Ako primijetite bilo kakve nepravilnosti, kao \u0161to su vrlo brzi, vrlo spori ili neujedna\u010deni otkucaji srca \u2013 tada u postavljanju dijagnoze lije\u010dniku poma\u017ee EKG.<\/p>\n
Ljudsko srce dnevno otkuca 100.000 puta. Nekad kuca br\u017ee, nekad sporije, ovisno o tome \u0161to radite i jeste li, primjerice, zbog ne\u010dega uznemireni. Stoga su povremeni poreme\u0107aji otkucaja srca sasvim normalni.<\/p>\n
Me\u0111utim, ako vam srce kroni\u010dno kuca prebrzo, presporo ili nepravilno, to mo\u017ee signalizirati ozbiljnu bolest. Ljudsko srce normalno kuca ravnomjerno izme\u0111u 60 i 100 puta u minuti.<\/p>\n
Sr\u010dane aritmije su u osnovi abnormalnosti pravilnog otkucaja srca, ka\u017ee dr. Julian Chun, voditelj odjela kardiologije u bolnici Agaplesion Markus u Frankfurtu i \u010dlan znanstvenog savjetodavnog odbora njema\u010dke zaklade za srce.<\/p>\n
Nisu sve sr\u010dane aritmije opasne, ka\u017ee Chun, ali dodaje da biste ih trebali lije\u010dni\u010dki pregledati i napraviti grafi\u010dki zapis elektri\u010dne aktivnosti srca ili elektrokardiogram (EKG), osobito ako osjetite simptome kao \u0161to su slabost, nesvjestica ili bol u prsima.<\/p>\n
Naj\u010de\u0161\u0107a aritmija je fibrilacija atrija, koju je Chun opisao kao “potpuni elektri\u010dni kaos u atriju” \u2013 gornjim dvjema komorama srca \u2013 \u0161to mo\u017ee uzrokovati zatajenje srca ili mo\u017edani udar. Tada pretklijetke ne kucaju uskla\u0111eno s donjim dvjema sr\u010danim komorama (ventrikulima), \u0161to rezultira epizodama nepravilnog i \u010desto ubrzanog otkucaja srca.<\/p>\n
Problem sa sr\u010danim ritmom mo\u017ee se \u010diniti kao da vam srce ubrzano kuca, lupka, treperi ili ‘preska\u010de’. Ili mo\u017eda ne osje\u0107ate ni\u0161ta i ne saznate za problem sve dok ne dobijete mo\u017edani udar pa vam lije\u010dnik postavi dijagnozu. Stoga je dobra ideja pratiti svoj puls.<\/p>\n
Svatko mo\u017ee lako opipati svoj puls u bilo kojem trenutku, ka\u017ee Chun. Jednostavno stavite ka\u017eiprst i srednji prst lijeve ruke na desno zape\u0161\u0107e ispod palca i lagano pritisnite” dok ne osjetite da se radijalna arterija \u0161iri i skuplja. Tad krenite brojati otkucaje.<\/p>\n
Ako primijetite bilo kakve nepravilnosti, kao \u0161to su vrlo brzi, vrlo spori ili neujedna\u010deni otkucaji srca \u2013 tada u postavljanju dijagnoze lije\u010dniku poma\u017ee\u00a0 EKG.<\/p>\n
Chun preporu\u010duje povremeno provjeravanje pulsa, osobito ako imate vi\u0161e od 75 godina, preko 65 godina s \u010dimbenicima rizika, poput dijabetesa ili visokog krvnog tlaka, ili ako ste imali mo\u017edani udar ili bolujete od koronarne bolesti srca nakon sr\u010danog udara.<\/p>\n
Ve\u0107ina kratkih nepravilnosti u ritmu otkucaja srca koja vam privuku pozornost bezopasne su, ka\u017ee Chun. Ipak, najbolje je posjetiti lije\u010dnika, pogotovo ako osje\u0107ate bolove u prsima, vrtoglavicu ili umor.<\/p>\n
Zdrav na\u010din \u017eivota mo\u017ee vam pomo\u0107i da otkucaji srca budu mirni i ujedna\u010deni. Jedan faktor rizika je alkohol, “poznat kao pravi okida\u010d za sr\u010dane aritmije i fibrilaciju atrija”, ka\u017ee Chun, koji savjetuje ograni\u010denje od tri pi\u0107a tjedno.<\/p>\n
Kava je u umjerenim koli\u010dinama sigurna, iako mo\u017ee nakratko ubrzati rad srca. Dvije ili tri \u0161alice u razmaku tijekom dana nisu problem, potvr\u0111uje kardiolog.<\/p>\n
Pretilost je \u010dimbenik rizika, stoga biste trebali izgubiti prekomjernu te\u017einu i odr\u017eavati zdravu prehranu. Redovita tjelovje\u017eba, osobito aerobna, je korisna, ali nemojte pretjerivati \u200b\u200bsa sportom jer “sporta\u0161i ekstremnih sportova, triatlonci i maratonci imaju pove\u0107an rizik od fibrilacije atrija”, zaklju\u010duje lije\u010dnik. (Izvor: zimo.dnevnik.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ako primijetite bilo kakve nepravilnosti, kao \u0161to su vrlo brzi, vrlo spori ili neujedna\u010deni otkucaji srca \u2013 tada u postavljanju dijagnoze lije\u010dniku poma\u017ee EKG.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":428191,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-428188","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/428188","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=428188"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/428188\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":428198,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/428188\/revisions\/428198"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/428191"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=428188"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=428188"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=428188"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}