjenim upitnicima, knji\u017eica opisuje korake pranja rublja, navodi razli\u010dite metode i opremu, te upozorava na opasnosti pri radu.<\/p>\n

Ukratko, saznajemo da su \u017eene radni\u010dke klase tijekom 1920-ih uglavnom rublje prale same i da je proces od iskuhavanja do peglanja odje\u0107e mogao potrajati i po nekoliko dana. Radile su u neadekvatnim uvjetima, morale su nositi te\u017eak teret, a u ve\u0107ini slu\u010dajeva nisu imale odgovaraju\u0107u opremu.<\/p>\n

\n

Pobolj\u0161anje o\u010ditog: povijest rada<\/h4>\n<\/blockquote>\n

\u201e\u0160to je rje\u0161enje za pranje rublja \u2013 taj najte\u017ei zadatak doma\u0107ice?\u201c klju\u010dno je pitanje na koje se daje odgovor na zadnjim stranicama studije The Family Wash. Nai\u0161la sam na ovu knji\u017eicu tijekom istra\u017eivanja rodne i radne povijesti ICWG-a te sam ju analizirala kao dio ICWG-ovog me\u0111uratnog aktivizma u podru\u010dju reproduktivnog rada. I dok sam istra\u017eivala dinamiku izme\u0111u socijaldemokratkinja i komunistkinja u organizaciji, istaknula sam proizvodnju znanja i rje\u0161enja koja su aktivistkinje iz zadru\u017enog pokreta nudile za olak\u0161avanje tereta koji je ovaj te\u0161ki rad stavljao na le\u0111a \u017eena iz radni\u010dke klase. Rje\u0161enja su varirala od pristupa\u010dnih perilica rublja i ostale opreme, preko ve\u0107eg broja praonica u stambenim zgradama, do socijalizacije pranja rublja pod kontrolom zadruga. Ovo je jedan od najo\u010ditijih potencijala ovog izvora: orodnjavanje povijesti rada \u0161irenjem spektra radni\u010dkih aktivizama s aktivizmom povezanim s reproduktivnim radom.<\/p>\n

Svojim pedantnim pristupom aktivnosti pranja rublja \u2013 koji uklju\u010duje detaljiziranje i kritiziranje metoda iskuhavanja, pranja, ispiranja, izbjeljivanja, su\u0161enja i gla\u010danja \u2013 The Family Wash prikazuje reproduktivni rad kao naporan rad. Daje uvid u radne i \u017eivotne uvjete, poput fizikalnosti ovog rada, zdravstvene opasnosti koja dolazi od pra\u0161kova, sapuna i pare, neadekvatnosti radnog mjesta (koji je \u010desto kuhinja), koji su jo\u0161 uvijek na marginama povijesti rada i svakako vrijedni istra\u017eivanja.<\/p>\n

Nakon ukazivanja na te\u0161ko\u0107e, knji\u017eica zagovara vi\u0161e (elektri\u010dnih) ure\u0111aja kako bi se proces pranja rublja ubrzao, a \u017eene po\u0161tedjelo. Poma\u017ee nam bolje razumjeti borbu me\u0111uratnih zadru\u017enih aktivistkinja za pristupa\u010dne ure\u0111aje poput elektri\u010dnih perilica. Analiza njihova razmi\u0161ljanja i argumentiranja mo\u017ee doprinijeti znanstvenim debatama o utjecaju tehnolo\u0161kog napretka na ku\u0107anski rad i koli\u010dinu posla za \u017eene.4<\/p>\n

\n

Oblikovanje gradova: urbani studiji<\/h4>\n

Te su praonice ili u podrumu, kao u mnogim skandinavskim i srednjeeuropskim ku\u0107ama, i u nekoliko engleskih gradova, ili na tavanu kao u nekim velikim stambenim blokovima u Londonu i ponekad u Austriji, ili su nadogra\u0111eni uz ku\u0107u u prizemlju ili kao pomo\u0107na zgrada u dvori\u0161tu. [The Family Wash, 5]<\/em><\/p><\/blockquote>\n

The Family Wash ukazuje na na\u010dine na koje su aktivnosti pranje rublja utjecale na urbanu arhitekturu i gradnju. Na primjer, u nekim su zemljama tada novi blokovi stambenih zgrada izgra\u0111eni s pripadaju\u0107im praonicama \u2013 kao \u0161to pokazuje fotografija (vidi dolje) sobe za su\u0161enje rublja u Wohnhausanlage Sandleiten, javnom stambenom objektu u Be\u010du.<\/p>\n

Knji\u017eica daje uvid u \u017eivot u urbanim i ruralnim podru\u010djima te povezuje kvalitetu zraka i stupanj industrijalizacije s naj\u010de\u0161\u0107im na\u010dinima pranja rublja. Za razliku od sela, \u017eene u industrijskim podru\u010djima zbog zaga\u0111enog su zraka rijetko su\u0161ile odje\u0107u vani.<\/p>\n

Ipak, u po\u010detku je bilo pote\u0161ko\u0107a jer su \u017eene morale platiti odre\u0111en iznos za pla\u0107u mu\u0161karca zadu\u017eenog za strojeve i za elektri\u010dnu struju. Brojni su mu\u017eevi smatrali da je to sasvim suvi\u0161an tro\u0161ak, bolje bi bilo da \u017eene opet same peru rublje. No, i neke od \u017eena su se protivile novom sustavu jer su smatrale jeftinijim da same peru rublje \u2026 [The Family Wash, 9\u201310]<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Ovaj citat obja\u0161njava za\u0161to su \u017eene u Be\u010du oklijevale koristiti vrlo dobro opremljene praonice ako nisu bile besplatne. The Family Wash govori o tome kako su rodni odnosi, nevidljivost pote\u0161ko\u0107a u pranju rublja i materijalne prepreke utjecali na odluke o kori\u0161tenju raznih ure\u0111aja i o odlasku u komunalne, javne ili zadru\u017ene praonice. \u0160ire gledano, daje uvid u to kako su potreba za uklanjanjem ovog rada iz vlastite kuhinje te aktivisti\u010dki napori da se smanji optere\u0107enje \u017eena utjecali na urbani \u017eivot.<\/p>\n

Knji\u017eica, dakle, mo\u017ee poslu\u017eiti za istra\u017eivanja u polju urbanih studija o tome kako su promjene u praksama pranja rublja utjecale na \u017eivot u gradu, \u0161to je pitanje koje urbanisti_kinje \u2013 osim u radovima o programima javnog stanovanja \u2013 i dalje \u010desto zanemaruju.5<\/p>\n

\n

Organiziranje ku\u0107anskog rada: studiji svakodnevnog \u017eivota<\/h4>\n

Znamo pri\u010du. Prvog dana je razvrstavanje prljavog rublja, hrpe zaprljanih stvari koje le\u017ee u svakom kutu. Zatim dolazi iskuhavanje. \u017dena i djeca provedu dan u zara\u017eenoj atmosferi u \u010desto malenoj sobi, a mu\u017e do\u0111e ku\u0107i iz rudnika ili tvornice bez ikakve promjene osim mirisa ustajalog sapuna. Sljede\u0107eg dana \u2013 dana pranja rublja \u2013 \u017eena lomi le\u0111a di\u017eu\u0107i kante vode, stavljaju\u0107i kuhalo na pe\u0107, skidaju\u0107i ga, ulijevaju\u0107i vodu u kadu ili perilicu rublja \u2013 i usred sve te zbrke ona na neki na\u010din mora pripremiti obroke za obitelj\u2026 [The Family Wash, 3]<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Urbani studiji dijele zanimanje za svakodnevne prakse sa studijima svakodnevnog \u017eivota. Budu\u0107i da detaljno opisuje kako su \u017eene obavljale mnogo pojedina\u010dnih, ali povezanih zadataka u procesu pranja rublja, The Family Wash je fantasti\u010dan izvor za sociolo\u0161ke, kao i povijesne studije svakodnevnog \u017eivota. Knji\u017eica ilustrira kako su rodni odnosi i materijalna stvarnost utjecali na ritam i prakse svakodnevnog \u017eivota \u017eena, ali i mu\u0161karaca i djece. Pokazuje \u201evremensku organizaciju svakodnevnog \u017eivota\u201c u 1920-ima i mo\u017ee biti vrijedan izvor za studije koje istra\u017euju tu temu.6<\/p>\n

Tako\u0111er mo\u017ee biti od koristi istra\u017eivanjima koja raspravljaju \u201emehanizme (dru\u0161tvene odnose, kulturne konvencije, materijalnosti, vremenske ritmove) koji istovremeno organiziraju prakse pranja rublja u doma\u0107instvu na osobnoj razini, razini ku\u0107anstva i dru\u0161tvenoj razini\u201c.7<\/p>\n

\n

Umjesto \u201eumjesto zaklju\u010dka\u201c<\/h4>\n<\/blockquote>\n

\u0160to povijesni subjekti, u ovom slu\u010daju radni\u010dke aktivistkinje iz zadru\u017enog pokreta, ostavljaju za sobom nama istra\u017eiva\u010dicama? Kako nam njihova proizvodnja znanja mo\u017ee pomo\u0107i da dobijemo potpuniju sliku povijesnih, urbanih, ali i svakodnevnih \u017eivotnih procesa? Ukratko sam natuknula neke aspekte mogu\u0107ih odgovora na ova pitanja, ali postoji mnogo vi\u0161e u studiji The Family Wash \u0161to bi moglo nadahnuti i informirati nova istra\u017eivanja. Dajte joj \u0161ansu.<\/p>\n

Tekst je izvorno objavljen na blogu organizacije mladih istra\u017eiva\u010dica u polju \u017eenske i rodne povijesti \u201cfernetzt\u201d, a nastao je na temelju istra\u017eivanja u sklopu projekta ZARAH.<\/p>\n

1.The Family Wash: An International Study. (London: International Co-operative Women\u2019s Guild, 1927.), U DCX\/2\/3 Conference File for Stockholm, Hull History Centre, Hull, England. Dostupno u ZARAH DB: https:\/\/public.zarahdb.eu\/document\/254. Za vi\u0161e informacija o zbirci istra\u017eiva\u010dkih podataka i dokumenata ZARAH DB, vidi esej Alexandre Ghi\u021b: https:\/\/public.zarahdb.eu\/for-researchers \u21a9\ufe0e
\n2. Veronika Helfert and Zhanna Popova, \u201cFinding Women in the Sources: An Introduction to the ZARAH Blog Series I,\u201d ZARAH Blog (blog), 30. rujna 2020. https:\/\/zarah-ceu.org\/finding-women-in-the-sources-an-introduction-to-the-zarah-blog-series-i \u21a9\ufe0e
\n3. Jelena Te\u0161ija, \u201c\u2018Millions of Working Housewives\u2019: The International Co-operative Women\u2019s Guild and Household Labour in the Interwar Period,\u201d Journal of Contemporary Central and Eastern Europe 31\/2 (2023). \u21a9\ufe0e
\n4. Jedna od klasi\u010dnih studija u ovom polju je: Ruth Schwartz Cowan, More Work for Mother: The Ironies of Household Technology from the Open Hearth to the Microwave (New York: Basic Books, 1983). \u21a9\ufe0e
\n5. Sophie Watson, \u201cMundane Objects in the City: Laundry Practices and the Making and Remaking of Public\/Private Sociality and Space in London and New York,\u201d Urban Studies 52, br. 5 (travanj 2015.) \u21a9\ufe0e
\n6. Dale Southerton, \u201cRe-ordering Temporal Rhythms: Coordinating Daily Practices in the UK in 1937 and 2000,\u201d u Time, Consumption and Everyday Life: Practice, Materiality and Culture, ed. Elizabeth Shove, Frank Trentmann, and Rick Wilk (Berg Publishers, 2009.) \u21a9\ufe0e
\n7. Josephine Mylan and Dale Southerton, \u201cThe Social Ordering of an Everyday Practice: The Case of Laundry,\u201d Sociology 52, br. 6 (prosinac 2018.) \u21a9\ufe0e<\/p><\/blockquote>\n

voxfeminae.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Postoje izvori kao \u0161to je The Family Wash, koji govore o iskustvima \u017eena, detaljno opisuju brojne aspekte njihova pla\u0107enog i nepla\u0107enog rada, a osmislile su ih i kreirale same aktivistkinje. U njima ne moramo \u201eotkrivati\u201c glasove \u017eena; oni su dio \u017eenske proizvodnje znanja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":428349,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-428346","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/428346","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=428346"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/428346\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":428350,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/428346\/revisions\/428350"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/428349"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=428346"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=428346"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=428346"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}